navigacija Naslovnica Premium

LOŠE PROGNOZE

1.9.2012 22:02

Crveni karton za rezultate: Autoput, elitni turizam, sjever...

Vlast (DPS i SDP) se za neopošljeno pravda svjetskom ekonomskom i finansijskom krizom, pokušavajući da izbjegne odgovornost

Crveni karton za rezultate: Autoput, elitni turizam, sjever...
Foto: Boris Pejović Autori: Rajko Milić, Marijana Camović

Čelnici vlasti pred prošle parlamentarne izbore u proljeće krizne 2009. godine tvrdili su da će mala Crna Gora uspjeti relativno brzo da se izbori sa ekonomskim problemima. Umjesto obećavajućeg brzog privrednog rasta, investicija u skupe infrastrukturne projekte i poboljšanja životnog standarda, tri i po godine kasnije bilans aktuelne politike su pad plata, mnogi građani su nezaposleni, visoka zaduženost države, rekordne cijene struje, goriva i hrane...

Od velikih investicija građani imaju samo makete i sjećanje na obećanja.

Vlast (DPS i SDP) se za neopošljeno pravda svjetskom ekonomskom i finansijskom krizom, pokušavajući da izbjegne odgovornost za loše upravljanje domaćom ekonomijom, koje je ključni krivac što je globalna kriza teže dočekana.

“Ekonomija Crne Gore se oporavlja i u svojim vitalnim sektorima bilježi oživljavanje. Stabilizaciju ekonomskih prilika i perspektive ekonomskog rasta prepoznali su Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond. Imajući u vidu jačinu ekonomske krize ovo nije malo dostignuće. U narednom dvogodišnjem periodu realno je očekivati da će crnogorska ekonomija rasti oko 2,5 odsto u 2011. godini i četiri odsto u 2012. godini”, poručio je u svom premijerskom ekspozeu predsjednik Vlade Igor Lukšić u Skupštini Crne Gore na samom kraju 2010. godine

Rast ekonomije u prošloj godini, prema sadašnjim procjenama, iznosio je jedva 0,5 odsto, koliko se očekuje i za ovu godinu.

Kad Đukanović kaže da će plate biti veće...

Lukšićev partijski šef i prethodnik na premijerskoj fotelji Milo Đukanović bio je još smjeliji u obećanjima.

Tadašnji premijer je u još u februaru 2008, kada se završavao period takozvanog ekonomskog buma, izjavio da je osnovni cilj Vlade kojom će on rukovoditi "viši nivo životnog standarda svakog građanina" i zacrtao cilj da prosječna neto zarada dostigne 515 eura na kraju 2009. godine, što se tada nije desilo. Taj statistički nivo je dostigla krajem 2010. ali se baš tada promijenio način obračuna prosječne zarade od kada se kroz zaradu obračunava topli obrok i dio regresa.

Nekoliko mjeseci nakon američke krize, u decembru 2010. godine, Đukanović ostaje optimista kada je u pitanju rast crnogorske ekonomije, a posebno standard crnogorskih građana.

“Smanjenjem poreza na prihode i prilivom stranih investicija zarade će nastaviti da rastu do očekivanog prosjeka od 515 eura”, tvrdio je Đukanović 27. decembra 2008. Vidjevši kuda stvari idu, korigovao je svoju procjenju naniže opravdavajući to globalnim ekonomskim poremećajima.

Onima koji su ga podsjećali na neispunjena obećanja, odgovarao je: “Ako neko očekuje da čuje od predsjednika Vlade da ovdje plate i dalje mogu da rastu dinamično, uprkos globalnoj recesiji koja je pokosila ekonomiju Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, onda zaista smatram da smo promašili temu”, kazao je Đukanović u novembru 2009. godine.

Posljednji podaci Monstata pokazuju da je prosječna plata 480 eura mjesečno, a od januara ove godine taj iznos je manji za 25 eura.

Ni stopa nezaposlenosti ne može služiti na ponos predstavnicima Vlade. Sada je nezaposleno, prema podacima Zavoda za zapošljavanje 12,26 odsto radno sposobnih građana, odnosno njih 28.444. Zavod stopu nezaposlenosti obara preko onih koji neredovno obnavljaju prijave da su bez posla ili odbiju ponuđeni posao.

