navigacija Naslovnica Premium

IZLOŽBA U FRANKFURTU

1.3.2011 16:43

Nadrealisti protiv erotskih tabua

Salvador Dali, Maks Ernst, Rene Magrit, to su imena poznatih umjetnika nadrealizma čija se djela mogu vidjeti na izložbi frankfurtske umjetničke galerije “Schirn”.

Nadrealizam je umjetnički pravac koji se u razdoblju između 1925. i 1945. bavio snovima i nesvjesnim. Nadrealizam spada među najpoznatija i najviše istražena razdoblja istorije umjetnosti. Svejedno, još uvijek postoje nepoznati detalji.

Tridesetih godina dvadesetog vijeka nadrealisti nisu samo slikali, oni su stvarali predmete, čudne skulpture od jeftinih materijala, od bilo čega. Nadrealnim predmetima - ovim nepoznatim dijelom nadrealističkog pravca pozabavila se izložba postavljena povodom 25. rođendana umjetničke dvorane “Kunsthalle Schirn” u Frankfurtu.

Smijem li, hoću, trebam li?

“Molim dirajte” može se pročitati uputstvo na francuskom jeziku u jednom katalogu s izložbe iz 1947. godine. Na naslovnoj stranici su nalijepljene grudi od sunđera koje podsjećaju na mješavinu karnevalske opreme i jeftine proteze. To je tipična šala jednog od vodećih nadrealista Marsela Dišana. Dirati grudi i to u javnosti! Nadrealisti su ovakve erotske tabue pretvorili u umjetnost.

“Uvijek se radi o tom vječnom pitanju: Smijem li, hoću, trebam li? Dileme oko koje se lome osjećaji”. Tako motivaciju umjetnika objašnjava kuratorica izložbe “Nadrealne stvari” Ingrid Fajfer. Ovi dvoznačni predmeti prikazani na izložbi, počeli su da nastaju tokom tridesetih godina dvadesetog vijeka.

Tada je teoretičar nadrealizma Andre Breton podstakao umjetnike ne samo da slikaju, već i da stvaraju i trodimenzionalnu umjetnost. Salvador Dali je tako parodirao jednu od najpoznatijih žena iz istorije umjetnosti. Napravio je svoju vlastitu Milosku Veneru s ladicama na gornjem dijelu tijela i vunenim ukrasima pričvršćenim svuda po skulpturi.

Na svim se predmetima može vidjeti koliko su se nadrealisti zabavljali dok su se šalili na račun “svetih krava” istorije umjetosti. Neki su pri tome otišli u jezivo. Hans Belmer je rastavio lutku u djelove ili bi joj odstranio glavu ili bi joj potpuno neprirodno iskrenuo noge.

“Bili su politički angažovani, bili su članovi komunističke partije, branili su se od nacista. Ali što su više bili razočarani politički, okretali su se svojoj velikoj temi - erosu. A nisu ga shvatali jednoznačno, oni su ga vidjeli kao temeljno načelo života, kao unutrašnji životni poriv”, objašnjava Ingrid Fajfer.

Žena im je bila platno za projekciju. Ali žene pri tom nisu bile žrtve. I one su učestvovale u stvaranju umjetnosti. Na izložbi se mogu vidjeti djela jedanaest umjetnica, pripadnica nadrealizma. I kod njih se mogu vidjeti djela koja podstiču najrazličitije asocijacije.

Nadrealizam živi i dalje. Mnogi eksponati izgledaju kao da su tek nedavno nastali. Jer dok nadrealističko slikarstvo gotovo da i nema nekog uticaja na današnju umjetnost, uticaj predmeta iz tog perioda se u umjetnosti i sad osjeća. Izložba pokazuje da je nadrealizam bio jedno od najsnažnijih perioda klasične moderne.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.