navigacija Naslovnica Premium

OČEKUJE SE DO KRAJA 2019. GODINE

11.9.2018 18:42

Prvi crnogorski leksikon: Sinteza crnogorske likovne kulture

“Leksikon likovnih umjetnika Crne Gore, kao biografski leksikon, obuhvatiće period od praistorije do moderne, zaključno sa novim milenijumom. Biće obrađeni stvaraoci sa značajnim djelima crnogorskog tematsko-motivskog prosedea, i to kroz epohe praistorije, antike, srednjeg i novog vijeka, moderne i postmoderne"

Prvi crnogorski leksikon: Sinteza crnogorske likovne kulture
Jelena Kontić
Foto: Boris Pejović Autor: Jelena Kontić

Leksikon likovnih umjetnika Crne Gore u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, čija je izrada najavljena u januaru ove godine, do kraja septembra će imati gotov abecedar odnosno spisak imena svih zastupljenih umjetnika a do kraja 2019. će biti zvanično i završen, kazao je “Vijestima” glavni i odgovorni urednik Leksikona, vanredni član CANU Niko Martinović.

On je istakao da će Leksikon biti reprezentativan za interes i stručne, ali i šire javnosti.

“Zahvaljujući ovom Leksikonu svi zainteresovani će biti u prilici tako da se upoznaju sa: freskopiscima, ikonopiscima, iluminatorima, slikarima, vajarima, grafičarima, neimarima odnosno arhitektana, svjetlopiscima odnosno fotografima, zapravo sa svim likovnjacima uopšte”, najavljuje.

Martinović je istakao i da će Leksikon obuhvatiti period od praistorije do novog milenijuma, kao i da će biti organizovana javna tribina povodom predstavljanja Leksikona koji će nakon toga biti dovršavan u tehničkom smislu.

“Leksikon likovnih umjetnika Crne Gore, kao biografski leksikon, obuhvatiće period od praistorije do moderne, zaključno sa novim milenijumom. Biće obrađeni stvaraoci sa značajnim djelima crnogorskog tematsko-motivskog prosedea, i to kroz epohe praistorije, antike, srednjeg i novog vijeka, moderne i postmoderne. Za ovaj - novi vijek u kome živimo, ipak je potrebno malo vremena da bi se kvaliteti uočili, održali i dokazali, iako ima ostvarenih umjetnika koji bi se u njemu mogli naći”, objašnjava Martinović.

Leksikon će biti sastavljen po abecednom redu, zbog razumijevanja i preglednosti, iako je to i jedno od najtežih poglavlja, priznaje Martinović, jer je mnogo neizostavnih djela nepoznatih autora, a koja je neophodno uvrstiti u ovo djelo. Biće obuhvaćeno oko 700 imena podijeljenih u pet kategorija, u zavisnosti od koje će zauzimati određen broj karaktera, fotografija i slično.

“Kategorizacija umjetnika i likovnih djela podijeljena je na pet segmenata. Tako oni koji su predstavnici jedne epohe ili su na neki drugi način najprepoznatljiviji za Crnu Goru, naći će se pod kategorijom koja njihovom predstavljanju posvećuje najviše mjesta za relevantne podatke o autoru, likovni prikaz i svako potrebno objašnjenje”, kazao je glavni i odgovorni urednik izdanja.

Kriterijum za odabir i svrstavanje stvaralaca u određene kategorije je, navodi Martinović, referentnost opusa, društvena priznanja i značajne nagrade, izložbe, prepoznatljivost umjetnika kroz istoriju, društvo i struku...

Leksikon likovnih umjetnika Crne Gore odvojiće mjesta i za strance koji su, ističe glavni i odgovorni urednik “svojim djelom potvrdili tezu da je Crna Gora istorijom i prirodom gotovo predodređena za liturgiju slikarstva”. Crna Gora je tokom svoje istorije bila inspiracija i domaćin mnogim velikim stvaraocima koji nijesu Crnogorci ali su ostavili obilježja na našem tlu svojim djelima, zalaganjem i posvećivanjem, pa ovakva odluka nije za čuđenje.