Prema podacima Monstata, stopa nezaposlenosti je 20,7 odsto ili 50.300. Samo tokom 2010. godine, kako je objavio Monstat, bez posla je ostalo 10.000 građana.

Gdje je dinamični rast od 2010.

Rapidan je rast cijena energenata, hrane i ostalih životnih potrepština, pa je minimalna potrošačka korpa danas 1,6 puta veća od prosječne plate. A nije baš tako najavljivano:

“Imamo argumente da tvrdimo da ćemo adekvatno reagovati na sve oštrije manifestacije krize i našu ekonomiju zadržati u stanju koje će dozvoliti da odmah po prvim znacima oživljavanja aktivnosti na globalnom nivou, što će se, prema relevantnim prognozama, dogoditi početkom ili tokom 2010. godine, nastavimo sa trendovima dinamičnog ekonomskog rasta i razvoja. Uporedo, kontinuirano ćemo raditi na povećanju konkurentnosti naše privrede, daljem unapređenju investicione atraktivnosti i završetku procesa privatizacije”, najavljivao je Đukanović, ali se ispostvailo da je to bila loša prognoza.

Ekonomskom rastu je trebalo da doprinesu veći infrastrukturni objekti, ali osim završetaka regionalnog vodova za primorje i magistralnog puta od Žabljaka do Boke nije realizovan niti jedan.

Najveći od njih, autoput od Bara do Boljara, doživio je pravi fijasko, a javnost se sjeća pompezne ceremonije povodom početka radova u Gornjim Mrkama kod Podgorice. Nakon presijecanja vrpce od tri bivša premijera Crne Gore, Srbije i Hrvatske, radnici nijesu imali posla.

“Potreban nam je autoput prema sjeveru, a ne dokumentacija o njemu”, bio je kategoričan predsjednik DPS-a Milo Đukanović na kongresu te partije 19. maja 2007. godine, tražeći od tadašnjeg premijera Željka Šturanovića da posveti posebnu pažnju sjeveru, da počne i do kraja tadašnjeg mandata završi dobar dio dionice autoputa.

Na autoputu se “okliznuo” i ministar saobraćaja Andrija Lompar.

“Crnogorska Vlada krenuće naredne godine u asfaltiranje prvih metara autoputa prema sjeveru”, rekao je Lompar 2007. godine.

Umjesto da to i ostvare, Đukanović opet prosipa demagogiju i u junu 2008. godine poručuje da je autoput prema sjeveru prioritet bez alternative.

“Ovaj projekat, iako je veoma skup, predstavlja imperativ za Crnu Goru. Koliko god bio skup on je opravdan jer poboljšava bezbjednost saobraćaja kroz Crnu Goru. Dovoljno je pogledati koliko je života izgubljeno na putu kroz Platije i zaključiti da autoput nema alternativu. Koliko god bio skup, svaka odgovorna vlada bi morala ući u njegovu realizaciju”, govorio je Đukanović.

Na tenderu za gradnju autoputa, procijenjen na 2,77 milijardi eura, pobijedio je hrvatski Konstruktor, ali je nakon što je postalo jasno da kompanija ne može obezbijediti potrebnu bankarsku garanciju, Vlada odlučila da se okrene drugorangiranom grčko-izraelskom konzorcijumu, firmi Aktor i Šikun Binui. I to je, međutim, propalo.

Autoput bio neophodan, sad im nije realan

Sada se autoput pominje rijeđe i bez velikog optimizma. Delegacija Vlade ga je prije nekoliko dana pominjala prilikom posjete Kini. Premijer se sada uzda u procjenu kineske Exim banke. On je ocijenio da možda i nije pravi momenat za taj projekat, zbog nedostatka novca u državnoj kasi.

“Mora se posmatrati realno – da li smo sada u mogućnosti da zaključimo aranžman za tako brzu izgradnju autoputa”, rekao je Lukšić, dodajući da je “molio kineske partnere da analiziraju sve opcije ne samo finansiranja, već i izgradnje autoputa”.

Đukanović je preko deceniju obećavao da će graditi termo i hidroenergetske objekte i da će riješiti deficit zbog kojeg Crna Gora uvozi trećinu svojih potreba za strujom iz inostranstva.

Od 1982. nije izgrađen nijedan energetski objekat koji bi makar ublažio izraženi deficit električne energije. Opet se pominju inostrani partneri za gradnju drugog bloka TE.

