navigacija Naslovnica Premium

OTKRIĆA ARHEOLOGA

1.1.2012 17:24

Na nalazištu u Torinama pronađena figurina stara 5.000 godina

Arheološki tim Polimskog muzeja iz Berana započeo je ljetos sanaciju i zaštitu arheološkog nalazišta Torine u Radmanskoj klisuri

Na nalazištu u Torinama pronađena figurina stara 5.000 godina
Tufik Softić
Foto: Rabrenović Autor: Tufik Softić

Arheološki tim Polimskog muzeja iz Berana na lokalitetu Torina naišao je sasvim slučajno na veoma značajno arheološko nalazište, koje će prema procjenama stručnjaka, promijeniti dosadašnja naučna saznanja o kulturnim uticajima na tom prostoru kroz razna vremenska razdoblja.

Na lokalitetu Torine u Radmanskoj klisuri pronađena je, između ostalog, ženska figurina, neprocjenjive vrijednosti, stara preko pet hiljada godina.

Direktor Polimskog muzeja, arhelog Predrag Lutovac, rekao je da se radi o reprezentativnom nalazu, koji umnogome mijenja dosadašnja naučna saznanja.

"Ovo je bez sumnje krajnja destinacija do koje dopiru uticaji bronzanog doba i bronzanodopskih kultura sa primorja", tvrdi Lutovac
"Ova figurina je karakteristične petougaone glave. Torzo je vrlo realistično prikazan, sa svim ženskim atributima", rekao je Lutovac i dodao da je figurina sa lokaliteta Torine po svom obliku slična onima koje su nađene na Kosovu, na arheološkim lokalitetima Fafos i Predionica, ali da se, ipak, od njih razlikuje.

"Figurine koje su tamo pronađene su odjevene. Ova koju smo mi pronašli na ovom lokalitetu je naga i nema urezanih motiva i ukrasa", rekao je Lutovac.

Kako je dodao, ranije su na lokalitetu Berankrš u Beranama pronalažene fragmentovane figurine koje su, takođe, bile dosta stilizovane, ali ova sa Torina je jedinstvena, jedina koja je realistički urađena i starija.

"Nesumnjivo je da ženska figurina sa Torine potiče iz perioda Vinča-Pločnik (I a). To je od tri do tri i po hiljade godina prije nove ere", objašnjava Lutovac.

Metar zemljanog kulturnog sloja

Direktor Polimskog muzeja je rekao da takozvana ukupna kulturna stratifikacija na arheološkom lokalitetu Torine pokazuje da je najdublji kulturni sloj upravo vinčanski.

"Ljudi koji su ovdje živjeli, imali su neko stalno stanište koje bi trebalo tražiti u Polimlju, ili čak u basenu Skadarskog jezera“
"Istraživali smo po dubini od svega metar i dvadeset centimetara. Najdublji kulturni sloj je vinčanski iz faze Vinča-Pločnik. Potom se hronološki sedimenti ređaju sve do finalnog bronzanog doba, oko hiljadu i petsto godina prije nove ere. Taj metar zemljanog kulturnog sloja je sačuvao podatke od oko dvije hiljade godina i na najbolji način dokumentovao kraj neolitske kulture i početak korišćenja metala, bakra i bronze", priča Lutovac.

Arheološki tim Polimskog muzeja iz Berana započeo je ljetos sanaciju i zaštitu arheološkog nalazišta Torine u Radmanskoj klisuri, koje su mještani sela Radmanci nenamjerno oštetili. Naime, oni su pokušali da probiju put i prešli teškim mašinama preko ovog arheološkog lokaliteta.

Kako dodaje Lutovac, već sa prvim sondama na tom lokalitetu je otvoren prostor bronzanodobske kuće sa jasno vidljivim ogšnjištem, oko koga je nađen veliki broj cijelih keramičkih sudova, koštanih alatki, pijuka od jelenskih rogova i dvije bušene kamene sjekire. Arheološki ostaci iz bronzanog doba pronađeni su na dubini od svega 50 centimetara.

Ženska figura neprocjenjive vrijednosti

„Sve ukazuje na to da se ovdje nalazilo ljetnje sezonsko naselje, za izdizanje stoke, jer je u bronzanom dobu već stočarstvo bilo razvijeno. Dakle, ljudi koji su ovdje živjeli, imali su neko stalno stanište koje bi trebalo tražiti u Polimlju, ili čak u basenu Skadarskog jezera“, kaže direktor Polimskog muzeja.

Pod uticajem bubanjsko-humske kontinentalne kulturne grupe

Prema njegovim riječima, na osnovu onoga što je ovih dana nađeno, kao što je kalup za livenje bronzanih bodeža egejskog tipa, moglo bi se zaključiti da se radi o finalnom bronzanom dobu koje pripada takozvanoj prelaznoj zoni između Crne Gore i istočne Hercegovine.

"Ovo je bez sumnje krajnja destinacija do koje dopiru uticaji bronzanog doba i bronzanodopskih kultura sa primorja", tvrdi Lutovac i dodaje da se u dosadašnjoj literaturi smatralo da mlađe neolitske kulture smjenjuje takozvana nakovanjska kultura, koja se javlja u primorskoj zoni, od Dalmacije do Skadra.

"Rezultati dobijeni na lokalitetu Torine, međutim, nesumnjivo ukazuju i na jednu južnobalkansku kulturnu grupu koja zahvata postor istočne Srbije i pruža se od Homoljskih planina, preko Kosova i naših prostora, do lokaliteta Malić u Albaniji. Pored nakovanjske kulture koja dolazi sa primorja, naša istraživanja su pokazala da je Polimlje bilo i pod uticajem bubanjsko-humske kontinentalne kulturne grupe. Te dvije kulturne grupe se ovdje na području Polimlja i Berana susreću i prožimaju, formirajući posebnu kulturu", rekao je Lutovac.

Da zaživi novi Zakon o zaštiti kulturnih dobara

On objašnjava da je jedan od vrijednih eksponata koji je nađen i dio kalupa posebne vrste bronzanih bodeža, takozvanog mikenskog tipa.

Sa lokaliteta je u nepovrat odneseno ko zna koliko arheološkog materijala, najčešće keramike
"Vrlo je značajan podatak da je prije nekoliko godina u istraživanju, koje sam ja radio u Momišićima kod Podgorice, u jednoj praistorijskoj humci pronađen jedan bodež koji je najvjerovatnije i liven u ovom kalupu pronađenom sada na Torinama kod Berana", priča Lutovac.

Lutovac smatra da što prije treba da zaživi novi Zakon o zaštiti kulturnih dobara.

„Mi ćemo sav ovaj materijal koji smo do sada pronašli prikazati na jednoj izložbi u Petnjici. Želimo da ljudi tog kraja shvate kakvo bogatstvo imaju u svojoj blizini, jer to oni sami najbolje mogu da čuvaju. Da se ne odnosi kao što je do sada odnošeno i da ovaj čitav kraj jednog dana postane turistička atrakcija“, kaže Lutovac.

U nepovrat otišlo mnogo materijala

Cilj posljednjih arheoloških radova na Torinama, prema riječima Lutovca, prije svega je da se sanira dio koji je oštećen prije nekoliko godina kada su neki mještani sela Radmanci pokušali da probiju put i prešli teškim mašinama preko ovog arheološkog lokaliteta.

Arheološki lokalitet se prostire na pola hektara, na nadmorskoj visini od 1.200 metara, a do sada je istraženo svega 50 kvadrata
Lutovac podsjeća da je ova kulturna institucija podnijela tada krivične prijave protiv vinovnika vandalizma, ali da druge institucije sistema nijesu bile u stanju da počinioce kazne.

Sa ovog lokaliteta u međuvremenu je u nepovrat odneseno ko zna koliko arheološkog materijala, najčešće keramike. Nerijetko i u inostranstvo, gdje su se ljudi čudom čudili kako je moguće nesmetano do toga doći i po poljanama, kao poljoprivredni proizvod, kupiti arheološke artefakte stare pet hiljada godina.

Istraženo samo 50 kvadrata

Lutovac objašnjava da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom, odnosno utvrđenjem, nadomak Petnjice, 15 kilometara od Berana, najvredniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz doba eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, između trećeg i drugog milenijuma prije nove ere.

Direktor Polimskog muzeja podsjeća da su na tom lokalitetu već ranije pronađeni ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika i slično. Arheološki lokalitet se prostire na pola hektara, na nadmorskoj visini od 1.200 metara, a do sada je istraženo svega 50 kvadrata. Dalja istraživanja biće nastavljena na proljeće.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.