“To će biti jedna svojevrsna sinteza naše umjetničke kulture a sigurno ćemo, bez izuzetka, isticati realno ko je koliko značajan, ali i odakle je zastupljeni autor. Želim da kažem da se maksimalno trudimo da izbjegnemo takozvano svojatanje bilo kog umjetnika.

Bez obzira na to odakle je autor nekog djela koje je od važnosti za Crnu Goru, biće uvršten u Leksikon”, kaže Martinović koji je ponudio i još bliže objašnjenje iz dokumenta redakcije Leksikona. Tu se navodi: “U ovaj korpus trebalo bi da se situiraju mnogi stranci i izvanjci koji su, od druge polovine 19. i početkom 20. vijeka pohodili Crnu Goru i ostvarli značajna djela s crnogorskim tematsko-motivskim prosedeom i tako stekli notabilnu umjetničku reputaciju. Ostvarenja Jaroslava Čermaka, Vlaha Buhovca, Ferda Kikereca, Ivana Rendiča, Teodora Valerija i mnogih drugih, predstavljaju matične stranice crnogorske kulturne istorije”.

Vrijednost projekta do 40 hiljada eura

Redakcija, sa članovima i urednicima broji osam, odnosno devet članova koji rade na sastavljanju Leksikona likovnih umjetnika Crne Gore. To su: vanredni član CANU prof. dr Aleksandar Čilikov, prof. Dr Saša Brajović, dr Slobodan Raičević, dr Tatjana Koprivica, dr Maja Đurić, arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Ljiljana Zeković i vanredni član CANU, glavni i odgovorni urednik Niko Martinović. Sekretar redakcije je mr Luka Rakojević.

Novčana vrijednost projekta nije utvrđena, ali Martinović kaže da je “aproksimativna odrednica oko 30 ili 40 hiljada eura”, a Leksikon je finansijski podržalo i Ministarstvo kulture.

Prvi biografski leksikon u istoriji Crne Gore

Iz tima koji radi na stvaranju izdanja navode:

"Oblikovanju crnogorske duhovnosti osobenu gamu dala su umjetnička postignuća likovnih stvaralaca različitih vokacijskih usmjerenja, poetika i temporalnih limesa. Sa tog razloga, izrada leksikona likovnih umjetnika Crne Gore, svojevrsnog vademekuma kroz povijesne slojeve umjetničke kulture i brevijarijuma njenog aktualiteta, predstavlja fundamentalan projekat u kontekstu valorizacije i afirmacije ovog duhovnog stvaralaštva univerzalnih vrijednosti. Autentičnim, enciklopedijskim podacima i objektivnim tumačenjem, baziranim na tekovinama savremene kritičke misli, prvi put u istoriji Crne Gore, biće, u formi biografskog leksikona, izobražen ovaj temat".

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • oto 2 mjeseca
    A sta ti znas o njegovom radu svega ti?
    • 1
    • 0
  • Мајстор_и_Маргарита 2 mjeseca
    А он има дјело? Помози ми. Мало ме просвијетли. Ред би био. Видим, душеван си човјек. И зналац, слутим...
    • 0
    • 1
  • Мајстор_и_Маргарита 2 mjeseca
    И овај мсје је академик!!! Чаробно!!!
    ( 4 )
    • 0
    • 1
    oto 11.9.2018 19:26
    A sta ti znas o njegovom radu svega ti?
    • 1
    • 0
    Мајстор_и_Маргарита 11.9.2018 19:59
    А он има дјело? Помози ми. Мало ме просвијетли. Ред би био. Видим, душеван си човјек. И зналац, слутим...
    • 0
    • 1
    oto 11.9.2018 23:04
    Poenta je u tome da komentarises a pojma nemas. Komentarises da bi komentarisao, kritikujes da bi kritikovao... odmori malo
    • 0
    • 0
    Мајстор_и_Маргарита 11.9.2018 23:39
    Ото, јеси ли ти неки одвјетник поменутог "академика"? Или неки рођак? Одмарај мало ти. Или мало више. Било би лијепо. А и корисно.
    • 0
    • 0