navigacija Naslovnica Premium

PREŽIVJELI RUKOPISI

1.11.2013 17:22

Zavjera izdavača: Knjige koje su mogle ostati skrivene od čitalaca

Među piscima čija su važna djela mogla ostati zauvijek skrivena našli su se Džordž Orvel, Harper Li, Džon Kenedi Tul, pa čak i popularna Dž. K. Rouling

Zavjera izdavača: Knjige koje su mogle ostati skrivene od čitalaca
Ilija Đurović
Foto: guardian.co.uk Autor: Ilija Đurović

Neka od poznatih djela svjetske književnosti uspjela su da stignu do čitalaca uprkos okolnostima koje ponekad nisu išle u prilog autorima i neobjavljenim rukopisima.

Među piscima čija su važna djela mogla ostati zauvijek skrivena našli su se Džordž Orvel, Harper Li, Džon Kenedi Tul, pa čak i popularna Dž. K. Rouling, autorka romana o dječaku Hariju Poteru.

Najčešća prepreka između autora i stupanja u objavljenu književnost bili su uglavnom izdavači. Uprkos tome što je 1944. godine kada je završio slavni roman “Životinjska farma” Džordž Orvel bio poznato ime u svijetu književnosti, imao je problema sa objavljivanjem tek završenog djela.

Mnogi izdavači odbili su Orvelov romana prije nego se u rizik objavljivanja upustila izdavačka kuća “Secker & Warburg”. Među izdavačima koji su odbili Orvelovo djelo bio je i “Faber & Faber”, koji je vodio T.S. Eliot.

Veliki pjesnik je Orvelov rukopis odbio tako što je u pismu objasnio da se radi “o dobrom štivu, ali da su stavovi koje promoviše trockijevski”, što Eliot nije podržavao. Zbog Orvelovog neslaganja sa političkim stavovima sovjetskog komunizma i Staljina, kao i zbog kritike stanja u Velikoj Britaniji, “Životinjsku farmu” odbijali su i ostali izdavači.

Orvelova zemljakinja, autorka romana o Hariju Poteru, Dž. K. Rouling osim po uspjehu svojih knjiga i bogatstvu koje je stekla zahvaljujući književnosti poznata je i po tome što je prije objavljivanja prvog izdanja romana “Hari Poter i kamen mudrosti” dobila nekoliko pisama u kojima je objašnjeno da je roman odbijen zato što je previše opsežan da bi privukao dječju pažnju. Roman je ipak objavljen, a nakon njega Dž. K. Rouling objavila je još šest knjiga o Hariju Poteru, stekla književnu slavu i našla se na popisu najbogatijih ljudi svijeta. Nakon sedam knjiga o čarobnjacima Dž. K. Rouling napisala je dva romana, od kojih je drugi objavljen pod pseudonimom dobio pohvale od čitalaca i kritike.

Knjige koje su kasnije postale klasična djela svjetske književnosti nisu bile samo žrtve izdavača, već i autora. Frustrirana književnom “blokadom”, američka spisateljica Harper Li pocijepala je i bacila u snijeg stranice svog rukopisa, koji je njen agent sakupio i pomogao autorki da završi svoje djelo, roman “Ubiti pticu rugalicu” koji je kasnije postao klasik američke književnosti.

Na sličan način ime Maksa Broda ostaće zauvijek zapamćeno u istoriji književnosti, kao ime osobe koja je svijetu omogućila da makar posthumno proslavi genijalnog Franca Kafku. Ako još postoji neko ko nije čuo priču o spašavanju Kafkinih rukopisa, nije suvišno dodati da je Maks Brod je ušao u istoriju književnosti tako što je odbio da spali Kafkine rukopise nakon piščeve smrti.

Dnevnik djevojčice Ane Frank, jedno od najautentičnijih svjedočenja užasa Drugog svjetskog rata mogao je ostati skriven od čitalaca prije svega zbog razmišljanja jednog od članova porodice Frank koji je preživio koncentracione logore da li uopšte ima smisla objaviti djelo. Kada se odlučio da ga ipak objavi došao je na ideju da sam uredi rukopis i da iz njega izbaci određene djelove, ali je na kraju ipak dnevnik prepustio izdavačima.

Kao jedna od najvećih grešaka u procjenama izdavača ostaće zapamćen slučaj genijalnog romana “Zavjera budala” američkog pisca Džona Kenedija Tula. Rukopis “Zavjere budala” odbilo je nekoliko izdavača, što je dodatno pogoršalo stanje pisca oboljelog od depresije.

Nakon Tulove smrti njegova majka je posjećivala budućeg izdavača “Zavjere budala” dok nije nagovorila urednika da pročita odbijeni rukopis, i shvati da u rukama drži remek-djelo. Džon Kenedi Tul izvršio je samoubistvo u svojoj 32. godini, nakon borbe sa depresijom, a njegov posthumno objavljeni roman “Zavjera budala” u svjetsku književnost uveo je nezaboravni lik Ignacija Rajlija.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.