navigacija Naslovnica Premium

IN MEMORIAM

1.3.2013 16:12

Odlazak Stefana Esela, junaka svjetskog pokreta otpora

Zarobljen od strane nacista, poslat je u konc logore Buhenvald i Dora, gdje je uspio da izbjegne vješanje

Odlazak Stefana Esela, junaka svjetskog pokreta otpora
Foto: Beta/AP Autor: Jelena Pavićević - Tatar

Francuski pisac Stefan Esel, bivši diplomata, heroj francuskog otpora, koji je preživeo holokaust, umro je juče u 95. godini, saopštila je njegova supruga Kristijan Esel-Šabri.

Esel, čija je knjiga “Pobunite se!” iz 2010. prodata u više od 4,5 miliona primjeraka i inspirisala proteste širom svijeta, poput “Okupiraj Vol strit” i arapsko proljeće, preminuo je u utorak uveče.

Esel je tokom Drugog svjetskog rata bio istaknuti član francuskog pokreta otpora. Zarobljen od strane nacista, poslat je u konc logore Buhenvald i Dora, gdje je uspio da izbjegne vješanje, zamijenivši identitet sa logorašem koji je umro od tifusa.

Bio je jedan od autora Povelje o ljudskim pravima iz 1948. Rođen je u jevrejskoj porodici u Berlinu 1917. godine. Imao je sedam godina kada se sa ocem i majkom preselio u Pariz.

On osuđuje moć novca koja je „toliko velika, bezobzirna, sebična, a služi ljudima koji pripadaju vrhovima državne vlasti“

Njegovi roditelji su poslužili kao inspiracija za junake Žil i Katrin u romanu “Žil i Žim” Anrija-Pjera Roša, koji je 1961. Fransoa Trifo adaptirao u čuveni istoimeni film. Po završetku rata, Esel je postao neumorni aktivista za ljudska prava, socijalnu pravdu i zaštitu okoline.

Družio se sa ličnostima kao što su Nelson Mendela i tibetanski duhovni vođa Dalaj-lama. Po odlasku u penziju počeo je da se bavi humanitarnim radom.

"Svoj izuzetni život posvetio je odbrani ljudskog dostojanstva. Napustio nas je uz važnu lekciju - da nikada ne smemo da se pomirimo sa bilo kakvom nepravdom", izjavio je francuski predsjednik Fransoa Oland na vijest o Eselovoj smrti.

"Esel je bio monumentalna figura u borbi za ljudska prava", kazao je poljski ambasador Remigijuš Henčel, predsjednik Saveta UN za ljudska prava.

Esel ovako počinje svoj spis: „Imam 93 godine... Kraj nije daleko...“ On se obraća građanskoj svijesti miliona ljudi i poziva ih da razmisle o načinu kako da se bore sa današnjim nepravdama.

Na udaru su socijalna pravda i osnovne ljudske slobode, „izazvane represivnim akcijama vlada i međunarodnom diktaturom finasijskog tržišta, a koje su nesposobne da rješavaju nove probleme koji se postavljaju: zaštita planete i velike razlike između bogatih i siromašnih“.

Esel osuđuje negativna djelovanja banaka čija je „prevashodna briga da osiguraju dividende i veoma visoke plate sopstvenim upravljačima

Za njega su to najveći neprijatelji, oni koji ugrožavaju mir i demokratiju. Da bi se borili protiv tog, na izvjestan način novog neprijatelja, on predlaže da se „građani angažuju u nevladine organizacije koje potpomažu moderna sredstva komunikacije.

Eto puta koji treba slijediti da bi građani - a ne vlasti - otvorili put neophodnoj obnovi funkcionisanja svjetske privrede. On osuđuje moć novca koja je „toliko velika, bezobzirna, sebična, a služi ljudima koji pripadaju vrhovima državne vlasti“.

Osuđuje negativna djelovanja banaka čija je „prevashodna briga da osiguraju dividende i veoma visoke plate sopstvenim upravljačima, a nimalo opšta korist. Jaz između najsiromašnijih i najbogatjih nikad nije bio veći, a trka za novcem i nadmetanje nikad toliko ohrabrivani”.

Brošura koju je izdao mali, nepoznati izdavač (Indigène édition, oktobar 2010) ima tačno 36 strana. Eselov tekst zauzima samo dvadeset, ostatak čine pogovor, dvije slike, na jednoj strani je fotografija autora, na još jednoj akvarel Pola Klea “Angelus novus” iz 1920. godine, na koju se autor poziva, nekoliko stranica zauzimaju objašnjenja, a neke su čak prazne.

Svako da pronađe svoj razlog pobune

O današnjoj situaciji u Francuskoj Esel piše: “Nikada dosad jaz između najsiromašnijih i najbogatijih nije bio tako velik, nikada dosad igra oko zlatnog teleta – novca, konkurencije – nije bila do te mjere nesputana”.

Kada se obraća mladima, on poručuje: “Umiješajte se, pobunite se!” I nastavlja: “Želim svima, svakom pojedincu da nađe svoj razlog da bi se pobunio. To je dragocjeno. Ako se pobuniš protiv bilo čega onako kako sam se ja pobunio protiv nacističkog ludila, postaješ aktivan, snažan i angažovan.

Povezuješ se sa bujicom istorije, a velika bujica istorije svoj tok određuje na osnovu angažovanja mnogih i to u pravcu pravde i slobode, iako ne bezgranične slobode koju lisica posjeduje u kokošarniku...”

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.