navigacija Naslovnica Premium

OČEKUJUĆI OPORAVAK

1.1.2014 09:01

Ekonomska očekivanja od 2014: Nova etapa borbe za opstanak

Crna Gora načinje godinu sa brojnim nagomilanim ekonomskim problemima, a mala je vjerovatnoća da će država uspjeti da ih riješi u mjeri koja bi doprinijela da se stanje poboljša

Ekonomska očekivanja od 2014: Nova etapa borbe za opstanak
Marija Mirjačić
Foto: Shutterstock Autor: Marija Mirjačić

Bremenita će biti i 2014. godina, a za većinu građana će predstavljati izazov u borbi za golu egzistenciju, poruka je Unije slobodnih sindikata.

Crna Gora načinje godinu sa brojnim nagomilanim ekonomskim problemima, a mala je vjerovatnoća da će država uspjeti da ih riješi u mjeri koja bi doprinijela da se tokom 2014. poboljša ekonomsko–socijalno stanje.

Zabrinjavajuć rast javnog duga, novim kreditima od 240 miliona vraćaju se stari dugovi, nelikvidnost privrede, izražena nezaposlenost, poreski dug od oko 330 miliona, a većina nenaplativa, nedostatak kredita privredi, potrošačka korpa skoro duplo veća od prosječne zarade…

Vlada najavljuje da će 2014. uspostaviti „realne osnove za ekspaniziju crnogorske ekonomije“. Optimizam temelji na godinama najavljivanim projektima - početku gradnje autoputa Bar – Boljare i drugog bloka termoelektrane u Pljevljima. Pozivaju se i na podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije i realizaciju turističkih projekata Porto Montenegro, Kumbor, Plavi Horizonti, otvaranje hotela na sjeveru, početak istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju...

„Investicije su najavljene, ali je neizvjestan njihov početak. Ne znamo ni koliki će biti njihov efekat na visinu bruto-domaćeg proizvoda, što zavisi i od toga koliko će u realizaciju tih projekata biti uključena domaća operativa“, ocijenio je ekonomski analitičar Zarija Pejović.

Sagovornici „Vijesti“ upitani su kakva će biti u ekonomskom smislu 2014. godina, sa kojim će se problemima država suočiti, kakve su šanse da se poboljša životni standard građana, razvije privredni sektor, u kojem obimu se mogu očekivati pomaci od najavljenih projekta u infrastrukturi, sektoru energetike, turizmu...

„Odgovor na pitanje hoće li 2014. biti još jedna u nizu teških godina u ekonomsko-socijalnom smislu može dati najveći broj građana koji nijesu bolje živjeli ni u prethodnoj godini. Ni u dijelu bržeg zapošljavanja, naročito mladih svršenih studenata i srednjoškolaca, ni u dijelu rasta zarada, pokretanja velikih investicionih projekata, očekivanog turističkog „buma“ koji se nije desio. Nema stvari kojima bi se mogli pohvaliti na ekonomsko-socijalnom planu. Ako se trendovi preslikaju na 2014. godinu, onda nema mjesta optimizmu“, rekao je predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović (SNP).

Vlada očekuje da će ekonomija 2014. godine rasti po stopi od 3,6 odsto. Projekcije im se ne poklapaju sa onom Svjetske banke (SB) i Evropske investicione banke (EBRD).

SB prognozira rast od 2,5 odsto koji će zavisi od realizacije najavljenih velikih investicija u turizmu i energetici. Smatraju da će planarano zaduženje za izgradnju autoputa uticati na rast javnog duga koji je došao do nivoa od 1,9 milijardi eura, a koji je udvostručen od 2007. godine.

EBRD je procijenila da će ekonomija rasti po stopi od dva odsto, a upozoravaju na trend rasta javnog duga.

Pejović je skeptičan po pitanju Monstatovih projekcija o privrednom rastu s obzirom na to da je Kombinat aluminijuma (KAP) značajno smanjio proizvodnju, da se povećavaju dugovi u privredi i siromaštvo.

“Smatram da će i ova godina biti godina stagnacije, zamrznutih plata i penzija“, naglasio je Pejović.

