navigacija Naslovnica Premium

ARHITEKTURA: PARADIGMA NAŠEG FRIVOLNOG ODNOSA PREMA NASLJEĐU

1.10.2016 18:55

Znam, najteže je praštati...

"Moje poznavanje crnogorske arhitekture je ograničeno", kaže Ivanišin. "Naišao sam na izvrstan opis crnogorske prirode - italijanski botaničar Antonio Baldači kojega je pozvao knjaz da popiše biljne vrste njegove male knjaževine, zapisao je da je ona istovremeno "poetična i patetična".

Znam, najteže je praštati...
Foto: Autor: Borislav Vukićević

We went down to the demonstration/ To get your fair share of abuse/ Singing, "We're gonna vent our frustration/ If we don't we're gonna blow a fifty-amp fuse"
 The Rolling Stones, "You Can't Always Get What You Want", Let It Bleed (Decca, 1969.)

Krajem veseloga mjeseca maja doc. dr Krunoslav Ivanišin, d.i.a. - posjetio je Podgoricu, odnosno Univerzitet Crne Gore/ Arhitektonski fakultet, kojom prilikom je u Plavoj sali Rektorata UCG (Dvorac Ledene kraljice) govorio na temu "Granice projekta" - u okviru tzv. Forum Lectures. Moderirao je doc. dr Veljko Radulović, d.i.a. sa AF PG. 

Nisam prisustvovao događaju, nažalost - ali se u štampi, par dana nakon predavanja, pojavio razgovor naslovljen "Ivanišin: Činjenice planine i mora jače od činjenice grada" - koji nisam promašio, naravno. 

"Moje poznavanje crnogorske arhitekture je ograničeno", kaže Ivanišin. "Što se prirode tiče, situacija je jednostavnija. Kad smo radili na konkursu za Mratinje  naišao sam na izvrstan opis crnogorske prirode - italijanski botaničar Antonio Baldači (Antonio Baldacci) kojega je pozvao knjaz da popiše biljne vrste njegove male knjaževine, zapisao je da je ona istovremeno "poetična i patetična". Priroda je takva i danas, ja bih rekao uzvišena. Takvoj prirodi bila bi urođena uzvišena arhitektura". 

Ivanišin.Kabashi.Arhitekti su, da ne bi bilo zabune, autori pobjedničkog rada na Anketno-programskom konkursu za arhitektonsko-urbanističko uređenje kompleksa brane Mratinje, raspisanom od strane tadašnjeg Ministarstva za ekonomski razvoj, davne 2009. godine. Nisam baš siguran, ali bih se kladio da je predsjednik žirija koji je odlučivao o nagradama na tom konkursu bio niko drugi do Branislav Gregović, tadašnji pomoćnik ministra Branimira Gvozdenovića, danas predsjednik Savjeta za uređenje prostora koji savjetuje ministra Branimira Gvozdenovića - a da je jedan od članova žirija bio pomenuti Radulović - što su dvije trećine Studija GRAD. Taj konkurs, kao i naredni u režiji Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine - riječ je o Konkursu za idejno rješenje sportskog centra u Ulcinju iz 2010. godine (prva nagrada na tom konkursu otišla je upravo Studiju GRAD) - mogli bismo okarakterisati kao kontroverzne - s tim da sam, podsjetiću vas, na ovom mjestu podržao odluku žirija Ulcinjskog konkursa - a o konkursu za Mratinje nisam pisao.     

Što se tiče Baldačija (1867 - 1950), obzirom da su se njegova interesovanja, vezano za CG, kretala u trouglu preduzetništvo-botanika-kolonijalna politika - kladio bih se da se njegova konstatacija "poetična i patetična" odnosila na Knjaževinu Crnu Goru, prije nego li na njene prirodne odlike - što bi svakako valjalo provjeriti.    

Ivanišin ne zaboravlja ni primjere dobre arhitekture u Crnoj Gori: "Hotel Podgorica je izvrstan primjer moderne arhitekture pravog mjerila u dobrom odnosu prema kontekstu, koji je postavljen kao prelaz iz ne više tako novog grada iza i kanjona rijeke ispred hotela. Što betonska konstrukcija s vidljivim oblucima bude starija biće sve ljepša i ljepša".  

Ivanišin je apsolutno u pravu, po mom nadasve skromnom mišljenju, kada u kontekstu priče o dobroj arhitekturi u CG - o "uzvišenoj arhitekturi" - pominje Hotel PG arhitektice Svetlane Kane Radević iz 1967. godine. 

Period od početka šezdesetih godina prošlog vijeka, recimo, pa do kraja osamdesetih, obilježen je u domenima CG arhitekture i urbanizma izuzetnim ostvarenjima - od kojih su mnoga priznata i na jugoslovenskoj sceni. Hotel PG je u svakom pogledu kruna graditeljske aktivnosti u zlatnom periodu - a ujedno je i jedno od najznačajnijih, vjerovatno i najznačajnije arhitektonsko ostvarenje crnogorskog arhitekta/arhitektice na teritoriji današnje Crne Gore u XX vijeku. Hotel PG je, ujedno, i paradigma našeg krajnje frivolnog odnosa prema modernističkom nasljeđu, odnosno graditeljskom nasljeđu iz perioda socijalizma.

