Naš finansijski sistem je spreman za džinovski iskorak. Vrijeme je za istraživanje novih granica. Očekujemo da će apliciranje za hipoteku ili kredit za mala preduzeća uskoro biti lako kao slanje poruka prijateljima ili rezervacija hotelske sobe na mreži.
Određeni napredak u tehnologiji već je približio ovu novu realnost, o čemu svjedoči široko rasprostranjeno usvajanje aplikacija za mobilno plaćanje. Ipak, velika transformacija finansijskih usluga zahtijevaće stvaranje potpuno novog sistema koji bi odgovarao napretku u komunikacijama postignutom od pojave interneta i pametnih telefona. Pošto su mobilni telefoni evoluirali u moćne računare, bilo bi glupo ne iskoristiti njihove mogućnosti na najbolji način.
U tom cilju, kombinujući svoja znanja iz oblasti ekonomije i tehnologije, razvili smo verziju buduće finansijske arhitekture. Ovaj što mi nazivamo "Finternet" (finansijski internet) je vizija više finansijskih ekosistema koji se međusobno povezuju (slično kao na Internetu) da bi klijentima – pojedincima i preduzećima – dali potpunu kontrolu nad njihovim finansijskim životima. Predviđamo svijet u kome ljudi i preduzeća mogu da koriste bilo koji uređaj za prenos bilo koje finansijske imovine – bilo koje veličine – bilo kome. Ove transakcije će biti jeftine, sigurne, skoro trenutne i dostupne svima.
Novi sistem bio bi posebno važan za zemlje u razvoju koje znatno zaostaju u pristupu finansijskim uslugama, uprkos naporima da se pojača inkluzija. Mnoge usluge danas jednostavno nisu dostupne ili nisu široko dostupne, posebno za stanovnike udaljenih područja i domaćinstva sa niskim prihodima. A čak i kada ljudi imaju pristup finansijskim uslugama, one su često preskupe i spore.
Put ka Finternetu otvorila su važnija tehnička otkrića posljednjih godina. Na primjer, tokenizacija: tokeni, koji predstavljaju digitalna sredstva, mogu na jedinstven način identifikovati vlasnika i primjenjiva pravila. Drugi primjer su programabilne knjige. To su digitalne platforme koje kombinuju tradicionalnu funkciju vođenja knjiga sa mehanizmima za upravljanje njihovim ažuriranjem.
Da bismo otkrili potencijal finansijskih inovacija i stvorili besprekornu, međusobno povezanu mrežu, moramo spojiti sve ove elemente zajedno, razbijajući barijere i izolovanost u trenutnom finansijskom sistemu. Konkretno, spajanje različitih tokenizovanih sredstava u jedinstvene programibilne knjige drastično bi smanjilo potrebu za dugim sistemima za razmjenu poruka, kliring i poravnanje koji stvaraju dodatne troškove, oduzimaju više vremena i ograničavaju pristup kreditima i drugim finansijskim uslugama.
Objedinjene knjige bi, takođe, omogućile „pametne ugovore“ koji mogu da aktiviraju određene radnje (na primjer, prenos vlasništva nad kućom) kada se ispune unaprijed određeni uslovi. Oni čak mogu objediniti više automatizovanih transakcija. Na primjer: u slučaju prenosa imovine, plaćanje kupoprodajne cijene i provjera protiv pranja novca mogu se završiti istovremeno i trajati nekoliko sekundi, a ne nedjeljama. Sve u svemu, ove knjige bi zadovoljile (a možda čak i nadmašile) današnje regulatorne i nadzorne standarde, a istovremeno bi bile brže, jeftinije i pouzdanije od postojećih sistema.
Ali, tehnologija nije dovoljna. Centralne banke, kao čuvari javnog novca, imaće ključnu ulogu u ovoj novoj finansijskoj arhitekturi. Novac koji emituju je sredstvo preko kojeg se na kraju sprovode sve ekonomske transakcije. I stoga će digitalna forma ovog novca postati neophodna osnova Finterneta. Komercijalne banke će takođe igrati važnu ulogu u interakciji sa potrošačima, ne samo tako što će obezbijediti ponudu tokenizovanih bankovnih depozita, koji će biti žila kucavica sistema Finterneta.
Pored toga, čvrsta regulatorni i nadzorni okvir mora da bude osnova za Finternet. Zaštitne mehanizme, kao što su osiguranje depozita i javni nadzor nad pružaocima finansijskih usluga, treba održavati da bi se zaštitili klijenti i osiguralo da novac ima istu vrijednost bez obzira na to da li ga izdaje centralna ili komercijalna banka.
Radikalno korišćenje novih tehnologija pojednostavilo bi višeslojne ručne provjere koje su sada potrebne radi usklađivanja sa pravilima i propisima. Ovo bi omogućilo da se kreiraju proizvodi i usluge koji inače ne bi bili dostupni zbog problema usklađenosti, ali i da se osigura da Finternet ne eksploatišu zlonamjerni akteri koji žele da iskoriste rupe u zakonu.
Iako će biti potrebne godine da Finternet postane stvarnost, moramo početi da radimo već sada. Tehnologije su dovoljno zrele i, što je najvažnije, još nismo ograničeni krutim institucionalnim okvirima i još nismo upali u zamku „zazidanih bašti“ koje stvaraju monopolisti pojedinih usluga. Ovo je apsolutno jedinstvena prilika da redizajniramo arhitekturu finansijskog sistema i trebalo bi da razmišljamo široko i kreativno, a ne da se usko fokusiramo na pojedinačne tehnologije.
Znamo kuda treba da idemo. Jednako je važno i da imamo sve alate da dostignemo taj cilj. Globalnom finansijskom sistemu sada treba svoj „trenutak Nila Armstronga“ – treba napraviti mali korak koji će postati ogroman skok za čovječanstvo.
A. Carstens je bivši guverner Banke Meksika; generalni je direktor Banke za međunarodna poravnanja
N. Nilekani je suosnivač i predsjednik Infosysa; osnivač je UIDAI (Aadhaar)
Copyright: Project Syndicate, 2024. (prevod: N.R.)
Bonus video:
