navigacija Naslovnica Premium

GRAD TEATAR

1.7.2013 16:06

Labović: Između života i poezije stoji znak jednakosti

“Onako kako je tekao sam život, i kako su se zbivale stvari, tako sam i ja pisao. Mislim da je tako kod istinskih, pravih pjesnika"

Labović: Između života i poezije stoji znak jednakosti
Foto: Vuk Lajović Autor: Vuk Lajović

Gost Književnog programa XXVII Grada teatra bio je Ljubeta Labović, crnogorski pjesnik, član Crnogorskog društva nezavisnih književnika, nekadašnji umjetnički direktor Ratkovićevih večeri poezije, i učesnik brojnih regionalnih i međunarodnih književnih susreta.

Labović je rođen 1956. u Barama Kraljskim u Crnoj Gori, objavio je knjige poezije “Tanatoide/oblici smrti“, “Gospodar kaveza“, “Nedostajanje“ i dvojezično crnogorsko – francusko izdanje “Chambreinteriure/Unutrašnja soba“. Njegova poezija objavljivana je u cjelovitim antologijama u Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Makeodniji, u mnogobrojnim izborima i panoramama u Crnoj Gori i regionu, a objavljivao je tekstove i u časopisima ARS, “Poezija“, “Romboid“, “Apokalipsa“, “EX Sympsosion“, “Poetikon“, “Qurum“.

Sa autorom čiji se lirski izraz kreće između “iskaza svega što nam je dato i svega što nam nedostaje“, koji je u stalnom traganju za “nekom tajanstvenom riječju“ kojom bi osmislio bitisanje, na Trgu pjesnika razgovarao je Pavle Goranović, pjesnik i književni kritičar. Polazeći od toga da je Ljubeta Labović novom knjigom pjesama otvorio simbole – kuće, sobe, zida, drveća, ljubavi, odlazaka i povrataka načinom koji nas neodoljivo podsjeća na sjajnu Larkinovu “Poeziju odlazaka“ – kao univerzalne znakove izgubljenih zavičaja, njegovo odisejsko lutanje predjelima pjesništva donijelo je dragocjeno svjedočanstvo u vidu epistolarnog imaginarija i ovom najnovijom zbirkom. On se, kako je istakao Goranović, svrstava u pjesnike koji se bave vječitim pjesničkim temama, jer su sve njegove knjige različite, i u njima vlada filozofski, i djelimično hermetičan iskaz. 

Labović se, kako je istakao Goranović, svrstava u pjesnike koji se bave vječitim pjesničkim temama

“Onako kako je tekao sam život, i kako su se zbivale stvari, tako sam i ja pisao. Mislim da je tako kod istinskih, pravih pjesnika, kod pjesnika koji pišu svoju poeziju na osnovu osjećaja, čula, biografije. A samo, i jedino tako, može teći prava poezija. Hoću da kažem ono što je Josif Brodski svojevrememno zapisao o poeziji jedne od najvećih pjesnikinja XX stoljeća, i jedne od od najtragičnijih pjesnikinja tog perioda. To je bila Marina Cvetajeva. Brodski je rekao za nju da se između njenog života i njene poezije može staviti znak jednakosti. Dakle, kako teče život, ako pišeš, i ako posjeduješ neki talenat i iskustva iz kojih crpiš svoja saznanja, svoje snove, i pokušavaš da ih pretočiš u riječi, u tekst, onda tako nastaju i tvoje knjige. I kako se mijenja tvoja biografija, kako ona postaje drugačija, tako se oblikuju i sve tvoje buduće knjige”, kazao je Labović.

Pavle Goranović usmjerio je priču i na odnos savremene crnogorske književnosti prema okolnim književnim strujama i književnostima u regionu.

“Mislim da su se dogodile značajne promjene, naročito početkom devedesetih godina, tada je došlo do nove artikulacije crnogorske literarne scene, i to je regionalna i domaća kritika i esejistika označila kao 'novi talas crnogorske književnosti'. To je ključni period u potonjih, možda, i nekoliko decenija. Jer, ako konstatujemo da je u periodizaciji crnogorske književnosti nedostajalo nekoliko vrlo važnih perioda koji su bili u evropskom kontekstu verifikovani kroz određene pravce, kao što su u klasičnoj teoriji to bili romantizam, simbolizam, onda bih rekao da je ovdje, od takozvane 'socijalne literature' u Crnoj Gori, kojoj pripadaju Zogović i jedna ekipa poslijeratnih izuzetnih pisaca, tek početkom devedesetih godina došlo do nove artikulacije književnosti. Dogodila se jedna vrsta 'duple ekspozicije' kroz kulturu. Istovremeno, kada se stvarala ta nova crnogorska književnost, stvarala se i nezavisna crnogorska država. Iz te poznate periodizacije, došlo je do toga da su crnogorski pisci danas u regionu vrlo uspješni kada je u pitanju savremena scena, i to je ta vrsta 'kanona' koja je počela devedesetih. Sada imamo situaciju da crnogorski pisci dobijaju nagrade u regionu, na primjer 'Meša Selimović' koji se dodjeljuje u Bosni, imamo slučaj od prije nekoliko dana da je Milorad Popović svojim novim romanom bio u najužem izboru za nagradu hrvatskog 'Jutarnjeg lista'. I to je prva 'strana' knjiga koja je za trinaest godina, koliko se u Hrvatskoj dodjeljuje ova ugledna književna nagrada, ušla u uži izbor. Između ostalog, crnogorski pisci učestvuju na vrlo značajnim regionlnim i evropskim književnim festivalima, njihove knjige se prevode na značajne evropske jezike”, istakao je Labović.

Uz opasku da mu je veoma drago što je ove godine gost na budvanskom Grad teatru, Ljubeta Labović priredio je na Trgu pjesnika zaista uzbudljivo i zanimljivo veče, zahvaljujući i tome što je publici govorio svoje stihove.

 

Španski majstori

Likovni program ovogodišnjeg Grad tetara večeras u 21 sat, u Modernoj galeriji u Starom gradu, nastavlja izložba “Španski majstori”, na kojoj će biti predstavljene grafike najvećih slikara španske tradicije: Pikasa, Dalija, Miroa i Tapiesa.

Književni program večeras će na Trgu pjesnika u 21 sat, nastaviti gostovanje spisateljice Katarine Brajović, koja će govoriti o svom romanu “Štampar i Veronika“, koji baveći se jednim od prva dva štampara u Crnoj Gori, Božidarom Vukovićem Podgoričaninom, priča priču o varljivosti nade i prolaznosti iluzija, o uspostavljanju identiteta na raskrsnici kultura, o pisanoj, time i štampanoj, riječi kao pouzdanom tragu o postojanju. Veče se organizuje i u čast proslave 600 godina od nastanka crkve Svetog Nikole manastira Praskvica. Sa autorkom će razgovarati Radomir Uljarević, urednik izdavačke kuće “Oktoih“, koja je publikovala roman “Štampar i Veronika”.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.