navigacija Naslovnica Premium

CRNOGORSKI UMJETNICI

1.1.2012 17:15

Umjetnička djela koja bi sačuvali u slučaju propasti svijeta

Još jedna godina u kojoj se ništa (zaista) bitno neće dogoditi

Konačno – evo je i 2012. godina. Ima li mjesta za radovanje, bar ako je vjerovati holividskim scenaristima i “ekspertima” za propast svijeta. Godina kojom se završava Kalendar, ako ste spremni da vjerujete u navodna majanska proročanstva.

Ili, još jedna godina u kojoj se ništa (zaista) bitno neće dogoditi, ako ste, pak, spremniji da vjerujete u inerciju istorije. Godina kao svaka druga... Ipak, malo igre nije na odmet.

Recimo, zaista biće propast svijeta (nek propadne, nije neka šteta, kaže jedna pjesma), a Vi ste dobili zadatak da odaberete jednu knjigu, jednu sliku, jednu kompoziciju, jedan film koji će specijalnom sondom biti poslan u kosmos da nepreglednim i beskonačnim daljinama nose poruku o civilizaciji koja je jednom postojala... I, što biste odabrali?

LJILJANA KARADŽIĆ, istoričarka umjetnosti, u vremensku kapsulu bi stavila francuski film "Beti Blu" Žan Žak Benea, a kao civilizacijske vrijednosti je izdvojila i knjigu “Peterburške priče” Nikolaja Vasiljevića Gogolja, sliku Leonarda da Vinčija "Blagovijesti".

Mocartova “Čarobna frula” je muzičko djelo koje prema Karadžićevoj treba sačuvati i poslati nekim drugim svjetovima da svjedoče o ljudskoj kulturi.

ŽELJKO RELJIĆ, crnogorski vajar je kao kapitalno književno djelo odabrao “Na Drini ćuprija” Iva Andrića.

Što se likovne umjetnosti tiče, Reljić bi sačuvao “Kaktuse” Krsta Andrijaševića. Pučinijeva kompozicija “E lucevan le stelle” se takođe našla u njegovoj sondi, kao i Paradžanovljev film “Boja nara”.

ALEKSANDRA NIKČEVIĆ-BATRIĆEVIĆ, profesorica na katedri za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću bi od zaborava sačuvala kapitalno Miltonovo djelo “Izgubljeni raj”, a uz njega bi se našla Delakroina slika “Sloboda predvodi narod”.

Za nju je najvrednije muzičko djelo “Koncert za klavir i orkestar u b-molu” Petra Iljiča Čajkovskog, a kultni film “Kazablanka” je njen izbor za druge svjetove i buduće generacije.

NIKOLA NIKOLIĆ, mladi crnogorski pisac, autor romana “Čvor” je za najvrednije književno djelo izabrao “Sto godina samoće” kolumbijskog nobelovca Gabrijela Garsije Markesa.

“U tom vrhunskom romanu svjetske književnosti upečatljivo je prikazano rođenje, trajanje i razaranje jedne izolovane mikrocivilizacije. Zato ovo djelo može biti shvaćeno kao simbol svake pojedinačne civilizacije, a i čovječanstva u cjelini”.

Za sliku vrijednu čuvanja je izabrao “Zvjezdanu noć” Vinsenta van Goga jer se “na toj slici prepliću zemaljsko i kosmičko”.

“Siguran sam da bi i vanzemaljci bili očarani vasionskom harmonijom koju emituje Ravelov “Bolero”. Tu jedinstvenu kompoziciju doživljavam kao himnu svijeta”, rekao je Nikolić.

“Čudo neviđeno” film Živka Nikolića je izbor ovog mladog pisca. “Da se tamo, gdje god to bilo, preko crnogorskog filma predoče težnje i ograničenja Zemljana”.

ĐURO RADOSAVOVIĆ, autor romana “Budva, bagra i blud” smatra da “Ogledi” Mišela de Montenja moraju da se nađu u sondi koja bi predstavljala dostignuća ljudskog roda, baš kao i slika “La Dance” Anri Matisa.

Kompozicija Tomaza Albinonija “Adagio for Organ and Strings” je prema Radosavoviću ona koja bi pronijela slavu muzike, a “The Kid” Čarlija Čaplina je film koji bi nabolje objasnio što su to ljudi uradili tokom svog trajanja.

INES MRDOVIĆ, književnica, autorka romana “Zubima za vjetar” je napravila svoj izbor umjetničkih djela koje bi specijalna kapsula sačuvala od uništenja i zaborava.

“Iako bi bio grijeh ne spasiti Leonardovu „Monu Lizu“, ipak bih fotografisala plafon Sikstinske kapele i tako od zaborava sačuvala religiozne motive koje je naslikao Mikelanđelo, jer su vanvremenski pokazatelj moćne kreativnosti, koja je u biti ljudskog roda”, rekla je ona.