Tender za hidroelektrane na Morači je propao, a ponovo se promovišu navodno zainteresovani investitori. Opet je aktuelna priča iskorišćavanja potencijala Komarnice, ali se za gradnju elektrane traže strani partneri a ne EPCG.

Jedan od velikih projekata koji je trebalo da podstakne ekonomiju, zapošljavanje i slično, a koji nije realizovan, je zakup uvale Valdanos kod Ulcinja. Tenderska komisija, kojom je rukovodio potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, odlučila je 2011. godine da taj posao ustupi kompaniji Kjubus luks, registrovanoj u Velikoj Britaniji. Jedina preporuka Kjubus luksa za taj posao su bile investicije u nekretnine i kazino biznis u Hrvatskoj.

Hvalili gubitaša za Valdanos

Tender je, međutim, propao nakon pritiska javnosti na Vladu da odustane od ustupanja ekskluzivnog lokaliteta sumnjivoj kompaniji koja je u prošloj godini poslovala sa gubitkom od 44 miliona. Javnost se pitala kako će kompanija sa tolikim gubicima graditi rizort vrijedan 250 miliona eura.

Lazović je za propast tendera za valorizaciju Valdanosa optužio “izuzetno negativnu kampanju” nekoliko nevladinih organizacija i medija.

Lazović se nadao da će se na ponovljenom tenderu za Valdanos opet prijaviti Kjubus luks, ali se to nije desilo. Tender je poništen jer nije bilo zainteresovanih.

I premijer Lukšić je bio ljut na “kampanju” protiv nelikvidne kompanije, a poručujući da kritičarima niko od investitora nije po volji.

“Opšta situacija vodi u pravcu da nama ne odgovara niko od investitora, ni iz Rusije, ni iz EU. Volio bih da se neko ko je doprinio da se pojavi sumnja u Kjubus luks i dođe do ovakvog završetka, sada pojavi u Ulcinju i objasni zašto nijesu obezbijeđeni uslovi za zapošljavanje tolikog broja ljudi”, rekao je Lukšić, ne objašnjavajući, međutim, zašto je toj “firmi iz EU” bio problem da obezbijedi bankarsku garanciju.

Poslije svih izjalovljenih obećanja i projekata pitanje je da li bi premijer sada stao iza riječi koje je izgovorio na početku mandata:

„Preuzimam odgovornost premijera u izazovnim ekonomskim okolnostima u kojima se nalazi naša država i naši glavni međunarodni partneri. Ali vjerujem da možemo učiniti Crnu Goru boljim mjestom za život i rad. Vjerujem da će Vlada odgovoriti ovom zadatku“.

Godinama ništa od elitnog turizma

Bivši premijer Đukanović je godinama građanima najavljivao da će Crna Gora postati elitna turistička destinacija, što je žešće promovisao i član njegove vlade Predrag Nenezić, ali i od tih obećanja slaba je vajda. Osim Porto Montenegra u Tivtu, hotela Splendid i nekoliko viskokategorisanih hotela na primorju, crnogorski turizam nema mnogo toga da ponudi visokoplatežnoj turističkoj klijenteli, a najavljivani su brendovi Kempinski, Hilton, For seasons, gigantska turistička naselja na Velikoj plaži, Valdanosu, Zavali, brdu Spas..., na ostrvima Havaji, Sveti Marko, Mamuli.

Elitni hotelski kompleks koji je odavno privlačio svjetski džet set još nije modernizovan. Lider vladajućeg DPS-a, bivši premijer razmetao se projektima koji su još u fazi najava i početnom razvoju. “Nadam se da će Oraskom nastaviti da ažurno obavlja dužnosti iz projekta na Luštici i da će radove iz prve faze završiti za četiri godine čime ćemo biti bliži zacrtanoj viziji da Crna Gora postane destinacija visokokvalitetnog turizma.

Ako tome dodam da će se završiti započeti radovi na Svetom Stefanu, da će se do početka naredne ljetnje sezone završiti dio posla u Porto Montenegru i Regionalni vodovod. Možemo sa sigurnošću reći da ćemo u 2010. godini imati kvalitetniju turističku ponudu u odnosu na prethodne godine”, rekao je Đukanović.

