navigacija Naslovnica Premium

AUSTRIJSKI PERKUSIONISTA ZA "VIJESTI"

18.8.2018 10:08

Grubinger: Umjetnici moraju imati mišljenje o politici i jasno ga govoriti

Jedan od najperspektivnijih multiperkusionista u svijetu, Martin Grubinger, za “Vijesti” nakon nastupa na KotorArt Don Brankovim danima muzike

Grubinger: Umjetnici moraju imati mišljenje o politici i jasno ga govoriti “Vratiću se u Kotor sa familijom”: Grubinger
Foto: Simon Pauly Autor: Boris Marković

Perkusionista koji je kao dijete ljubav dijelio između muzike i fudbala, danas je jedan od najperspektivnijih multiperkusionista u svijetu. Martin Grubinger, profesor Univerziteta umjetnosti u Cirihu, s članovima svog ansambla Percussive Planet i pijanistkinjom
Juđom Vang nastupio je na nedavno završenim KotorArt Don Brankovim danima muzike. Ovi umjetnici su, između ostalog, izveli jedno od remekdjela iz opusa Bele Bartoka, Sonatu za dva klavira i perkusije, ali u aranžmanu za jedan klavir koji je Martin napravio sa svojim ocem. Grubinger je studirao na Konzervatorijumu Brukner u Lincu i na Mocarteumu u rodnom Salcburgu, a danas je redovni gost najvećih festivala u svijetu.

Koji je bio Vaš prvi utisak kada ste došli u Crnu Goru?

Zaista sam impresioniran. Ovdje je prelijepo, može se osjetiti mediteranski duh. Imam želju da upoznam ciijeli grad, da upoznam ljude. Definitino, vratiću se u Kotor na odmor s familiijom.

U Kotor ste došli prevozom iz Podgorice. Imali ste priliku da vidite prirodu, serpentine, Jadransko more...

Mislim da je priroda posebna. Kao pravi biciklista entuzijasta, donio bih svoj bicikl i obišao sve te gradove, sela, predjele. Samo, kao neko ko dolazi iz Austrije, moram da se upitam kako je tu kada je snijeg. Zaista želim da dođem i da vidim kako se onda sve to razvija.

Na KotorArtu ste nastupili sa pijanistkinjom Juđom Vang i kolegama perkusionistima. Izveli ste Bartokovu Sonatu za dva klavira i perkusije, ali u aranžmanu za jedan klavir.

Aranžman je uradio moj otac, zajedno sa mnom. U originalnoj verziji klavirske dionice su fascinantne i pokušali smo da ih preuredimo za dvije marimbe. Zaista je zanimljivo svirati klavirsku dionicu na marimbi, jer, kao što znamo, pijanista ima deset prstiju, a perkusionista samo četiri palice.

Kakva je saradnja s Juđom?

S Juđom je zaista zabavno svirati. Ona je odličan saradnik perkusionistima. Njen otac je takođe perkusionista. Znate, mi perskuionisti imamo zajednički „gruv“, zajednički tok. Ovo djelo smo svirali nekoliko puta u Kini i Evropi i vjerujem da ćemo ga u budućnosti još izvoditi.

U ovoj Sonati Bartok se poigrava s identitetima instrumenata, mijenjajući ulogu klavira koji postaje udarački, odnosno udaraljki koje preuzimaju funkciju melodijskog instrumenta. Kakav je Vaš utisak?

Posebno je intrigantan prvi stav koji počinje u taktu 9/8. I ne samo zbog ritma, već i zbog harmonije, on prikazuje različite svijetove. Kompozicija predstavlja veliki izazov za izvođača, jer je potrebno upostaviti dobar balans između klavira i udarača. Čvrsto vjerujem da je čak naša verzija, na određen način, bolja zato što u originalnoj verziji dva klavira u nekim djelovima zvuče pomalo slabo.