Za nju je “bez dvojbe” najbolje književno djelo “Braća Karamazovi” F.M. Dostojevskog ”jer vanserijski prikazuje unutrašnje lomove čovjeka i onoga što on zapravo jeste. Kroz vječitu, a iluzornu potragu za smislom bitisanja i višim sferama duhovnosti, Dostojevski genijalnim izrazom razotkriva uzvišenost ljudske dobrote, ali i podlost čovjekove duše ili suludost razuma”.

Ines bi sačuvala i Betovenovu kompoziciju “Za Elizu”.

“Zato što opija do neslućenih visina i zato što je sinonim za perfekciju lijepog. Nekada mislim da nema te toliko moćne note, koja je poput Elize u stanju da protrese svim silinom, otkloni uskovitlani osjećaj potištenosti, potopi ljepotom i učini da se osjeti duhovni mir”.

„Sibirski berberin“ film Nikite Mihalkova je vrijedan čuvanja “ne toliko zbog lijepe ljubavne priče i odmjerene doze komičnosti, koja kao takva oslikava znameniti dio ljudske prirode, koliko zbog fascinantnih slika prirode u Sibiru.

Te slike oduzimaju dah i ostaje se nijem pred prizorima, koji bi pokazali koliko je bio veličanstven i prekrasan dom u kome živimo”, smatra ona.

JANKO LJUMOVIĆ, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta bi sačuvao film “E.T.” Stivena Spilberga, a slavu ljudske civilizacije bi dočarala kompozicija “Jingle Bells”. “Mali brevijar snobizma” je literatura koja bi se našla u sondi koju bi on spremio.

Za djelo likovne umjetnosti koje bi predstavljalo svijet kakav je nekad bio, Ljumović je odgovorio:

“Sliku? Sonda je toliko mala, da je nemoguće sliku staviti, u međuvremenu rat kojim Zemlja nestaje je i započet zbog izbora jedne slike”.

ANA VUJOŠEVIĆ, glumica Crnogorskog narodnog pozorišta misli da bi od propasti svakako trebalo spasiti “Zapise iz podzemlja” F.M. Dostojevskog.

Djelo slikara Magrita “The false mirror” je za Vujoševićku ono što bi proslavilo i pokazalo dosegnuća, a pjesma “Sailing ships” američkog benda “Whitesnake” sondom plovila kroz nepregledna prostranstva.

Fasbinderov film “Brak Marije Braun”je kinematografsko ostvarenje koje bi ona spasila ili izabrala da nas prezentuje drugim rasama.

ALEKSANDAR BEČANOVIĆ, književnik i filmski kritičar je odlučio da spasi film “The Exorcist” Vilijema Fritkina ”jer druge vrste i civilizacije treba da osjete naše najdublje strahove”.

Slika “Slikarska umjetnost” holandskog umjetnika Johanesa Vermera bi dostojno predstavljala ovozemaljska pregnuća kao “najdublja slika o samom slikarstvu”.

Kompozicija “Air” Johana Sebastiana Baha bi našla mjesto u Bečanovićevoj sondi “najopipljivija i najapstraktnija transcendencija”, kao i pjesme Fridriha Helderlina jer “pjesnički stanuje čovjek na ovoj zemlji”.

IVONA ČOVIĆ, glumica Gradskog pozorišta, kaže da ne vjeruje u inerciju istorije, onoliko koliko vjeruje u inerciju sadašnjeg trenutaka.

“Život je ovog momenta, nije ni juče ni sjutra....a kosmos je onaj naš koji mi stvorimo u sebi i oko sebe. Za moj kosmos i okruženje u njemu svakako u Novoj 2012, prijaće čitanje neponovljiljog don Branka Sbutege i njegove knjige “Kurosavin nemir svijeta''.

Jedan od filmova koji je zasigurno obilježio naše Novo doba je “Wicker park”.

Nezaobilazna Frida Kalo, vječiti uzor i primjer umjetnice i amazonke u isto vrijeme, žanrovski drugačija, katarzična i nadasve svoja, njeni crteži, portreti, slike, ne znam koji bih izdvojila jer je to sublimat njenog kosmosa, koji je poslala i ostavila svim genaracijama za uzor. Hvala joj.

A uz “Mjesečevu sonatu”, u 2012. želim Vam mnogo poljubaca i toplih zagrljaja. Idemo u novo odbrojavanje i dugo čekanu katarzu. Srećno”.

BOJAN BAĆA, teoretičar i kolumnista “Arta” odabrao bi knjigu Džonatan Kerol - "Drveno more", film "Stvor" (1982), Džona Karpentera, album "Maximum Security" - Tony Mac Alpine i strip "Kalvin i Hobs" Bila Votersona.

RATKO RADUNOVIĆ, pisac i kritičar bi u kosmičku kapsulu smjestio knjigu “Grof od Monte Krista” (1845) Aleksandra Dime.