KAP, koji je bankrotirao, koštao je 2013. poreske obveznike oko 113 miliona eura sa kamatama, koliko je Vlada iz budžeta izdvojila za pokrivanje granacija za kredite koji ruski partneri nijesu vraćali. Uz to, iz državnog budžeta se plaća i održavanje nerentabilne proizvodnje kroz stečaj. Krediti KAP-a koštali su mnoge građane i uvođenja kriznog poreza na neto plate iznad 480 eura koje su oporezovane višom stopom od 15 odsto, a do tog iznosa se oporezuju sa devet odsto.

I penzioneri, ranjiva grupa stanovništva, zakinuta je za povećanje od 3,3 odsto u 2013.

Osim toga, amrznute su penzije čime je izbjegnuto njihovo povećanje za 3,3 odsto, čime je penzionerima uzeto 12 miliona, a povećan je i porez na dodatu vrijednost(PDV) sa 17 na 19 odsto. To važi i ove godine.

Premijer Milo Đukanović najavio da će, ako se ostvari planirani ekonomski rast, tokom 2014. godine Vlada moći da ukine krizne poreze.

I dok se intenzivno zahvata iz džepova građana, poreski dug koji je na početku 2013. godine bio 354 miliona eura sveo se samo na oko 330 miliona. Poreska uprava najavila je da će mjerama prinudne naplate u narednom periodu pokušati da naplati 52 miliona. To se odnosi na blokade računa, aktiviranje hipoteka i mjenica, zapljenu imovine poreskog dužnika i zabranu obavljanja djelatnosti.

Damjanović smatra da oporavak i razvoj ekonomije, a samim tim i životni standard građana, treba temeljiti na drugačijoj poreskoj politici kojom bi se širio poreski obuhvat, finansijskim olakšicama za novo zapošljavanje, borbi protiv monopola i korupcije u privredi, neselektivnom obračunu sa sivom ekonomijom.

„Neke od planiranih investicija se ponavljaju iz godine u godinu, druge još čekaju prostorne planove i rješavanje vlasničkih odnosa, ishode sudskih sporova. Odgovorni bi jasno trebalo da identifikuju krivce za odugovlačenje nekih projekata, odnosno da vežu sopstvenu odgovornost za realizaciju obećanog“, poručio je Damjanović.

Pejović je dodao da su, nažalost, niz godina ekonomska predviđanja u Crnoj Gori slična, te da projekcije proizlaze iz privredne stagnacije, odnosno tavorenja ekonomske politike.

Da li će biti poskupljenja struje u 2014, još se ne zna: Sjedište EPCG u Nikšiću

“U model predviđanja ekonomskih kretanja u 2014. možemo konstatovati dva inputa, a to su povećanje siromaštva i najava investicija, autoput i drugi blok termoelektrane Pljevlja.Povećanje siromaštva će smanjiti tražnju i težiti neutralisanju inflacije. Ipak, za očekivati je dalji rast cijene energenata. Prije svega električne energije jer Elektroprivreda vrši stalni pritisak na regulatora. Time će se jaz između prosječne zarade i potrošačke korpe povećavati”, naglasio je Pejović.

Regulatorna agencija za energetiku je najavila poskupljenje struje od avgusta, a spekuliše se da bi jedno moglo biti prije ljeta. Domaćinstva sada kilovat-sat električne energije košta 9,9 centi sa PDV-om.

Pejović je dodao da će problemi biti i pad tražnje, nelikvidnost i visoke kamatne stope “Za oporavak privrede potrebna je i veća tražnja tako da ne očekujem njen oporavak ove godine”, istakao je Pejović.

Damjanović je ukazao da je rast životnog standarda i razvoj privrednog sektora u mjeri u kojoj na to utiče državna politika moguć isključivo radikalnim promjenama dosadašnje ekonomske politike.

Siromaštvo raste

U Uniji slobodnih sindikata (USS) ukazuju da statistika pokazuje da se stopa siromaštva u Crnoj Gori iz godine u godinu povećava. Monstat je krajem decembra objavio da je stopa siromaštva za 2012. godinu iznosila 11,3 odsto, što je skoro duplo više nego 2010.

Oko 70 hiljada stanovnika imalo je na raspolaganju mjesečno manje od 182,4 eura, koliko je 2012. iznosila linija siromaštva.

