navigacija Naslovnica Premium

TOKOM OKTOBRA MJESECA

1.10.2014 15:54

Nikšić u znaku Lalića i Gitar festivala

Vračar je rekla da se na podgoričkom Sajmu knjiga nije moglo naći ni jedno Lalićevo djelo, iako se obilježava 100 godina od njegovog rođenja, što pokazuje da je „na neki način pomalo pao u zaborav“

Nikšić u znaku Lalića i Gitar festivala Nikšić
Mina
Foto: Arhiva "Vijesti" Autor: Mina

U Nikšiću će u oktobru, u okviru Vladine podrške razvoju kulture, biti održano oko 30 programa, a organizatori su akcenat stavili na obilježavanje stogodišnjice od rođenja Mihaila Lalića.

 Programom su predviđene projekcije filmova Lelejska gora, Hajka i Svadba urađenih po Lalićevim djelima, a biće upriličena i izložba u organizaciji Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević.

Savjetnik Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, Milenija Vračar, precizirala je da će izložba, planirana 9. oktobra u galeriji Nikola Prvi, sadržati prva izdanja Lalićevih djela, djelove prevoda na druge jezike, izbor literature o velikom piscu,izvodi iz njegovih intervjua, sekvence iz filmova režiranih po njegovim djelima.

 Vračar je rekla da se na podgoričkom Sajmu knjiga nije moglo naći ni jedno Lalićevo djelo, iako se obilježava 100 godina od njegovog rođenja, što pokazuje da je „na neki način pomalo pao u zaborav“. 

„Treba podsjetiti da je Lalić prvi dobitnik Njegoševe nagrade 1963. godine za roman 'Lelejska gora', koji je preveden na njemački, engleski, poljski, češki i više drugih jezika. Prevedena su i Lalićeva djela 'Raskid', 'Svadba', pripovijetke. Pisao je i eseje, reportaže, intervjuislai su ga mnogi poznati pisci i novinari“ , rekla je Vračar na konferenciji za novinare.

 Novina u repertoaru Programa podrške je uvođenje debate koja je ovog puta posvećena temi savremene vizuelne umjetnosti, a predviđena je za petak u Dvorcu kralja Nikole. 

 Kustos Centra savremene umjetnosti Ljiljana Karadžić istakla je da je riječ o debati nazvanoj Za i protiv savremene umjetnosti, čiji „termin se često pominje, a da nijesmo u potpunosti sigurni šta znači, posebno u malim sredinama kao što je Crna Gora, u kojoj stvara veliki broj umjetnika“.

Karadžić je kazala da je planirano da to bude šira debata u kojoj bi učesnici bili umjetnici, istoričari umjetnosti, predstavnici institucija kulture, profesori, učenici, studenti kako bi razjasnili pojam savremene umjetnosti „i da li nam i zaista treba, a ne samo deklarativno“.

Prema njenim riječima, debata treba da se pozabavi i pitanjem šta „mi kao kao kulturne institucije činimo da bi povećali broj posjetilaca i da bi oni razumjeli savremenu umjetnost i uživali u njoj“. 

„Tu priču hoćemo da počnemo u Nikšiću, jer je decenijama bio bitan kao jedan od centara kulture, prije svega likovne umjetnosti. Željeli bi da vratimo taj duh Nikšiću, da te izložbe više ne budu samo uobičajene revijalne, već da savremena umjetnost bude djelotvornija i učinkovitija i kod ljudi koji do sada nijesu za nju bili zainteresiovani", kazala je Karadžić. 

Programom je predviđeno da oktobar bude mjesec muzike i biće u znaku Nikšić gitar festivala (Guitar fest) koji se održava u okviru Programa podrške razvoju kulture, a biće upriličeni i koncerti koje organizuje nikšićka Muzička škola Dara Čokorilo.

 Direktorka Muzičke škole, Vjera Vuković, ocijenila je da je muzički sadržaj u oktobru izuzetno kvalitetan i bogat i najavila nastup Slovenačkog vojnog orkestra, za koji je kazala da nije formiran da bi zadovoljio potrebe protokola Slovenije u državnim prigodama, već ima odsjeke i sekcije, big bend, kamerne ansamble, koncertnu muziku. 

„U muzičkoj školi 10. oktobra biće održan i koncert violinistkinje Dušice Kordić i pijaniste Ivana Marovića. Riječ je o taletovanim mladim umjetnicima koji će te večeri pružiti izuzetne džez standarde, dok je za 29.oktobar planirano muzičko veče naše škole“, najavila je Vuković.

Direktor Gitar festa, Goran Perišić, podsjetio je da je festival, koji se održava devet godina, počeo 25 septembra koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra, a nastavlja se koncertom čuvenog Edina Karamazova, jednog od najvećih evropskih gitarista.

 Na Gitar festu biće i koncert Davida Đovanija Tomasija iz Italije, kao i grčkog trija Jorgos Jorgopulos, koji sviraju tradicionalnu grčku, ali i klasiču muziku.

 Tradicionalno finalno takmičenje, podsjetio je Perišić, biće održano na Atlas televiziji, a prijavljivanje je do subote i do sada su stigle prijave za učešće desetak takmičara iz Belgije, Italije, Španije, Portugala, Albanije, Hrvatske, među kojima nema nijednog domaćeg.

„Od ove godine uz nagradu koja predviđa nastup sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom imamo i nagradu Dubrovačkog simfonijskog orkestra, i pobjednik u profesionalnoj kategoriji moći će nastupiti i u Hrvatskoj na Dubrovačkim ljetnjim igrama. Za prvonagrađenog je obezbijeđen i koncert resital na takmičenju u Beču, a dobija i gitaru graditelja Andreasa Marvija koja košta sedam hiljada eura, kazao je Perišić.

Organizatori festivala, najavio je Perišić, naredne godine pokušaće da okupe sve dosadašnje dobitnike prvih nagrada, od kojih su neki u Americi, Japanu, Australiji.

 Program podrške razvoju kulture u Nikšiću, koji je pokrenula Vlada na inicijativu Ministarstva kulture, počeo je 3. marta i do sada je realizovano oko 100 programa.

 Riječ je o četvorogodišnjem projektu, u okviru koga je u ovoj godini predviđeno oko 190 programa, koji treba da rezultiraju unapređenjem kulturnog života Nikšića.

 U Vladin Program podrške oživljavanja kulture u Nikšiću uključene su sve gradske ustanove iz te oblasti stvaralaštva, kao i Narodni muzej, Muzički centar, Državni arhiv, Centralna biblioteka Đurađ Crnojević, Crnogorsko narodno pozorište, Kraljevsko pozorište Zetski dom i Crnogorska kinoteka.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.