“U njoj se nalazi sve ono što bi druge civilizacije trebalo da znaju o tome koliko je ljudska bila pokvarena. Film: “Idi i smotri” (1985) Elema Klimova. Vizuelni podsjetnik na ono što će nekome možda zvučati i preuveličano dok bude čitao o ljudima u Diminom romanu.

Kompozicija: “Melodija na G-žici” ('Air', 1730), Johana Sebastijana Baha, jer - “hrišćanstvo je ipak imalo jednu svoju dobru stranu”. Slika: “Pogled na Delft” (1661) Johanesa Vermera. Ovako je nekada izgledala Zemlja”.

MILENA JOVIĆEVIĆ, slikarka - "Hmmmm! Propast svijeta! Prošli smo jednu koja je bila zakazana za 21. maj ili 21. oktobar 2011. Kalendar kod Maja se završava 21. 12. 2012. Moguće, čudna kombinacija brojeva... i parna godina, ne volim parne brojeve....

Recimo da će planeta X-Nibiru stvarno izazvati propast svijeta prolazeći kroz Zemljinu orbitu... Neki nestaju, neki putuju... Crnogorci (samim tim i Crnogorke) putuju, tako da Crna Gora može da se raduje. Nama specijalna sonda ne treba. Crnogorci imaju direktnu vezu sa svemirom preko svoje braće Rusa i Srba.

Naš brat Jurij Gagarin prokrčio je put u svemir prije pedeset godina i vjerujem da će do decembra 2012. Rusi nastaniti neke rajske predjele kosmosa. Među Rusima iz Budve ima sigurno onih koji su već nešto rezervisali u kosmosu, valjda će ukrcat’ nas nekoliko stotina hiljada na svemirske jahte budvanskih tablica.

Jedna knjiga, jedna slika, jedna kompozicija i jedan film... e to ne bi mogli ni ovi iz Holivuda.

Sa sobom (od naše civilizacije) u svemir nosim: jednu knjigu "Zapisi iz podzemlja" Dostojevski, pa još jednu knjigu "Drugi pol" Simon de Bovoar, pa još jednu "Muške fantazije" Klaus Theweleit, pa još jednu "Proljeće Ivana Galeba" Vladana Desnice, još jednu "Enciklopedija mrtvih" Danilo Kiš, pa još jednu "Istanbul" Orhan Pamuk...

Jednu sliku "Big drips" Gada Amer, jednu sliku "Sans Titre" Jean Dubuffet, još jednu "Victory over the Sun" Tal R, pa još jednu sliku "Paganini" Sigmar Polke, još jednu sliku “Sleeping” Filip Gaston, jednu sliku “Adam’s hotel 2” Dado Đurić...

"Jedan film "Melahnolija" Lars von Trir, "Intimacy" Patris Šero, "Kum" Frensis Kopola, pa još jedan "Šindlerova lista" Stiven Spilberg"

Jednu kompoziciju - himnu "Oj svijetla majska zoro", pa još jednu "Non je ne regrette rien" Edit Pjaf, "Carmina Burana" Karla Orfa, pa još jednu "High Hopes" Pink Floyd, pa još jednu "Everything 's coming up roses" Black, još jednu "Garden" Pearl Jam, pa još jednu "Fade to black" Metallica... (Uzela bih i nešto od turbo-folka, ali svemir ne prepoznaje te frekvencije.)

Jedan film "Melahnolija" Lars von Trir, "Intimacy" Patris Šero, "Kum" Frensis Kopola, pa još jedan "Šindlerova lista" Stiven Spilberg, pa još jedan "Amadeus" Miloš Forman, "Apokalipto" Mel Gibson, još jedan - "Kičma" Vlatko Gilić... Od prošlih civilizacija nosim mnogo više... Možda me Rusi neće primit’ s ovolikim prtljagom!?"

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 11

  • barec 6 godina i 10 mjeseci
    Ljudske želje nijesu i GOSPODNJE ŽELJE. Ono što bi učinio grešni čovjek, na DAN SUDA GOSPODNJEG neće imati nikakvog značaja. A taj VELIKI DAN sigurno će doći. Zato, narode, manite se ovakvih priča i trudisete da sebe spasite. A SPASENJE je kod GOSPODARA SVIJETA. POKAJTE SE, kako reče sv. Jovan Krstitelj, i priđite BOGU. Okanite se ovozemaljskog blaga i skupljajte BLAGO NEBESKO. Jer, jedino je BLAGO NEBESKO NEPROPADLJIVO. Sve je drugo, što moljac i rđa jede, NIŠTAVNO
    • 0
    • 0
  • iphone 6 godina i 10 mjeseci
    zar stvarno vjerujete u ove gluposti za 21.12.2012 :)?
    • 0
    • 0
  • haossss 6 godina i 10 mjeseci
    Ja bih sacuvao indirinu pjesmu Marija . Takva se umjetnost rijetko vidja...
    • 0
    • 0