navigacija Naslovnica Premium

U PONEDJELJAK VEČE NA BARSKOM LJETOPISU

22.7.2018 10:01

"O miševima i ljudima": Priča o prijateljstvu, očaju i beznađu

Ovogodišnja pozorišna produkcija Barskog ljetopisa, predstava “O miševima i ljudima”, u režiji Dina Mustafića, biće premijerno izvedena sjutra veče na sceni u Starom gradu

"O miševima i ljudima": Priča o prijateljstvu, očaju i beznađu Režiser Dino Mustafić
Foto: Boris Pejović Autor: Radomir Petrić

Ovogodišnja pozorišna produkcija Barskog ljetopisa, predstava “O miševima i ljudima”, biće izvedena sjutra veče na sceni u Starom gradu u Baru. Teatarsku adaptaciju čuvene novele američkog nobelovca Džona Stajnbeka potpisuje Dino Mustafić, jedan od najistaknutijih pozorišnih i filmskih stvaralaca BiH. Ističući da je riječ o jednom od najpotresnijih i najsnažnijih romana o životu koje je pročitao, Mustafić za “Vijesti” kaže da je to jedinstvena i dirljiva priča o istinskom prijateljstvu, očaju i beznađu ljudi za vrijeme Velike depresije i krahu američkog sna.

“Ispričana znalački, neumoljivo, egzistencijalistički, ova vanvremenska priča čini ovaj roman revolucionarnim. Stajnbekov način pripovijedanja je emotivan i trudio sam se da u adaptaciji Stele Mišković pronađem ona emotivna čvorišta sa kojim će se publika identifikovati, razumjeti svoju poziciju u svijetu koji se drastično dehumanizira svakodnevnom i agresivnom trkom za profitom. Postajemo moderni robovi, nadničari neoliberalnog kapitala koji proždrljivo jede našu sudbinu i potragu za srećom, prava na san, utopiju, viziju boljeg i pravednijeg svijeta. Stajnbek posjeduje izniman dar da na prvi pogled jednostavnu priču pretvara u pravu umjetnost. To je najveće majstorstvo, želio sam to zadržati”, priča Mustafić.

On ukazuje da se roman smješten u tridesete godine 20. vijeka može čitati nezavisno od toga da li smo upoznati sa istorijskom pozadinom, jer su siromaštvo i težak život najnižeg socijalnog sloja “nešto što je uvijek aktuelna i velika tema”, te da nije bilo potrebe za intervencijama u literarni materijal da bi se epoha približila gledaocima.

“Mi živimo isti ili čak i gori socijalni i politički trenutak, tako da se forma rađa na sceni i interakciji sa glumcima i autorima, razgovorima i kreativnim dijalogom koji će, nadam se, dati zanimljivu predstavu. U centru je i priča o neobičnom prijateljstvu dobrog i čestitog Džordža i krupnog i snažnog Lenija sa umom malog djeteta. Držeći se jedan drugog kako bi pobijedili usamljenost i otuđenost, oni čine porodicu. Tu je i motiv američkog sna - sveprisutne teme američke književnosti, ali i filozofija utopije, što mi je blisko svjetonazorski i etički”, nastavlja ugledni reditelj kojem je ovo prva saradnja sa Barskim ljetopisom.

O miševima i ljudima

U komentaru scene u Starom Baru koja nije prirodna scenografija za jednu ovakvu priču, Mustafić je ukazao da ambijentalni teatar “ima svoj eros, neponovljiv trenutak, dramaturgiju prostora koja se očitava u samu predstavu”.

“Meni je to sve izazov, jer je nepredvidljivo, stvaralački napeto i motivirajuće za zanimljiv pozorišni proces. Jednostavnošću postupka, imanentnom režijom teksta potrudiću se dobiti opštu sliku naših života kojom ću osvojiti ovu scenu”, dodaje Mustafić.

U komadu u koprodukciji sa Gradskim pozorištem Podgorica, glume Mišo Obradović, Miloš Pejović, Vule Marković, Dejan Đonović, Branko Ilić, Marija Đurić, Pavle Ilić i Božidar Zuber, shodno programskom opredjeljenju Ljetopisa da u svojim produkcijama afirmiše crnogorske glumačke i autorske ekipe. Mustafić pozdravlja ovaj “principijelan i pametan potez”, dodajući da se bez investiranja u mlade ljude stvara “mrtvačko i neodgovorno pozorište mimo svoje elementarne funkcije koja treba da oplemenjuje i mijenja naše mikro živote”.

“Glumci su najbolji dio crnogorskog pozorišta generalno; ima velikih mladih talenata i etabliranih glumačkih majstora sa kojim je radost raditi, družiti se i ponešto naučiti. Ja volim glumce, divim im se, trudim se da ih preko rediteljskih uputa približim samima sebi, njihovom biću i dijalektičkom jedinstvu sa likom kojeg tumače”, nastavlja Mustafić.

Povodom ocjena kolega i kritike da je “angažovani reditelj”, Mustafić ukazuje da ne vjeruje da njegove predstave mogu učiniti bilo koje društvo boljim, ali, “barem mogu raditi na prokazivanju svega onoga što se radi na pacifikaciji, porobljavanju i manipulaciji socijalnih sila koje bi po svojoj samoj naravi morale i trebale biti antagonističke sa establišmentom”.

“Pa, ako neka moja predstava probudi takve socijalne reflekse, ja sam već zadovoljan, pronašao sam jarana, sagovornika, sapatnika u svom gledalištu, zar to nije velika privilegija?! Vjerujem da je uspješno i posvećeno pozorište ono koje uspije izaći iz zatvorenog prostora scenske fikcije u društvenu stvarnost. U više navrata sam rekao da meni pozorište nije cilj, nego je to samo jedan od performativnih instrumenata za širu društvenu izvedbu. Takođe, ne vjerujem u malograđansku i komformističku ideju lijepog i pripadajuću joj estetiku jer sam i te kako svjestan da ona reproducira vrijednosti i interese jednog društvenog sloja koji je konzervativan, iako se pokušava predstaviti kao zastupnik univerzalnih vrijednosti”, zaključio je Mustafić.

Naslovi poput ovog zaslužuju transpoziciju na scenu

“Roman je predložila direktorka Barskog ljetopisa, Ksenija Popović, koja ima izražen senzibilitet za anglosaksonske pripovjedače, njihov stil, teme i ideosferni potencijal. Slažem se sa njom da neki naslovi poput ovog zaslužuju transpoziciju na scenu, jer imaju veliki estetski kapacitet i za publiku i za teatarsku stručnu javnost, lani je to bio još jedan klasik ‘Orkanski visovi’, sada je to Stajnbek. Lijepa repertoarna i estetska linija”, ističe Mustafić.

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.