Da li ste svirali nekada originalnu verziju djela, dakle klavirsku već originalnu dionicu za uraradljke?

Naravno, više puta - s Martom Argerič i Cimonom Bartoom, na primjer. Lijepo je i zabavno, ali je još zabavnije svirati klavirsku dionicu na marimbi.

Svirali ste i kompoziciju Džona Psatasa, u kojoj ne postoji klavirska dionica. I to je, pretpostavljam, aranžman.

Taj aranžman smo napravili specijalno za Juđu. Naravno, uz odobrenje kompozitora. Klavirsku dionicu je uradio kolegaSlavik Stakov, koji je takođe svirao na koncertu. Originalno, djelo je napisano za marimbu, elektorniku i set udaraljki. Mi smo dodali još perkusija i klavir. Nakon veoma izazovnog Bartoka, biće to prilika za malo opuštanja, jer je muzika nalik klubskoj muzici.

U svojim intervjuima i na društvenim mrežama jasno izražavate svoje stavove u vezi sa drštvom, politikom. Smatrate li da je današnji umjetnik nekako u obavezi da bude javni kritičar politike?

Naravno. Ako pogledamo Bartoka, Stravinskog, Šostakoviča, Ksenakisa, na sve njih je uticalo društvo prouzokovano određenim političkim sistemom. Zato, čvrsto vjerujem da mi, kao umjetnici, muzičari, moramo imati mišljenje o politici i o tome javno govoriti. Jer, muzika pomenutih autora nije apolitična, već ima veoma čvrste političke uticaje. Lično, vjerujem u čovječanstvo, u demokratiju, slobodu štampe, slobodu govora. Stoga, volio bih da vidim Crnu Goru kao dio Evropske Unije. Jer, na ovom kontintentu svi smo braća i sestre. Kao muzičari, idemo i korak dalje, jer kažemo da je muzika multikulturalna i multijezička, pa onda nije važno da li ste iz Crne Gore ili Austrije.

Martin Grubinger Sa nastupa u Kotoru 

Grubinger: “Lud sam za fudbalom!”

Vatreni ste ljubitelj fudbala. Otkud ta ljubav?

Tako je, lud sam za fudbalom. Znate, moj otac mi je bio i učitelj instrumenta. Govorio mi je, prvo vježbanje pola sata, pa onda fudbal pola sata. Zbog toga mi nije bilo teško ni da sviram, ni da igram fudbal, jer su se aktivnosti stalno smenjivale. Zapravo, volio sam tu igru. Fubal je, u stvari, prilično jednostavno igrati. Sve što vam treba jeste nekoliko igrača, neko mjesto i dva gola. Može se igrati bilo gdje.

Pretpostavljam da Vam je Bajern omiljeni tim.

Definitivno. Član sam njihovog kluba i imam sezonsku kartu. Nadam se uspješnoj narednoj sezoni.

Sve probleme možemo riješiti, ako razmišljamo kao Evropljani

Na Vašem profilu na Tviteru stoji da ste „perkusionista i Evropljanin“. Da li mislite na Evropljanina kao pripadnika Evropske Unije ili stanovnika Evrope kao kontinenta?

Strogo govoreći, vjerujem u Evropsku Uniju. Ako govorimo o društvu, zagađanju, ratu i miru i tako dalje - sve probleme možemo riješiti ako razmišljamo kao Evropljani. Međutim, šest stotina stanovnika u Crnoj Gori ne može riješiti te probleme, kao što ih ne može riješiti ni osam miliona Austrijanaca. Međutim, cjelokupno stanovništvo Evrope može imati uticaj. Kontint je izuzetno jak, pogledajmo samo istoriju kulture, različite jezike, tradicije. Ljudi dolaze u Evropu da vide Kotor, mjesta odakle ja dolazim, Pariz, London i tako dalje, i oni vjeruju u ono u šta mi vjerujemo. Dakle, ja sam umjetnik koji živi kao Evropljanin.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.