navigacija Naslovnica Premium

KULTURA PROTESTA

1.2.2014 12:30

Duh igre i moć neposlušnosti

Ako se autoritarnost zasniva na laži, nepravdi, mržnji, ružnoći...; protest se mora zasnivati na istini, dobru, pravdi, ljubavi, ljepoti...

(„Duh vedrine - kultura protesta“ – grupa autora)

Sam naslov knjige uliva nadu, optimizam, zadovoljstvo: “Duh vederine –kultura protesta”.

Knjiga je nastala kao sumiranje iskustava građanskog i studentskog protesta 96. i 97. godine prošlog vijeka u Srbiji, preciznije u Beogradu. Povod za proteste je bila besomučna izborna krađa od režima Slobodana Miloševića. Uzroci mnogo dublji, mnogo suštinskiji, krađa je samo normalna posljedica takvog režima. Normalna za one kojima je taj režim zadovoljavao, kako bi rekao Filip Kovačević, porive Tanatosa, ali na sreću u društvu uvijek ima i onih koji su na strani Erosa. Život protiv smrti. Vedrina umjesto sumraka. U manjini, kao i svi vjesnici. Proljeće počinje stidljivim cvjetovima, a onda se razbukti u svim svojim bojama. Bojama života. Istinskog. Ne flouroscentnog.

Ako se autoritarnost zasniva na laži, nepravdi, mržnji, ružnoći...; protest se mora zasnivati na istini, dobru, pravdi, ljubavi, ljepoti... Protest je nužno antiautoritaran, nužno okrenut protiv nasilja, monologa, netrpeljivosti, neslobode... Protest ima karnevalski duh, ali protiv protesta kao karnevala su hladni, glupi, kruti politikanti. Kod njih je smijeh i radovanje zabranjeno. Najradije bi ukinuli čovjeka kao bića koje se igra. 

U osnovi građanskog protesta je građanska neposlušnost, a u njenim temeljima su umnost, slobodna volja i savjest građanina. Javlja se građanin koji ne pristaje na laž. Koji hoće da djeluje politički, ali moralno. “Građanin hoće istinu... Istina i sloboda idu zajedno. Ako nema jedne nema ni druge... Bunt bi trebalo vidjeti kao pokušaj da se skine crna koprena satkana od prevare, cinizma i ruganja... A građanin počinje da ismeva vlast umesto da se od nje plaši“ (Ratko Božović).

A Esad Bajtal kao jednu od najbitnijih preduslova građanske neposlušnosti definiše građansku hrabrost: „…građanska hrabrost (odlučnost čovjeka na tragu svog društvenog i egzistencijalnog samopotvrđivanja), svodimo na "moć uma da savlada strah" koji socijalno-politički figurira kao efikasno i ideološki provjereno sredstvo kontinuirane kontrole i samokontrole javnog mnijenja”.

Vida Ognjenović daje prednost mirnim, dobro organizovanim protestima, koji u svom djelovanju razvijaju unutrašnju kulturu “koja se sastoji u odabiru sredstava i nalaženju najboljih formi za njihovo dejstvo... što treba iskoristiti kao značajnu prednost, u odnosu na brze, prevratnilke pobune“.

Protesti imaju i svoje naličje. Odbranu postojećeg. Poznati kontramitinzi. Za razliku od modernog, urbanog senzibiliteta studentskog protesta, mitinzi podrške vlasti imaju naglašen folklorni i ruralni karakter. Njegov dekor je siromašan i stereotipan sa jednoličnim parolama i dosadnom frazeologijom. Ovakvi skupovi su prerežirani, strogo hijerharizovani, montirani, sa pripremljenim govorima. Masa je pasivna, neinventivna. “Sve to odaje utisak hladne, inscenirane političke ceremonije koja ne dozvoljava i negira bilo kakvu spontanost učesnika koji odrađuju svoju radnu i patriotsku obavezu“ (Zoran Stiljković).

Nasuprot tome autentični protest daje šetnji duh slobode i obilježje svetkovine i ambijentalnog, uličnog teatra u kome su svi podjednako važni i značajni. 

Stereotipi o Balkancima kao neotesanim, grubim, nepristojnim u samom protestu pada u vodu

Stereotipi o Balkancima kao neotesanim, grubim, nepristojnim u samom protestu pada u vodu. Protest je izrazito pristojan i nenasilan. Protest ruši ruralno-provincijsku sliku. Ruši turbo-folk kulturu. Marginalno kao što su pop, rok, bluz, ulični teatar, u protestu postaje dominantno. U protestu smo dio civilizovanog i pristojnog svijeta. Alternativa izlazi iz podruma i protestu daje draž osvajanja slobode. Oslobođeni Eros.

Bojan Jovanović potencira: “Buntom, masovnim mitinzima i šetnjama gradom aktuelizovan je primarni mehanizam odbrane obezvlašćene većine od opasnosti poništavanja njenog realnog političkog značaja i prava na osvojenu vlast“, kad je ona bezobzirno pokradena.

Kada protest i ne da one rezultate koji su se očekivali, priređivač ove knjige, Čedomir Čupić, sasvim opravdano kaže – vjerovati nije grijeh. Što bi ostalo od nas kad bi nas potpuno napustio duh utopije.

Ovakve knjige drže naš duh promjene i utopije aktivnim i djelatnim.

Kada protest i ne da one rezultate koji su se očekivali, priređivač ove knjige, Čedomir Čupić, sasvim opravdano kaže – vjerovati nije grijeh. Što bi ostalo od nas kad bi nas potpuno napustio duh utopije

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Pendula 4 godine i 9 mjeseci
    Slika, scena iz filma "Balkanski spijun" :-)
    • 0
    • 0