navigacija Naslovnica Premium

DEVEDESET GODINA OD OBJAVLJIVANJA NAJPOZNATIJE LORKINE KNJIGE

1.4.2017 20:11

"Tih Cigana nema više"

Obimom neveliku zbirku poezije, sa podjednakom strašću čitali su i strogi prefekti i nehajni krijumčari, smjerne redovnice i zanosne kurtizane...

"Tih Cigana nema više" Andalizijski Cigani iz Lorkinog vremena
Foto: Autor: Nebojša B. Knežević

Uspomeni Miodraga Ćupića

Bio je to uspjeh bez presedana u povijesti španske književnosti. Tu, obimom neveliku zbirku poezije, sa podjednakom strašću čitali su i strogi prefekti i nehajni krijumčari, smjerne redovnice i zanosne kurtizane, plemići “od sedam koljena” i andaluzijski “los gitanos”… “Ciganski romansero” Federika Garsije Lorke.

Fedriko Garsija Lorka (Novine)Lorka

Na “Ciganskom romanseru”, Lorka je počeo raditi u proljeće 1923. godine. Elementarni i nagonski život andaluzijskih Cigana privlačio ga je još od djetinjstva. Jezičke barijere nije ni postojalo - španski “los gitanos” jedini su Cigani kojima je maternji jezik španski - ali, ni neke druge: Cigani Lorkinog vremena bili su skroman narod južne Španije, koji se u malo čemu bitno razlikovao od “pravih” Španaca iz tog kraja i staleža. Neke od njih - koje će kasnije ovjekovječiti u svojim romansama - Federiko je sretao u roditeljskoj kući: Antonjito Kamborio, Ciganin “sa popcima u glavi” i “violinskom dušom” bio je prijatelj pjesnikove porodice od koga su Lorkine tetke učile da sviraju na gitari; Soledad Montoja iz “Romanse crne tuge” živjela je u predgrađu Granade; Roza Kamborio što strada od ruku žandarmerije, rodica je Antonjita Kamborije…

Tema je bila odabrana, ali trebalo je naći i pravu formu da bi se izrazila sva dramatičnost i strasnost života andaluzijskih Cigana. Španska romansa, balada koja datira još iz XIV vijeka, bila je pravi izbor. Sa svojom strogom formom usavršavanom kroz vjekove, sa pravilnim stihom zasnovanim na utvrđenom broju slogova, objedinjena jednom asonancom koja se provlači kroz nju, umjesto rime.

Romancero Gitano (Novine)

Forma srećno odabrana, tema od ranije utvrđena, ali i opasnost da se - opet- pođe ovještalom stazom klišea, upusti u plitki folklor Cigana, sa neizbježnim obračunima, preljubama, žandarmerisjkim potjerama, besanim noćima, a sve u pejzažu narandžinih polja i beskrajnih maslinjaka.

… Bajka o trnovoj Ružici još jednom je oživjela.

Pred zadivljenim čitaocima, a pod vilenjačkim Lorkinim perom, oživio je cijeli jedan svijet “teškog jada”: naivne kosmogonije, jakih strasti, bezazlenog antropomorfizma, svijet u kojem nestaju granice jave i sna, vjere i magije, racionalnog i iracionalnog… Luna krade dječačiće iz kovačnice, i bježi s njima put neba, pred ucviljenim Ciganima. Ljepotica se skriva pred vjetrom u strahu da sa njim ne zanese; “Pobjesnjeli bik tučnjave” kao danak uzima devet mrtvih - pet “Kartažana” i četiri “Rimljana”; u najzagonetnijoj “Romasi - mjesečarki” ljubavnici tragično skončavaju - on smrtno ranjen od žandarma, a njegova ljubavnica naslutivši smrt svog dragana, vješa se iznad čatrnje; Ciganka redovnica u ćeliji svog samostana veze platno, dok joj grudi nadimaju puteni zanosi; “Nevjerna žena”, remek-djelo ljubavne lirike koja se čita sa pet čula; “Romansa crne tuge” otjelovljenje čemernog jada Andaluzije koji “niče gdje su maslinjaci”; tri “gitarnizirana” sveca kao zaštitnici tri andaluzijska grada - Sveti Mihailo poslovično suzdržane Granade, Sveti Rafailo “dvostruke Kordobe” i Sveti Gavrilo osjećajne Savilje; Antonjita el Kamborija, tipičnog andalužanskog Ciganina ubijaju rođaci; “Romansa ukletoga” čiji je motiv omiljena ciganska tema - proricanje datuma nečije smrti. “Romansa španske žandarmerije” gdje Lorka suprostavlja dva svijeta - svijet Cigana koji u gradu mošusa sa “tornjima od cimeta” slave Božić sa Josipom i Marijom, te žandarme što “sa dušom od laka crnog” i “lobanjom od olova” pripremaju pljačku i krvoproliće.

…Habent sua fata liberi. A “Ciganski romansero” već “od rođenja nosio je pečate izuzetnosti. Kritika ga je visoko ocijenila, književna publika toplo prihvatila, samo do 1936. izašlo je šest izdanja - ali se Lorkino ime sve više vezivalo za svijet andaluzijskih Cigana. Toliko, da je to počelo nervirati i samog autora:

“Moj mit o ciganstvu već me pomalo gnjavi. Brkaju moj život i karakter. To nipošto ne želim. Cigani su tema i ništa više. Mogao sam isto tako biti pesnik šivećih igala ili hidrauličnih pejzaža. Osim toga, ciganstvo mi daje prizvu neobrazovanosti, nedostatka obrazovanja i divljeg pesnika, što dobro znaš da nisam. Ne želim da me svrstavaju u lance. Ne! “ (Pismo H. Giljanu, januara 1927)
Uzalud će “andaluzijski slavuj” isticao svoju skromnu (a pregordu) anonimnost i nastaviti i nakon “Romasera” da ispisuje “odabrane stranice” španske lirike. Popci andaluzijskih polja, nadglasaće i moćnu hidrauliku “američkog Vavilona”, iz Lorkinog “Pjesnika u Njujorku”. 

***

Španija danas malo naliči Španiji Lorkinog vremena. Auto-strade narušile su djevičanski mir maslinjaka, čatrnje se izgubile pred oblakoderima, Ciganke gatare (“kec tref, makaze ukrštene”) povukle se pred raskošnim kazinima, Kabirijin klanac odavno je napušten, andaluzijski Cigani uveliko integrisani u špansko društvo, ali “Ciganski romansijero” i dalje zrači ljepotom, poput Velaskezovog platna:

“U dolini peva reka;

vrpca neba i listova.

Cvetovima tikve žute

kruniše se svetlost nova.

O cigansko tugo kleta!

Tugo čista i samotna.

O tugo skrivene reke

i dalekog praskozorja.”

(Prepjevao V.Košutić)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Rajska ptica 1 godinu i 7 mjeseci
    Хвала, Небојша. Видим да мало ко чита. Али нема везе. И сјен се Миодрагова, сигуран сам, радује. Као кад затрепере струне (жице) на гитари
    • 2
    • 0