navigacija Naslovnica Premium

KNJIŽEVNA 2016. U PET SLIKA

1.1.2017 14:28

Između smrti i spektakla

Svi skandali, nagrade, rasprave i smrti definisali su zaista izvanredan i strašan komad istorije

Između smrti i spektakla
Foto: Shutterstock.com Autor: Nina Vujačić

Godina koja je za nama, književna 2016. u svijetu bila je uglavnom neprijatna i gruba. Sam spisak događaja o kojima se najviše govorilo u godini koja je širom svijeta trebalo da protekne u znaku Šekspira nije izuzetak od sila koje su promolile svoje ružne glave tokom 2016. Svjedočili smo odlasku velikih pisaca, raznim napadima na privatnost, lažnim vijestima koje su se širile kao požar - tvit o navodnoj smrti Kormaka Makartija za čas je obišao svijet - žene su opet ostale bez vrhunskih književnih nagrada... No, nije sve tako loše: rad obojenih autora prepoznat je i neki od njih osvojili su zasluženo nagrade, alternativni oblici pripovijedanja i mali izdavači skrenuli su na sebe međunarodnu pažnju, a nezavisne knjižare u svijetu, sedmu godinu zaredom, bilježe rast. Svi skandali, postignuća, nagrade, rasprave i smrti definisali su zaista izvanredan i strašan komad istorije.

Kada je riječ o crnogorskoj sceni, na kojoj nije bilo tako živo, roman koji se izdvaja je “Svi moji” Zuvdije Hodžića i knjige priča Nikole Nikolića, Ilije Đurovića...

Ovogodišnji književni događaj o kojem se najviše pričalo i izvan svijeta pisaca je činjenica da je netradicionalni pisac -  Robert  Alen Cimerman, alijas Bob Dilan - osvojio glavnu nagradu. Iako nas godinama upozoravaju da proza postaje nevažna, 2016.  možemo doživjeti kao potvrdu da je pisanje i dalje bitno. I da ljudi i dalje čitaju, kupuju knjige i slušaju ono što umjetnici imaju da kažu. 

Odlazak Umberta Eka

Godina je za književnu zajednicu počela prilično loše  - u februaru preminuo je Umberto Eko. Univerzitetskog profesora, semiotičara i filozofa proslavio je 1980. roman “Ime ruže”, (Il nome della rosa), srednjovjekovna misterija, majstorska prerada djela Artura Konana Dojla, sa Šerlokom Holmsom smještenim u Italiju 14. vijeka, samo naizgled detektivska priča koja je u punom sjaju nagovijestila Eka eruditu i pisca enciklopedijskog znanja.

Umberto Eko Umberto Eko

Planetarnu slavu koju mu je donio knjiženi prvijenac teško je podnio. Upozoravao je na “vječni fašizam” i strepio od njega, smatrao da kulturna razmjena ne može da eliminiše rasizam i ksenofobiju, niti znanje o drugim kulturama može da ukine nepovjerenje prema drugima, ali omogućava da shvatimo kako interkulturalno razumijevanje može da doprinese prevazilaženju konflikata, smanjenju nedostatka razumijevanja i izgradnji nove vrste bratstva među ljudima. 

Otkrivanje identiteta Elene Ferante

Tek što smo konačno dobili prvu knjigu na našem jeziku autora koji godinama predstavlja najveću misteriju književne scene, zvučnog pseudonima Elena Ferante, njujorški dopisnik italijanskog dnevnog lista “Il Sole 24 Ore” Klaudio Gati raspršio je magiju. Njegovo “otkriće” da je rimski prevodilac Anita Raja hroničarka Napulja i autor tetralogije o genijalnoj prijateljici momentalno je prenio “The New York Review of Books” jedan od najuglednija književnih časopisa na planeti. I čarolija je nestala, brižljivo čuvana privatnost narušena, jer se u eri Velikog brata izgubila fina nijansa između sveopšte dostupnosti i transparentnosti. Miljenko Jergović je lijepo i tačno definisao  Gatija i njegov “poduhvat”: čovjek koji je silovao i ubio Elenu Ferante.

Elena Ferante (novina)Elena Ferante

U ovom slučaju najmanje je bilo čitalačke znatiželje, nadvladala je prosta ljudska znatiželja onih koji do tada za Elenu Ferante ni čuli nisu, a kamoli slova koje je napisala pročitali. U svijetu u kojem Donald Tramp u četiri ujutru tvituje šta mu je trenutno na pameti, stavljen je tužni znak jednakosti između Fernate i, recimo, Kim Kardašijan.

Dilan osvojio Nobelovu nagradu za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je 13. oktobra pjevaču, pjesmopisacu i velikom obožavaocu naočala za sunce Bobu Dilanu. Dilan ju je dobio za svoje pjesme, što ga je učinilo prvim muzičarem koji je osvojio najprestižnije planetrano književno priznanje, i prvim Amerikancem nakon Toni Morison 1993. godine. Nagrada dodijeljena Dilanu ne postavlja samo pitanje šta trenutno čini književnost, veći zašto je Nobelov komitet odlučio da dodijeli  nagradu, sa kojom stiže i 870.000 dolara i neprocjenjiva javna eksponiranost, poznatom muzičaru, u trenutku kada je piscima i pisanoj riječi toliko potrebna podrška.

Bob DilanBob Dilan 

Ako su se članovi komiteta u Stokholmu nadali skretanju dodatne paženje imenovanjem za laureata tako poznate osobe, želja im se ostvarila - iako još mogu i te kako požaliti. Dilan nije došao na dodjelu nagrade jer nije imao vremena, nije siguran da li će to učiniti i kada bude na mini turneji po Švedskoj u aprilu 2017.

Prvi Amerikanac, dobitnik Bukera

Pol Biti postao je  prvi Amerikanac koji je osvojio Man Booker nagradu, nagrađen za svoj roman “The Sellout” (Rasprodaja), mračnu priču o  Afroamerikancu kome se sudi na Vrhovnom sudu SAD zbog pokušaja da ponovo uvede ropstvo i rasnu segregaciju.

Pol BitiPol Biti 

Otvaranje nagrade za američke pisce podstaklo je kontroverze preko bare. Čak i prije nego što je Biti osvojio nagradu, bilo je uočljivo odsustvo britanskih pisaca, posebno u ovogodišnjem širem izboru za Bukera, zbog čega su neki brinuti da će ostrvski autori i dalje biti marginalizovani tokom nrednih godina u trci za glavnu britansku književnu nagradu.

Preminula Harper Li 

Harper Li, autorka Pulicerovom nagradom ovjenčanog romana “Ubiti pticu rugalicu”, preminula je u 89. godini. Osim što je njena knjiga obavezni dio lektire u gotovo svakoj srednjoj školi u Americi, Li je dobitnica Predsjedničke medalje slobode za svoj doprinos američkoj književnosti u 2007. i Nacionalne medalje za umjetnost u 2010. 

Harper LiHarper Li 

Samo nekoliko mjeseci prije smrti, objavljen je drugi roman Harper Li, “Idi i postavi stražara”, nastavak “Rugalice”, oko koga je bilo dosta buke, čak i sumnji u autorstvo. Da nije bilo prvijenca Harper Li “Ubiti pticu rugalicu” ovaj roman, primjer književnog promašaja, vjerovatno, nikada ne bi bio objavljen niti bi se oko njega digla tolika prašina i bilo izazvano interesovanje publike širom svijeta. I pored toga, “Idi i postavi stražara” svjedočanstvo je koliko Harper Li i njeni nezaboravni junaci mogu biti privlačni i nakon tako mnogo vremena.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.