navigacija Naslovnica Premium

BAŠTINA CRNE GORE

1.4.2017 22:17

Izašao novi broj časopisa "Komuna" na povećanom broju stranica

"Časopis započinje uvodnikom "Živjeti našu baštinu " iz pera prvog čovjeka crnogorske kulture prof mr.Janka Ljumovića koji se osvrnuo na položaj i zaštitu kulturne baštine u Crnoj Gori

Izašao novi broj časopisa "Komuna" na povećanom broju stranica
Vijesti online
Foto: Autor: Vijesti online

Novi broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine "Komun@" na povećanom broju stranica upravo je izašao iz štampe, koji kao i do sada, donosi brojne interesantne tekstove iz cijele Crne Gore, saopštio je Amer Ramusović, direktor časopisa Komuna.

"Časopis započinje uvodnikom "Živjeti našu baštinu " iz pera prvog čovjeka crnogorske kulture prof mr.Janka Ljumovića koji se osvrnuo na položaj i zaštitu kulturne baštine u Crnoj Gori, za koju je istakao da „oblast zaštite kulturne baštine , odnosno identifikacija njome, danas predstavlja jedno od ključnih pitanja crnogorske kulture“. U ovom broju Dejan Vuković u redovnoj Komuninoj rubrici “Iz naše diplomatije” piše o poznatom engleskom slikaru Cantonu Woodvilu koji se divio crnogorskom narodu objavio fotografije i motive iz Crne Gorev u "Illustrated London News", istakao je Ramusović.

On je dodao da Husein Ceno Tuzović u ovom broju piše o kontinuitetu državnosti Crne Gore pod naslovom "Kraljevina Zeta u zaboravu".

"U esejima po kojima se "Komuna" prepoznaje mr Željko Rutović piše o prstenu kao etosu višeg reda u kome govori da počev od rimskog doba pa do danas prsten ima kontinuirane značenjske poruke, simbole i vrijednosti, dok Ramiz Hadžibegović u svom eseju o kolijevci piše kao o najljepšoj lađi života u kojem kaže da "Kolijevka je uvijek više razmišljala o potomcima no o precima, maštala o budućnosti, potajno ignorišući prošlost..." Isto tako, Marjan Mašo Miljić piše o ognjilu, kremenu u ušeki kao kultu žive vatre navodeći da u životu i običajima Crnogoraca, kao i drugih naroda važnu ulogu i značaj je imalo upravo to sveto „trojstvo“ ( ognjilo, kremen i trud-ušeka) koje nije predstavljalo samo pušački pribor nego i mnogo više i sadržajnije od toga, i u stvarnom i u smboličkom smislu... Novak Rutović podsjeća na to da su „čast, obraz , moral, čojstvo i poštenje bili osnovna odrednica života Crnogoraca koji se nijesu toliko plašili sudnjeg dana koliko njegovog eha kojim će sredina okarekterisati njegovo bivstovanje“jer kako piše u svom eseju „svaka važna životna etapa pojedinca imala je potrebu da se naglasi , da se izrazi kroz svoj odjek", kazao je Ramusović.

On ističe da Žarko Mandić u ovom broju Komune ima slovo o islamu gdje podsjeća da je Njegoševa oda Stambolu jedan od najvećih pjesničkih uzleta ka težnji da se različitosti poštuju, ili kako se to danas prozaično naziva-suživot.

"Mustafa Canka piše o trgovini robljem u osmanskom Ulcinju gdje ističe da „mnogi gradovi u marketinškom smislu stvaraju svoje kulturne i turističke politike tako što kreiraju mit o sebi, a to Ulcinju zaista nije potrebno...“ Prof. Damir Gruda preveo je i priredio za Komunu tekst iz američkih listova „The Sun „ i „Omaha Sunday Bee „ sa faksimilom naslovne stranice koji je objavljen daleke 1907.godine a koji govori o Plavu i Gusinju kao“ zabranjenim evropskim gradovima u koje nijedan stranac ne može ući, pošto su stanovnici u stalnim krvavim razmiricama... „ a mr Ivan Tepapvčević piše o iseljavanju Crnogoraca u Ameriku podsjećajući na podatak da je od sredine marta 1879.god, d do kraja 1892.godine na sve kontinetne izuzimajući Australiju otišlo radi zarde i nastanjivanja oko pedeset hiljada Crnogoraca iz naše zemlje. Prof. Bojan Đinović piše o Crnogorcima u Vraki kao „Usudu ukletih seoba „dok Vlado Duletić govori o Grmožuru-ostrvu na Skadarskom jezeru kao našem alkatrazu, tvrđavi koja je nakon oslobodjenja od Turaka 1878.god-pretvorena u kazamat za prestupnike", rekao je Ramusović.

Direktor "Komune" objašnjava da Željko Milović u barskoj kartolini piše o Džidžarinu jednom od najatraktivnijih maslinarskih kompleksa u barskoj opštini uz podsjećanje da je početkom ove godine Društvo maslinara Bar informisalo javnost da su poslije višemjesečnih radova, arheološki istraženi, konzervirani i prezentovani kao vjerski spomenički lokalitet, ostaci crkve-kapele za koje se vjeruje da je bila posvećena Svetom Urbanu.

