„To je kao i kod većine stvari koje se susretnu u nekom nacionalnom parku, (...) suzdržite se od toga da je poližete. Hvala“, objavila je američka Agencija nacionalnih parkova u novembru 2022. godine na društvenim mrežama.
Mislili su na žabu krastaču sa rijeke Kolorado (Bufo alvarius). Nju posjetioci parka ne bi trebalo da dodiruju prstima, a pogotovo ne jezikom.
Ta žaba živi na jugozapadu Sjeverne Amerike. Sa gotovo 18 santimetara jedna je od najvećih žaba Severne Amerike.
Ako se osjeća ugroženom, izlučuje vrlo jak otrov, koji je štiti od neprijatelja. Otrov može da usmrti i velikog psa. Ali, izgleda da žablji otrov ipak privlači ljude.
Oni traže otrov te žabe jer sadrži supstancu 5-MeO-DMT. Ona se smatra dosad najjačim poznatim halucinogenom to jest triptaminom.
Halucinacija koju on izaziva je vrlo jaka i kratkotrajna u poređenju sa drugim psihodeličnim supstancama, traje 15 do 30 minuta.
Ali, žabu ne bi trebalo lizati, ne samo zbog zaštite životinja, nego i zato što bez sušenja, isparavanja ili slične obrade supstance, u tijelo mogu dospjeti i drugi otrovi koji mogu da izazovu ekstremne nuspojave.
Žabljim otrovom protiv depresije
Za tu vrstu žabe se ne zanimaju samo avanturisti i hipici, nego i naučnici.
Velik broj studija u oblasti psihoaktivnih supstanci decenijama pokazuje da naučnici imaju interesovanje za alternativne metode terapije kada je riječ o psihičkom zdravlju.
Na primjer uz pomoć LSD-a, psilocibina ili MDMA. Ali i 5-MeO-DMT je zbog svojih terapijskih potencijala sve više u fokusu.
Naučnici na Icahn School of Medicine u Njujorku otkrili su da tvar iz otrova ove krastače reaguje sa receptorima serotonina u mozgu. Studija je nedavno objavljena u stručnom časopisu Nature.
Receptori serotonina su u medicini važno polazište za ljekove, na primjer antidepresive.
Naučnici su sintetisali triptamin iz žabljeg otrova i istraživali djelovanje receptora serotonina 5-HT2A i 5-HT1A, između ostalog na miševima.
Kako kaže glavni autor studije Danijel Vaker, uspjeli su da strukturiraju supstancu tako da ima maksimalnu aktivnost na jedan, a minimalnu na drugi receptor.
Šta to znači? Receptori 5-HT1A se smatraju ciljnim receptorima za liječenje strahova ili depresija. Receptori 5-HT2A odgovorni su za halucinogeno djelovanje izazvano psihodelicima.
Naučnici se nadaju da će uskoro biti moguće razviti ljekove na temelju psihodelika, ali bez halucinogenih efekata.
U brojnim daljim istraživanjima se provjerava koliko bi ovaj psihodelik mogao da se koristi za liječenje teških depresija ili strahova.
Ponovno oživljavanje prirodne droge
Supstancu ne proizvodi samo žaba Bufo alvarius. Taj otrov se nalazi i u nekim biljkama, na primjer u sjemenu i kori jopa, mahunarke koje ima u Južnoj Americi.
Na brojnim područjima se supstance iz jopa već hiljadama godina koriste kao psihodelik.
Interesovanje za žabu Bufo alvarius počelo je šezdesetih godina. U međuvremenu postoje organizovana putovanja, recimo u Meksiko, na kojima se ta i neke druge supstance daju turistima zbog „spiritualnog djelovanja“.
Ili kako bi se steklo to iskustvo. Meksiko je jedna od rijetkih zemalja u kojima je konzumiranje ovog triptomina legalno.
Psihodelici kao medicina
Dok liječenje tim supstancama izvan kliničkih studija uglavnom nije dozvoljeno, Australija je od prošle godine dopustila korišćenje MDMA za lečenje posttraumatskih stresnih poremećaja (PTSP).
Psilocibin, koji se dobija iz gljiva, dozvoljen je za liječenje depresija koje se ne mogu drugačije liječiti. Ali, i tu stručnjaci još uvijek izražavaju kritike.
Kaže se da je agencija za ljekove popustila pod pritiskom javnosti i lobističkih grupa, jer nema dovoljno dokaza da bi se opravdala šira upotreba.
Iz Australijske agencije za ljekove kažu da se liječenje odvija uz intenzivnu kontrolu psihijatra i da je ta terapija možda jedina mogućnost za pacijente otporne na druge mogućnosti liječenja.
Važe stroga pravila za izdavanje dozvole ako neki psihijatar želi da upotrebi tu supstancu.
Početkom juna 2024. će i Američka agencija za hranu i ljekove raspravljati hoće li preporučiti dozvolu za upotrebu MDMA u terapiji PTSP-a.
Bonus video:
