navigacija Naslovnica Premium

15 ŽIVOTNIH PRIČA

1.8.2012 17:03

Prvi muzej migracije u Evropi, sve o životima gastarbajtera

Prvi muzej migracije u Evropi je u Bremehafenu, a u njemu je na multimedijalan način prikazan život stranaca u Njemačkoj

Prvi muzej migracije u Evropi, sve o životima gastarbajtera
Vijesti online
Foto: images.suite101.com Autor: Vijesti online

U Bremehafenu, u Njemačkoj možete posjetiti prvi muzej migracije u Evropi.

A u njemu je na interesantan način, multimedijalno prikazan život stranaca u Njemačkoj.

Sve one posjetioce koji namjerno ili slučajno dođu do ovog muzeja očekuje 15 životnih priča migranata.

"Dobrodošli u Njemačku"

Velika tabla, a na njoj piše  “Dobrodošli u Njemačku“. Svi gastarbajteri sigurno bi se obradovali.

U njemačkom muzeju migranata u Bremerhafenu, ona obilježava prelaz sa izložbe o iseljavanju, na izložbu o useljavanju.

Nova zgrada otvorena je krajem 2012. godine.

Doseljavanje počinje 1970. godine kioskom kakvih i dan danas ima najviše u Rajnskoj oblasti.

“Zapošljavanje gastarbajtera momentalno se obustavlja“, može se pročitati.

Isti naslov za sve novine

I baš sve novine na jednog kiosku sličnog su naslova. 24. novembar 1973.

Zašto baš tog datuma? Jednostavno, jer njemačka vlada je odlučila da više ne dozvoljava dolazak stranaca u Njemačku.

Samo članovi porodica i djeca imaju pravo da se pridruže.

Drugim riječima, izložba počinje prekretnicom u njemačkoj imigracionoj politici.

Od kioska put vodi u lijevo, kroz pasaž prodavnica, tipičan za sedamdesete godine.

Ispred jednog prozora narandžasta zavjesa, polu povučena, a na jednoj karti crvenim slovima piše "cjenovnik" i "sakodnevno svježi šlag“.

Silvijeva poznata polastičarnica

Još početkom 19. veka njegova porodica je krenula po Evropi, kolicima za sladoled u južnu Njemačku.

Italijanska porcija sladoleda košta 80 feninga, mala porcija 30. To je poslastičarnica italijanskog sladoledžije Silvia Olivijea.

Kao i mnoge njegove kolege, on potiče iz Dolomita.

Silvio je tu rođen 1907. Kao mladić iselio se najprije u Elzas, gdje je od strica naučio kako se pravi sladoled.

"Kada bi nestale sirovine za sladoled, on bi posegao za makazama i radio kao frizer“

Poslije kratkog boravka u Italiji, ovaj mladi Italijan se 1936. doselio u Verdau u Saksoniji, gdje je otvorio prvu sladoledžinicu.

Godine u Njemačkoj Demokratskoj Republici nijesu uvijek bile lake za ovog Italijana, koji je u međuvremenu tamo osnovao porodicu.

Ali bio je snalažljiv, kaže Ilka Zer koja radi u muzeju.

Porodica Olivje je 1953. prebjegla preko Berlina u Zapadnu Njemačku, preko Frankfurta na Majni u Volfsburg.

Iseljavanje iz Nemačke Demokratske Republike na Zapad bilo je zabranjeno.

Tu potomci Silvija Olivjea i danas imaju sladoledžinicu.

Potreti kao odraz života

Na izložbi se vidi kako su doseljenici ostavili tragove u njemačkom društvu.

Na osnovu 15 portreta na novoj trajnoj izložbi u Bremerhafenu je prikazano kako stranci žive u Njemačkoj.

Prvi je portret Hugenota Filipa Konora 1710., dok su poslednji su portreti Srba Gordane i Zorana Nikolića koji su pobjegli od građanskog rata.

Direktorka muzeja Simone Ajk kaže da svi nisu imali utisak da su dobrodošli.

Najviše je predrasuda bilo prema Turcima.

Oni ne mogu da zaborave napade na migrante u Njemačkoj početkom devedesetih, na podmetanje požara u kojima su stradali ljudi.

 Iznenađujuća je priča migranata iz Srbije, kaže Ajk.

“Jednu porodicu su susjedi tako ljubazno prihvatili, da ona sada trajno želi ovdje da ostane, a i djeca su dobro integrisana u njemačko društvo."

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.