"Mr Halil Markišić, u foto reportaži o graditeljskom nasleđu Rožaja bilježi da su „zauvijek nestale mnoge kule, čitavi stambeni kompleksi i ambijenti, kao i najveći broj varoških kuća rožajskog tipa“ za čije nestajanje (iako su bile od velike vrijednosti arhitektonske baštine), kako kaže krive, „lokalne, republičke i savezne nadležne insitucije koje su upozoravali stručnjaci uz konstatciju da su ipak za njihovo nestajanje najviše opet krivi Rožajci...“ Dr Draško Došljak piše o popisu domaćinstava radi plaćanja poreza u Kapetanijiu beranskoj koji je sproveden daleke 1913.godine, a koji predstavlja dragocjen izvor za različita izučavanja, dok dr Anastazija Miranović podsjeća na značaj postojanja hercegnovskog zimskog salona koji ove godine obilježava zlatni jubilej, tj.pedeseti rođendan.Faruk Dizdarević predstavlja Ibrahima Rekovića, slikara, dizajnera, publicistu i sakupljača brojnih priča i anegdota iz Plavsko-gusinjskog kraja koje su već zaboravljene ali predstavljaju veliku vrijednost i govore o prohujalim vremenima, neminovnosti razaranja i nestajanja uz publikovanje njegove grafike prestavljene sa autentične fotografije knjižare i biblioteka u Plavu koja datira čak iz 1471 godine. Tonka Tomašević u zapisu sa Orjena u selu Žlijebi piše o Bokeškoj čipki od kamena , “pravom simbolu Crne Gore i cjelokupnog istočnojadranskog priobalja sa zaleđem“, a Veselin Konjević o Manastirima u Vraneškoj dolini koji su na tom prostoru od XVI do XVIII bili centri pismenosti i imali značajnu kulturno-prosvetiteljsku ulogu, dok Dejan Miličić u svom tekstu pod nazivom „Verdi u Eldoradu dvovlašća“ piše o pljevaljskom šarenilu na razmjeđu 19 i 20. vijeka", objašnjava Ramusović.

Zoja Bojanić Lalović u svom autorskom tekstu o jubileju i postojanju 110 godina podgoričke gimnazije pod naslovom „Svjetionik i hram nauke“ podsjeća na tradiciju ove obrazovne ustanove“ koja je pokazala da, bez obzira na vrijeme i okolnosti traje i da iz njenih klupa izlaze oni koji će obilježiti kako život grada , tako i države, čime obilježavaju jedno vrijeme“, a Maja Grgurović u sjećanju na pola decenije od smrti Dragana Radulovića piše o njegovom književnom i televizijskom radu“ koji je skromno, mirno i nečujno gazio pa crnogorskom tlu, sa mnogo razumijevanja za najmlađe, mnogo ljubavi i topline koju je ispoljavao nja svakom koraku sa pjesmama koje odišu dobotom i milosrđem“

"Dražen Drašković podsjetio je takođe na život i rad rano preminulog Miodraga Mikija Raičevića, građevinskog i intelektualnog operativca koji se kalio na ruševinama rodnog Bara i sazrijevao na gradilištima svakog crnogorskog grada i sela, a Radmila Uskoković Ivanović na dvije decenije od smrti Ksenije Cicvarić, čuvene interpretatorke narodne muzike koja je ostavila neizbrisiv trag na umjetničkoj sceni, iako su ratne i poratne godine bile surove prema njoj i njenim najmilijima.

Ajdin Rakić u zapisu iz Tuzi piše o životu i sudbini Gondže Hadžikadrić koja je posredstvom svog supruga Riza bega uticala značajno na ondašnje investicije i reforme na tom području a koje su sprovođene poslednjih godina osmanske vladavine i njenim zaslugama za školovanjei stipendiranje mladih Tuzana u Carigradu, dok Đoka Dukaj na dvojezičnom jeziku ( crnogorskom i albanskom ) predstavlja malesijske karnevale kao „Fešte čudovišnih maski“ U rubrici sport, Komuna iz galerije sportskih velikana predstavlja legendu crnogorskog fudbala Anta Miročevića iz pera Dragana Bobija Perovića pod naslovom „Maestro s Bećirove ledine“, a Zoran M. Zečević nekadašnje beranske aeromitinge organizovane 1935. i 1938 godine u nekadašnjoj Zetskoj banovini na Ovsinama, platou jugozapadno od varoši Berana. Komuna nastavlja sa objavljivanjem feljtona o ikoni Bogorodice Filermosa iz pera mr Marije Čolpa, a poslednja stranica sa rubrikom biblioteka rezervisana je za predstavljanje Geografsko enciklopediskog rječnika akademika Branka Radojičića od strane dr Gojka Nikolića u kojem ističe da je leksikon ne samo odraz profesionalnih i kulturiloških dometa autora već i i sistematična i objedinjena geobaza i inventura enciklppedijskih odrednica koja se već može koristiti kao reper u naučnoj i stručnoj geografiji. I ovaj broj Komune u ime uredništva potpisuju Amer Ramusović, Minja Bojanić i Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore", zaključio je Ramusović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.