Nabrojano je sada završeno samo djelimično: Sveti Stefan i pored više najava o otvaranju i dalje ne radi u punom kapacitetu niti njegovi zakupci plaćaju zakup, Regionalni vodovod i dalje nije pokrio sve primorske opštine i naselja, u Porto Montenegru je urađeno pola obećanog posla. Crna Gora je i sezonu 2012. dočekala sa gotovo istom ponudom na konceptu masovnog turizma baziranu uglavnom na apartmanskom smještaju i fast-food ishrani na šetalištima.

Razvoj sjevera i dalje samo u planovima

Aktuelni premijer kada je preuzeo funkciju, pun radnog elana, nastavio je sa obećanjima vlasti o planovima za decenijama zapostavljeni sjever države. Svjestan je bio činjenice da država nema puteve i da je i za najmanji napredak potrebna infrastruktura.

„Iniciraću izradu studija izvodljivosti i izradu projektne dokumentacije za novu prugu od Pljevalja do Bijelog Polja, odnosno od Bijelog Polja do Berana i Peći, po principima javno–privatnog partnerstva“, obećao je Lukšić kad je preuzimao funkciju. Autoput Bar-Boljari, kao i Jadransko jonska magistrala i za Lukšića su bili sasvim izvjesni projekti.

„Veliki infrastrukturni projekti, projekti privatizacije i javno-privatnih partnerstava, u kratkom roku treba da utiču na rast investicija, agregatne tražnje, zaposlenosti i produktivnosti“, kazao je Lukšić.

Sjeća li se ko 26 milijardi za Veliku plažu

Ada Bojana, Velika plaža, Jaz, Buljarica, Valdanos, ostali su bez obećavanih direktnih stranih investicija, ali i domaće valorizacije. I za tivatsko ostrvo Sveti Marko predstavnici Vlade su imali svijetle planove.

U martu 2011. godine premijer Lukšić je govoreći o projektu izgradnje ekskluzivnog turističkog kompleksa na ostrvu Sveti Marko ruske kompanije Metropol, kazao da je ta kompanija napravila ugovor sa čuvenom hotelskom kompanijom Banian Tree, te da sada Vlada čeka šta će biti sa tom investicijom. „Dobili smo uvjerenja da Metropol grupa nema finansijskih problema koji bi ih sputali", rekao je tada Lukšić.

Na tim uvjerenjima je sve i ostalo jer do danas ruska kompanija nije Ministarstvu održivog razvoja i turizma predala nijedan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova ili građevinskih dozvola za izgradnju objekata predviđenih Državnom studijom lokacije Sveti Marko.

Pompezno najavljivani Arapi koji su mjerkali ulcinjske prostrane plaže nijesu se odlučili za investiranje iako je Đukanović na to računao kao na završenu stvar. Tenderi su objavljivani, ponude nijesu stizale.

"Za izgradnju Velike plaže i Ade tražimo investitore koji će biti spremni da ulože oko 26 milijardi eura, i u tome ćemo uspjeti", bio je samouvjeren Đukanović prije izbora 2009. godine. Ispostavilo se da vladarska porodica iz Abu Dabija, Al Nahijan, koja je bila najavljivana kao "najveći investitori koji su ikada došli u Crnu Goru", samo došla i prošetala obalom sa Đukanovićem koji im je bio domaćin.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 43

  • derdevil 6 godina
    Sve sto je obecao to bi ispunio vas Milas ali mu EU i zapad nije dozvolio vise da se bavi raznim unosnim poslovima kao sto je; sverc kafe, sverc gorivom, sverc cigarima, sverc oruzjem, sverc drogom itd...
    • 0
    • 0
  • cist racun 6 godina
    OTPOR STOKO...VIDITE LI KAKO VAS-NAS ...KLEPAJU PO UŠIMA I MRKAJU...A VI IH GLASATE...NIJE MI ZBOG VAS...NEGO STO I MI UZ VAS ZALUDRANE ISPASTAMO....POGLEDAJTE U FRIZIDER ,I NOVCANIKE...PRIJE NEGO ODETE NA GLASANJE....A POGLEDAJTE U NJIHOVE...OTPOR STOKO...
    • 0
    • 0
  • PG007 6 godina
    Jos vam je ostalo da uzmete i jedan kredit za drugi blok ali ne u Pljevlja nego u Spuz, bice tijesno.Svi za front!
    • 0
    • 0