 U to ime, proslijedio sam Ivanišinu (Facebook) digitalnu reprodukciju meni jako drage slike "Titograd" Petra Lubarde (original se nalazi u holu Moderne galerije u Podgorici) - koja za motiv ima širu zonu Sastavaka - ušća Ribnice u Moraču - da bi mi Ivanišin promptno odgovorio fotografijom na kojoj je isti motiv, otprilike, očigledno slikan sa terase Hotela PG. 

 Dakle, ako sam do tog trenutka osjećao svojevrsni resentiman prema ekipi koja je učestvovala na Međunarodnom, pozivnom, projektnom, dvostepenom, anonimnom konkursu br.01, za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje objekta namjene centralne djelatnosti u zahvatu DUP "Rekreativno-kulturna zona na obali rijeke Morače - Južni dio", izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica - ili, u prevodu, na Konkursu za poslovni objekat neposredno uz Hotel "Podgorica" u Podgorici - zato što je ta ekipa pristala da razmišlja o neboderu na mjestu gdje mu nikako nije bilo mjesto - mislim da je vrijeme da unekoliko revidiram svoje stavove. Naime, teško je zamjeriti Ivanišinu, Dubrovčaninu, zbog učešća na konkursu koji za temu ima građevinu koja umnogome degradira jedno od najznačajnijih arhitektonskih ostvarenja na teritoriji CG - ako se prisjetimo da smo mračne 1991. godine granatirali Dubrovnik - i ako je više nego očigledna namjera IKA da u najvećoj mogućoj mjeri neutrališu uticaj novog objekta na Hotel PG.   

 Pomenuti konkurs je bio pozivni. Raspisivač (Normal Tours d.o.o. Podgorica) je dobio 14 radova. Najinteresantniji među konkursnim radovima koje sam vidio - a nisam vidio svih 14, moram priznati, vidio sam nekih osam ili devet - je rad iza kojega stoje Krunoslav Ivanišin i Ljuljzim Kabaši (Lulzim Kabashi).

 Dakle, imamo vertikalu nebodera (koja, ako mene pitate, bolje parira horizontali Hotela PG od nižeg i dugačkog bloka), otprilike na mjestu gdje danas stoji konstrukcija budućeg nebodera. Imamo jednakostranični trapez u osnovi - duža osnovica trapeza je okrenuta Ulici Svetlane Kane Radević, odnosno zapadu - a kraća Sastavcima, odnosno istoku - što nije baš najsrećnije rješenje, iz perspektive investitora, jer su sjeverna i južna fasada, za razliku od zapadne i istočne - koje su otvorene - opterećene nosivim stubovima - tako da je "udarna" fasada, što se tiče vizura, ona istočna, dakle kraća. Takvo projektantsko rješenje je moguće tumačiti jedino u svijetlu namjere da se maksimalno ublaži pritisak koji moćna vertikala nebodera vrši na Kanin hotel. I za takvu namjeru - kapa dolje IKA - pogotovo ako smo svjesni da se ova arhitektonska igrica igrala u pare (rješenje možete pogledati na Facebook stranici Ivanisin.Kabashi.Arhitekti). 

Što se tiče ostalih drugara - bilo je tu, ako smijem da primijetim, svega i svačega - i svaki učesnik na konkursu se na svoj način trudio da pronađe balans između htjenja investitora i nužnosti neutralisanja uticaja budućeg objekta na Kanin hotel - i mislim da bi bio red, u ovom trenutku, da im svima redom oprostimo što su učestvovali na konkursu, za početak. 

Znam, najteže je praštati, ali...

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • Opozionar33 2 godine i 1 mjesec
    Dignite glas prije svega da se obnove fasade starih zgrada, to je najvece ruglo grada! Treba recimo svim malim zgradama sa ravnim krovovima praviti potkrovlja uz klasican krov i obnovu fasada. To da se nadgradjuje, a ne nove zgrade! Kao ekonomski fakultet tj slicno. Investitor ima komunalije na licu mjesta, stanari demit fasadu i krov uz uredjenje ispred, a svi mi ocuvanje zelenila oko zgrada i puno, puno ljepsi grad! Kako ovo arhitekte ne znaju da predloze, nego se "zakace" za po jedan objekat
    • 0
    • 0
  • misopg 2 godine i 1 mjesec
    Prd.... prica kao i za hotel crnu goru. Hotel PG je odlican arhitektonski spomenik koji ce sa zgradom iznad jos mocnije i vise doci do izrazaja. Svaka cast 1967-moj ali moramo dalje. Ne bojte se solitera, dako pocnemo da licimo makar na grad.
    ( 1 )
    • 0
    • 2
    Opozionar33 2.10.2016 05:32
    Dignite glas prije svega da se obnove fasade starih zgrada, to je najvece ruglo grada! Treba recimo svim malim zgradama sa ravnim krovovima praviti potkrovlja uz klasican krov i obnovu fasada. To da se nadgradjuje, a ne nove zgrade! Kao ekonomski fakultet tj slicno. Investitor ima komunalije na licu mjesta, stanari demit fasadu i krov uz uredjenje ispred, a svi mi ocuvanje zelenila oko zgrada i puno, puno ljepsi grad! Kako ovo arhitekte ne znaju da predloze, nego se "zakace" za po jedan objekat
    • 0
    • 0