navigacija Naslovnica Premium

U OKVIRU GRAD TEATRA OTVORENA IZLOŽBA

27.7.2018 09:36

Mediteran u djelima crnogorskih slikara

Najveći dio slika preuzet je iz depoa Narodnog muzeja na Cetinju, nijedna od ovih slika nije u stalnim galerijskim postavkama, i Čilikov se u svoje lično ime, i u ime Grada teatra, zahvalio muzeju na saradnji

Mediteran u djelima crnogorskih slikara
Foto: Grad teatar Autor: Vuk Lajović

Rukovodeći se elitističkim konceptom u svim segmentima svojih programa, ovogodišnji Grad teatar upriličio je svojoj publici još jedan uzbudljiv događaj - u crkvi Santa Marija otvorena je impresivna izložba „Mediteran u djelima crnogorskih slikara“, čiji je autor profesor i kritičar Aleksandar Čilikov.

“Sa zadovoljstvom sam prihvatio ponudu kultnog budvanskog festivala Grad teatar da budem konsultant i neka vrsta selektora ovogodišnjeg Likovnog programa, i u sklopu mog rada organizovana je i ova izložba koja je pred nama. Osnovna ideja mog koncepta sastojala u sljedećem: Budva je stari mediteranski grad, jedan od najstarijih antičkih i srednjovjekovnih urbanih središta na istočnoj obali Jadrana, Crna Gora je mediteranska zemlja, pa mi je nekako stalno u glavi bio Mediteran, a i iz iskustva znam da u crnogorskoj likovnoj umjetnosti postoji jako mnogo kvalitetnih radova, koji su upravo na temu Mediterana. Tako sam predložio izložbu ‘Mediteran u djelima crnogorskih slikara’, jer taj Mediteran se možda i najbolje sagledava kroz medij slikarstva”, rekao je Čilikov, koji je i proglasio izložbu otvorenom.

Kako je istakao, tokom rada na izložbi javile su se i određene dileme.

“Uopšte nije lako selektirati ovakvu izložbu, moram da kažem da bi ovdje sigurno trebalo da se nađu radovi bar još tridesetak umjetnika, istog nivoa kvaliteta kakvog su i ove izložene slike. S druge strane, ‘organizator’ izložbe bio je i sam prostor ove prelijepe crkve Santa Marija, koji ne daje mnogo mogućnosti da se postavljaju veliki formati, niti da se postavi previše djela. I na kraju, odlučio sam se za dvadeset umjetnika - slike koje su hronološki nastale u rasponu od čak 1908. do 2008. godine. Pred nama je, u neku ruku, jedna mini antologija crnogorskog slikarstva 20. vijeka. Svi umjetnici čija su djela izložena su ključni protagonisti i akteri procesa razvoja savremenog crnogorskog slikarstva. Ono oko čega sam se posebno trudio sastoji se u sljedećem - želja mi je bila da se ovdje pojave slike koje dugo nisu izlagane, koje su vrlo rijetko izlagane, pa ih je publika možda zaboravila, a ima i onih, gotovo polovina, koje nikada nisu izlagane, što ih čini nepoznatim širokoj publici”.

Najveći dio slika preuzet je iz depoa Narodnog muzeja na Cetinju, nijedna od ovih slika nije u stalnim galerijskim postavkama, i Čilikov se u svoje lično ime, i u ime Grada teatra, zahvalio muzeju na saradnji.

“Postoji još nešto - kada sam odabrao ove slike, jednim dijelom sam se trudio da uzmem i neke atipične. Neke moje kolege su, recimo, bile vrlo iznenađene kada su vidjele da sam uzeo rad Fila Filipovića koji je poznat po totalnoj apstrakciji i enformelu, sa jednom klasičnom slikom, recimo, motiva Svetoga Stefana, ili kad su vidjeli jedan rani rad Voja Stanića iz 1955. koji je vezan za motive Konavala, ili kad su vidjeli jedan mali rad Pera Počeka, Pejzaž iz 1908, koji je po meni izuzetan slikarski kvalitet.

Većina izloženih djela potiče iz druge polovine prošlog vijeka - vremena ekspanzivnog razvoja crnogorskog slikarstva - i važno je napomenuti da ona predstavljaju skup umjetnika nesumnjive reputacije u pogledu kvaliteta, među kojima su mnogi zapaženi i na internacionalnom planu”.

Profesor Čilikov je istakao da mu je žao što još neki radovi nisu našli mjesto u ovoj postavci, ali je, kako je izjavio, direktorki Grada teatra Mileni Lubardi Marojević predložio da se sa izložbom istog naslova nastavi na sljedećem festivalu, kako bi i drugi slikari dobili svoje mjesto u ovoj izuzetno bogatoj temi Mediterana. Jer, stilsko-hronološka analiza savremenog crnogorskog slikarstva i uvid u poetiku niza autora, jasno pokazuju da se mediteranske teme kod većine čine nezaobilaznim segmentom njihovih tematskih koncepata.

Lubarda, Kubanac i Crnogorka 

Profesoru Čilikovu i Gradu teatru neposredno pred ovu izložbu stiglo je pismo slikara Đura Lubarde, sinovca Petra Lubarde, i jednog od osnivača Fondacije „Petar Lubarda“, u kojem izražava poštovanje i zahvalnost za ovu izložbu, kao i za prelijepo sintetizovan katalog i tekst uvaženog gospodina Čilikova. „Budvane bih, u ime Fondacije ‘Petar Lubarda’, u svoje lično, i u ime familije Lubarda, podsjetio da je Petar Lubarda u predratnom periodu boraveći u Budvi, kod poznate crnogorske familije Lala Zubera, naslikao nekoliko značajnih slika, među kojima je i slika ‘Ribar Kosto’. Kuriozitet je da je u Budvu iz Pariza doveo i svog nerazdvojnog prijatelja, Kubanca Pedra, koji se zaljubio i oženio Crnogorkom. Budvani su ih ispratili velikodušno, obučeni u crnogorsku narodnu nošnju“, napisao je Đuro Lubarda.

Ekskluzivna postavka

Do 13. avgusta publika će imati priliku da vidi Mediteran i u djelima Petra Lubarde („Morski cvjetovi“ iz 1970), Mila Milunovića („Sveti Stefan“, 1960), Luke Berberovića (“Kiša“), Mihaila Vukotića („Motiv s primorja“), Gojka Berkuljana(„Nevera“), Jovana Zonjića („Mrtva priroda s mrežom“ iz 1955), Aleksandra Aca Prijića („Jastog“, 1954), Velimira Veliše Lekovića („Spičanka“, 1953), Sava Vujovića („Murva“, 1967), Mata Đuranovića („Motiv iz Boke“, 1972), Miloša Vuškovića(“Budva“, 1958), Jovana Jova Ivanovića („Morska neman“, 1974), Đorđija Pravilovića („Palastura“, 1982), Vaska Lipovca(„Kapetan“, 1970), Mirka Mitka Bulajića („Igalo“), Slobodana Slovinića („Mare Adriatico“, 2004), Slobodana Pura Đurića(„Stara Budva“, 2008).

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.