navigacija Naslovnica Premium

ISTORIOGRAFIJA

14.3.2012 11:14

In memoriam: Preminuo akademik Branko Pavićević

Jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara, čije su radove i istraživanja uvažavale kolege iz cijelog svijeta, rođen je 1922. u Nikšiću

In memoriam: Preminuo akademik Branko Pavićević
Vijesti online
Foto: Arhiva Vijesti Autor: Vijesti online

Akademik Branko Pavićević preminuo je u Podgorici u 91. godini. Pavićević je 1973. izabran za prvog predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i na toj dužnosti je ostao dva mandatna perioda. Utemeljivač je i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara, čije su radove i istraživanja uvažavale kolege iz cijelog svijeta, rođen je 1922. u Nikšiću, u kojem je završio osnovnu i srednju školu.

Pravni fakultet upisuje nakon rata 1945. godine u Beogradu, a 1949. upisuje studije na Institutu društvenih nauka. Nakon diplomiranja, izabran je za asistenta Istorijskog instituta SANU. Doktorsku disertaciji odbranio je 1954. godine (Stvaranje crnogorske države, Beograd 1954).

Istraživao materijale o Crnoj Gori

Od sredine 1955. bio je na specijalizaciji na Rimskom univerzitetu i počinje sa radom po svjetskim arhivima (Rimskom, Vatikanskom, Mletačkom i Bečkom), da bi taj posao nastavio od 1957. u bivšem SSSR-u.

Pripremio je, samostalno ili u zajednici, jedanaest tomova istorijskih izvora o crnogorskoj istoriji

Tamo je, s prekidima, proveo četiri godine, istražujući materijale o Crnoj Gori ХVIII-ХХ stoljeća. Na osnovu tih materijala publikovao je tri monografije (Crna Gora u ratu 1862, 1963; Knjaz Danilo Petrović Njegoš, Beograd 1990; Petar I Petrović Njegoš, 1997).

Pripremio je, samostalno ili u zajednici, jedanaest tomova istorijskih izvora o crnogorskoj istoriji. Osim toga, publikovao je nekoliko stotina rasprava, ogleda i članaka po raznim časopisima i glasilima.

Doajen crnogorske istoriografije

"Akademik Branko Pavićević je bio doajen crnogorske istoriografije, naučni i moralni autoritet koji je svojim djelom i stvaralačkom biografijom ostavio dubok trag u nauci i javnom životu.

"Kao prvi predsjednik CANU i član DANU jasno je stavljao do znanja da mu je Crna Gora prioritet i u naučnom i u javnom životu"

Pripadao je prvoj poslijeratnoj generaciji intelektualaca, školovanih u Beogradu, okrenutih Crnoj Gori i njenom napretku. Iako po osnovnom obrazovanju pravnik, posvetio se istorijskoj nauci i od 1951. godine, kada je odbranio doktorsku disertaciju pa do posljednjih dana života, svoju naučnu biografiju ispisivao djelima koja su nezaobilazna u ovoj nauci, posebno za period crnogorske istorije XIX vijeka.

Kao prvi predsjednik CANU i član DANU jasno je stavljao do znanja da mu je Crna Gora prioritet i u naučnom i u javnom životu. Pripadao je generaciji koja je prva zaorala brazdu kritičke naučne istoriografije, te će njegova naučna djela sigurno nadživjeti njegov biološki nestanak.

Zadovoljstvo da često sarađujem sa akademikom Pavićevićem bila je i mogućnost da se uči od ovog velikana i istovremeno da se razmišlja o njegovoj generaciji, koja je u naučnom i kulturnom životu Crne Gore sagradila temelje svih današnjih institucija.

U tom smislu, njegov nestanak nije samo dobar povod da se toga prisjetimo, već i razlog da realnije sagledamo veličinu tog gubitka - rekao je povodom smrti prof, dr Šerbo Rastoder, šef studijskog programa za istoriju UCG.

Uloga crnogorske inteligencije

"Crnogorska inteligencija je dugo posmatrala kako se u našem narodu nakuplja golema energija gnjeva protiv odnosa u nekadašnjoj jugoslovenskoj zajednici i treba sačekati pravi trenutak da se takva energija pokrene, ali ne protiv i jednog drugog naroda već za istinsku transformaciju društva i države", rekao je Pavićević u razgovoru objavljenom u 'Vijestima" u doba referenduma.

Naš narod u svom dugom duhovnom, političkom i etičkom razvoju dosegao je do stupnja, da danas kod njega dominira politička filozofija koja polazi od premise - da slobodan čovjek može biti samo u slobodnom narodu

On je tada kazao da veliki broj žitelja naše zemlje ima oskudna znanja o formiranju naroda na Balkanu.

"A kad počnu da razmišljaju o velikim nacionalnim revolucijama na balkanskim prostorima i o konstituisanju balkanskih modernih nacija, pokazuju začuđujuću neobaviještenost i nije nikakvo čudo što ponekad miješaju sociološke, političke i vjerske kategorije.

Zaista ste u pravu kad mislite da je naš narod u svom dugom duhovnom, političkom i etičkom razvoju dosegao do stupnja, da danas kod njega dominira politička filozofija koja polazi od premise - da slobodan čovjek može biti samo u slobodnom narodu. U tom pogledu posebna uloga pripada crnogorskoj inteligenciji", rekao je on.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • MNE1 6 godina i 9 mjeseci
    Slava jednom od najvecih Crnogoraca novije istorije!
    • 0
    • 0