navigacija Naslovnica Premium

ZBIRKA POMORSKOG NASLJEĐA

3.9.2018 16:00

Presjek crnogorske likovne scene

Izložba 54 umjetnika starije i srednje generacije biće otvorena večeras u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu

Presjek crnogorske likovne scene Jedan od radova koji će biti izloženi: Djelo M. Božovića
Siniša Luković
Foto: Galerija Konsul Autor: Siniša Luković

Izložba "Ukrštanja - presjek crnogorske likovne scene" podgoričke galerije "Konsul" biće otvorena večeras u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, sa početkom u 20 sati. Postavka ove izložbe pruža reprezentativan uvid u ideje i tokove crnogorske umjetnosti u rasponu od druge polovine 20. vijeka do danas.

Izložba je okupila 54 crnogorska umjetnika starije i srednje generacije - od M. Milunović, M. Božovića, K. Krivokapića, M. Kujačića, M. Maskarelia, J. Zonjića, V. Radovića, A. Prijića, M. Vuškovića, R. Stijovića, L. Tomanovića, C. Lainovića, D. Karadžića, N. Gvozdenovića, pa do radova S. Vukčevića, M. Muratovića, N. Zorića...

"Vremenski relativno kratak, ali po značaju, uticajima i dalekosežnim posljedicama, ovaj period od rodonačelnika crnogorske moderne koji su crpili inspiraciju iz zavičajnog podneblja, poistovjećujući vlastitu egzistenciju, duhovnost i osjećajnost sa morfološkim karakteristikama i pojavama u prirodi, pa do novih generacija sklonih kreativnom eksperimentu i rizomatičnom kretanju između tradicije i aktuelnih tendencija, može se posmatrati ne samo kao pregledna istorija važnih etapa našeg modernizma i savremenog izraza, već i kao zbir jedinstvenih individualnih storija, nekada dominantnih, a nekada paralelnih sa glavnim strujanjima. Ekspresionizam, intimizam, apstrakcija, asocijativno slikarstvo, simbolizam, figuracija, postmodernizam i niz drugih pravaca mogu se sagledati kao čiste pojave, ili meko izukrštane u djelima umjetnika zastupljenih na izložbi, kako kroz reprezentativne, prepoznatljive radove, tako i kroz one manje tipične za autorske opuse, ali uputne za razumijevanje njihovog načina razmišljanja i stvaralačkih faza kroz koje su prolazili“, ističe Ljiljana Karadžić, istoričarka umjetnosti.

Na stvaranje žive scene i našu istoriju moderne umjetnosti presudno su uticali velikani Petar Lubarda i Milo Milunović, ali i formiranje ateljea pri Ministarstvu prosvjete (1946), Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (1946), Umjetničke škole (1947), Umjetničke galerije (1950), pojava likovne grupe "Generacija 9" koju su 80-tih godina osnovali mladi, akademski obrazovani umjetnici, osnivanje Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju 1988. godine i Cetinjski bijenale koji je svojim internacionalizmom i progresivnim idejama bio neka vrsta prozora u svijet u vremenu sankcija i zatvorenog društva.

Svi ovi događaji, kao važni kameni međaši snažno su djelovali na vitalitet i kvalitet crnogorske likovne scene. Situirani u fluidnom, delikatnom međuprostoru između istraživanja u autonomnom polju umjetnosti i fenomenoloških i ontoloških interesovanja za različite aspekte života, radovi autora su strukturirani tako da kroz vidljivo, poznato i opipljivo, otvaraju pukotine kroz koje se oku i umu posmatrača nudi iskustvo susreta sa onim sveprisutnim, a nemjerljivim i neuhvatljivim energijama, stanjima, spiritualnim sferama.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.