navigacija Naslovnica Premium

ŠKOLA ZA POSLASTICU

1.8.2011 10:55

Vještina pravljenja italijanskog sladoleda se krije na \"Đelato univerzitetu\"

Svake godine desetina hiljada \"studenata\" iz cijelog svijeta ovde pokušava da uđe u tajne proizvodnje vrhunskog italijanskog sladoleda

Vještina pravljenja italijanskog sladoleda se krije na \"Đelato univerzitetu\"
Foto: buzzintown.com Autor: Tanjug

U sjedištu svjetski poznate kompanije za proizvodnju mašina za sladoled Karpiđani u blizini Bolonje u centralnoj Italiji postoji svojevrsna škola u kojoj se uči vještina pravljenja sladoleda - "Đelato univerzitet".

Svake godine desetina hiljada "studenata" iz cijelog svijeta ovde pokušava da uđe u tajne proizvodnje vrhunskog italijanskog sladoleda.

Nedjeljni kurs sa smještajem u obližnjem hotelu košta oko 800 eura, a direktor škole je Kaori Ito (31), poreklom Japanac koji živi u Italiji posljednjih sedam godina.

U školi, kroz, koju će ove godine proći oko 12.000 studenata, postoje i kursevi iz menadžmenta i marketinga.
Pored sladoleda tradicionalnog ukusa maline, lješnika ili limuna, polaznici škole uče kako da naprave i sladoled neobičnog ukusa divlje mirođije i mortadele.

U školi, kroz, koju će ove godine proći oko 12.000 studenata, postoje i kursevi iz menadžmenta i marketinga.

Kaori Ito kaže da postoji stereotip da sladoledžinice u svijetu drže staromodni italijanski imigranti, ali da se vremena mijenjaju i da sve više ljudi iz cijelog svijeta pokazuje interesovanje za taj biznis.

S obzirom na sve veće interesovanje ljudi iz cijelog svijeta za kurseve za proizvodnju sladoleda, u školi su uveli kurseve na engleskom i francuskom.

Razna interesovanja i slični ciljevi

Lučano Ferari (53) "profesor" na "Univerzitetu za sladoled" objašnjava da su Italijani ranije kupovali sladoled iz inostranstva, ali da sada stranci dolaze u Italiju da bi naučili vještine proizvodnje italijanskog sladoleda, koje kasnije nose u svoju zemlju.

Vjeruje se da je saldoled, odnosno italijanski đelato za kakav danas znamo, pravljen na dvorovima tokom perioda Renesanse za princeze, a da je pionir u njegovm izvozu u svijet bio Prokopio Kuto, koji je otvorio svoj kafe u Parizu u 17. veku.

Profil studenata je raznovrstan. Kevin Koh (25) radi u očevoj kompaniji koja se bavi uvozom voća u Singapuru i namjerava da po povrtaku kući otvori sladoledžinicu.
Kompaniju Karpiđani osnovala su dvojica braće 1946. godine. Kompanija ima proizvodnju i u Kini, Španijii i SAD, zapošljava oko 400 radnika i planira da naredne godine otvori muzej sladoleda.

Profil studenata je raznovrstan. Kevin Koh (25) radi u očevoj kompaniji koja se bavi uvozom voća u Singapuru i namjerava da po povrtaku kući otvori sladoledžinicu.

Jasmina Abdel Gani (29) prati kurs zajedno sa suprugom u vidu "originalnog" odmora u Italiji u želji da nauči kako da impresionira svoje goste na zabama koje će organizovati kod kuće.

Nur Šnicer (21) iz Izraela želi da otvori sladoledžinicu u Jafi u kojoj će mušterijama ponuditi, kako sam kaže, nešto najbolje što je ikada probao, dok Andera Moreli (37), bivša menadžerka u banci, kaže da želi da se preseli na Floridu i tamo otvori sladoledžinicu u kojoj će u skladu sa navikama Amerikanaca sladoled služiti sa palačinkama i sirupom od javora.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • 7 godina i 3 mjeseca
    ŠT Hamza je studirao na Đelato univerzitetu!
    • 0
    • 0