navigacija Naslovnica Premium

MISTERIOZNI AGEJEV

1.5.2014 17:42

Roman sa kokainom: Lična verzija pakla

U trećem poglavlju “Kokain” dominira osjećaj odbačenosti, a junak u kokainskom okruženju traga za srećom i smislom

“Roman sa kokainom” misterioznog autora pod pseudonimom M. Agejev, je psihološka priča koja prati mladog Vadima Maslenikova tokom burnih godina oko Ruske revolucije.

Prvi tekst o “Romanu sa kokainom” M. Agejeva na prostorima bivše Jugoslavije napisao je 1986. Zoran Đinđić u Ninu u rubrici Predlog za prevod. Poslije toga, Agejevljev roman je 1987. objavio “Gradac” u prevodu Milivoja Jovanovića, a nedavno je roman doživio novo izdanje kod istog izdavača.

Priča počinje poglavljem “Gimnazija”, smještenim u 1914. godinu kad Maslenikov ima 16 godina i mašta o budućnosti u kojoj će biti bogat. Opisujući svoje školske prijatelje, Vadim Maslenikov portretiše likove koji daju ton društveno-političkoj zbilji predrevolucionarne Rusije. Drugo poglavlje “Sonja” otkriva Maslenikovljev ljubavni odnos sa starijom gospođom, nezadovoljnom ženom koja je u Vadimu vidjela dječačku iskrenost.

U trećem poglavlju “Kokain” dominira osjećaj odbačenosti, a junak u kokainskom okruženju traga za srećom i smislom, da bi u završnom poglavlju “Misli” upao u narkomansko ludilo i noćne more.

M. Agejev je poslije Ruske revolucije emigrirao iz Rusije i djela su mu objavljivana tridesetih godina prošlog vijeka u časopisima ruske emigracije u Francuskoj. Tada je prošao nezapaženo, da bi osamdesetih godina kada su njegova djela prevedena na francuski, on bio otkriven za francusku književnu kritiku i publiku.

O “Romanu sa kokainom” u tekstu Zorana Đinđića stoji: “Kada se tridesetih godina pojavila u malom emigrantskom časopisu, knjiga je u pariskoj koloniji ruskih emigranata izazvala burno reagovanje. Anti-Emil ili: pedagoški roman sa obrnutim predznakom.

Možda su učesnici u tadašnjim raspravama, pod uticajem istorijskih zbivanja u dalekoj domovini, bili skloni da u romanu prepoznaju figuru nihilistički radikalizovanog prosvjetiteljstva. Ili jedan od dijaboličkih likova vanvremenog “fantoma Rusije”. Pitanja ostaju bez odgovora, oni koji bi mogli odgovoriti ne nalaze se više među živima. Međutim, roman je ostao.

Njegov junak Vadim Maslenikov, u demonskom tempu, praćen autorovim pogledom čija analitička oštrina podsjeća na Dantea, između 1914. i 1919. prelazi sve etape svoje lične verzije pakla. Naravno, to “lično” samo je privid. U jevrejsko-ruskoj verziji cvjeća zla na scenu stupaju svi arhetipovi slavenske dijalektike, obogaćeni novim iskustvima, koje je ruski 19. vijek, doduše, mogao da naslućuje, ali ne i da poznaje”, zaključuje Đinđić.

“Roman sa kokainom” pratila je i misterija autorstva, obzirom da je potpis M. Agejev još tridesetih godina shvaćen kao pseudonim.

Nepouzdani iskaz stare pjesnikinje Lidije Červinske navodi ime Marka Levija, zatočenika konstantinopoljske duševne bolnice, u kojoj je on i završio život 1936. godine.

Pariski profesor Nikita Struve je 1985. tvrdio da je “Roman sa kokainom” napisao Vladimir Nabokov, s ciljem da dovede u zabludu kritičara G. Adamoviča i da mu se na taj način osveti zbog neprihvatanja njegovog djela. Ovu tezu odbacila je Vera Nabokov, piščeva udovica, a drugi kritičari su ocijenili da je M. Agejev možda samo nastojao da podražava Nabokovljev stil.

Bez obzira ko je autor “Romana sa kokainom”, treba istaći da je “kokainistička” tema do tada bila nepoznata u ruskoj književnosti, da je Agejev dao sliku opšteg propadanja ruskog društva, ali i sliku borbe sa zlom u sebi, pa se može smatrati modernijom verzijom “čovjeka iz podzemlja”.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.