navigacija Naslovnica Premium

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA „TIVATSKI SLIKARI“

9.9.2015 13:45

Tivat dobio još jednu značajnu publikaciju o svojoj kulturnoj baštini

“Radeći na ovoj knjizi spoznali smo koliko je zapravo tivatska likovna scena mnogo bogatija, slojevitija i sadržajnija nego što smo do sada znali, jer su neki od umjetnika imali i čitave “skrivene” djelove svog opusa"

Tivat dobio još jednu značajnu publikaciju o svojoj kulturnoj baštini
Siniša Luković
Foto: Autor: Siniša Luković

Reprezentativna monografija „Tivatski slikari“ u izdanju „Matice Boke“, predstavljena je sinoć na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu. Izdavanje publikacije koja je upotpunila bibliotečki fond o lokalnoj kulturnoj baštini, podržali su Opština Tivat, Porto Montenegro i Luštica Bay, a Tivat je u njoj dobio sjajan prikaz opusa 20 umjetnika koji već decenijama obilježavaju likovnu scenu tog grada, ali i cijele Crne Gore.

"Slikarstvo je avangarda istraživačkog duha. Mi smo ovdje pokušali da objedinimo priču o tivatskom slikarstvu, likovnoj sceni ovog grada koja je formirana kao svjevrsni mizanscen jer je Tivat decenijama bio prepoznat kao industrijski grad u kome je umjetnost, posebno likovna, bila u drugom planu pažnje javnosti. Ipak, to ne znači da ovdje nisu stvarali i da još ne stvaraju veliki umjetnici i da Tivat nema šta da pokaže na ovom planu. Naprotiv, ima i to jako puno, a ova monografija je samo prvi korak u prezentaciji javnosti dijela tog našeg kulturnog blaga", kazao je predsjednik UO „Matice Boke“ Željko Komnenović.

On je, uz profesore Vesnu Barbić, Mirka Kovačevića i Nevena Staničića, činio autorski tim koji je priredio reprezentativnu i bogato ilustrovanu knjigu što na preko 260 strana, na našem, engleskom i ruskom jeziku, donosi biografije, kritičke osvrte i reprodukcije slika autora koji su obilježili i obilježavaju tivatsku likovnu scenu - Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande Rocheaux, Vladimira Jovićevića, Tanje Matković, Dragana Peričića, Boža Prodanovića, Milanke Sredanović, Rade Ivanković, Vasa Stanjevića i Zorana Mujbegovića.

O tivatskim slikarkama i tzv. ženskim motivima u ovdašnjem slikarstvu govorila je Vesna Barbić, dok je Mirko Kovačević podvukao da je rad na monografiji bio izazov za autore kojima je tek iz te perspektive, pružen pravi uvid u sav obim i kvalitet rada ljudi koji već 40-tak godina drže likovnu scenu najmlađeg bokeškog grada.

U monografiji su prezentirane sve tri generacije – “stara garda” - osnivači tivatske likovne scene, Anton Pean i Miljenko Sindik, preko srednje generacije – Ljubomira Popadića, Birisa Dragojevića, Ivice Aranđusa i Momčila Macanovića, do mladih umjetnika poput Hane Mirkov, Tanje Matković i Zorana Krute.

“Radeći na ovoj knjizi spoznali smo koliko je zapravo tivatska likovna scena mnogo bogatija, slojevitija i sadržajnija nego što smo do sada znali, jer su neki od umjetnika imali i čitave “skrivene” djelove svog opusa. Prvo i najvažnije – ovo nije lokalpatriotizam, već većinom, jako dobar umjetnički kvalitet. Mi ovdje imamo i kvantitet i kvalitet, a tivatski slikari većinom su zaista pravi radnici i posvećenici koji ozbiljno ispunjavaju svoja platna. To definitivno nije tzv. con-art, odnosno “prevarantska umjetnost” gdje se jedna dobra dosjetka, pokušava u varijacijama, prikazati kao razna umjetnička djela", istakao je Kovačević.

On je posebno podvukao opus pokojnog Antona Peana koji je za sebe skromno govorio da je “piccolo pittore” (slikarčić), ali se zapravo iza njegovog namćorastog i vječito nezadovoljnog pristupa životu, krio ogroman umjetnički talenat koji je Peana makar i posthumno, svrstao među najznačajnije slikare bivše Jugoslavije. Pean koji se školovao na čuvenoj hercegnovskoj Umjetničkoj školi kod Petra Lubarde i Mila Milunovića, izgradio je osoben stil, a njegove slike sa prepoznatljivim bokeškim i primorskim motivima, danas krase mnoge privatne i umjetničke zbirke širom Evrope.

O istorijatu ravoja savremene likovne umjetnosti u Tivtu nadahnuto je govorio Neven Staničič, posebno apostrofirajući djela nekih od slikara koji, igrom slučaja, nisu ušli u prvu monografiju, poput Nele Turin ili Maje Perfiljeve. On je posebno istakao ulogu Miljenka Sindika koji je bio ne samo slikar, već i likovni pedagog i svestrano nadarena ličnost koja se bavila i proučavanjem istorije Tivta, a njegova fasciniranost predanjem o propasti srednjevjekovnog grada Bobovca što je navodno nekada egzistirao u Tivatskom polju i kojeg je progutalo more, rezultirale su čitavim ciklusom slika o tim zaboravljenim aspektima lokalne istorije.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Radovan Đoković 3 godine i 2 mjeseca
    Vrlo lijepa knjiga vrijedna pažnje šire publike. Toplo preporučujem svakome.
    • 2
    • 0