O lošem standardu građana govori i veliki jaz između prosječne zarade, koja je krajem 2013. iznosila 479 eura, i potrošačke korpe za koju je potrebno minimum 797 eura za mjesečne troškove četvoročlanog domaćinstva.

“Neshvatljivo je i neprihvatljivo da zemlja sa prirodnim potencijalima kakve ima Crna Gora, ne može svojim građanima da obezbijedi standard primjeren standardu građana razvijenih evropskih zemalja. Protivimo se svakom daljem zahvatanju na teret zaposlenih i građana, a posebno produženju roka važenja „kriznog“ poreza na dohodak građana i taksi na brojila za struju, mobilne telefone i kablovsku televiziju”, kazao je generalni sekretar USS Srđa Keković.

Opozicija i manja članica vlasti – SDP zaustavili su od 1. januara plaćanje takse od po euro, ali će se veći porez od 15 odsto obračunavati na neto plate iznad 480 eura, a devet odsto do tog iznosa.

U Uniji strahuju od rasta nezaposlenosti i socijalnih nemira. Keković je istakao da izjave čelnika Vlade idu u prilog tome.

“To je za nas očekivan proces. Vlada gleda kako će da sačuva održivost budžeta, a sindikati imaju obavezu da se suprotstave namjerama Vlade da održivost budžeta čuvaju na teret interesa zaposlenih i građana i naših porodica. To je u svijetu očekivana i kontinuirana borba i Unija je sasvim spremna za nju”, poručio je Keković.

Dugovi guše, krediti skupi

Iz Unije poslodavaca (UPCG) su ocijenili da će neriješeni međusobni dugovi, izražena nelikvidnost velikog broja kompanija, blokirani računi i problemi finansiranja biznisa biti zastupljeni i 2014. godine. U blokadi je 12.761 firmi sa dugom od 425,8 miliona eura.

„ Svjesni smo Vladinih napora za eliminisanje biznis barijera, ali to nije dovoljno, pa u 2014. očekujemo snažnije djelovanje po tom pitanju. Značajan dio aktivnosti u narednom periodu svakako treba usmjeriti u pravcu eliminacije neadekvatnog regulatornog okvira, otežanog pristupa novcu, eliminisanju sive ekonomije, korupcije, neskladu između obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada“, zvanično su odgovorili iz UPCG.

Bankarska podrška privredi u prošloj godini je značajno opala
Sektori koji mogu biti podrška ukupnim procesima koji vode ozdravljenju privrede su, kako dodaju, turizam, poljoprivreda, energetika i infrastruktura. UPCG zahtijeva zaustavljanje prakse opština da probleme rješavaju nametanjem novih taksi te vidljivih i nevidljivih biznis barijera. Očekuju hitno pronalaženje rješenja za probleme dužničko-povjerilačkih odnosa i naplate dugova, povoljnije kredite, eliminisanje sive ekonomije, smanjenje glomazne, skupe, spore i neefikasne državne i lokalne administracije…

U UPCG smatraju da banke 2014. neće imati više sluha za probleme i kreditiranje privrede.

„Na žalost, bankarski sektor je još prilično 'uspavan' po pitanju kreditiranja privrede, pogotovo malih i srednjih preduzeća. Iako podrška banaka predstavlja značajan oblik pomoći biznisu, posebno kada su u pitanju novi preduzetnici i razvojno orijentisana preduzeća sa visokim šansama za budući rast svjedoci smo da crnogorska praksa nije takva. To potvrđuju visoke kamatne stope, kratka ročnost kredita i komplikovane administrativne procedure za odobrenje kredita, odnosno ograničavajuća i destimulativna politika banaka koja doprinosi i ukupnoj nelikvidnosti realnog sektora“, istakli su u toj organizaciji.

Bankarska podrška privredi u prošloj godini je značajno opala. Prema posljednjim podacima Centralne banke, za deset mjeseci 2013. privrednicima je plasirano 255,37 miliona eura što je za 19 odsto ili 60,2 miliona eura manje u odnosu na uporedni godišnji period.

Više nezaposlenih, daleko su ugovori za stalno

Svjetska banka (SB) je upozorila na veliki rast nezaposlenosti u Crnoj Gori, ukazujući da rast ekonomije u 2013. nije uticao na značajnije smanjenje nezaposlenosti.

Prema Zavodu za zapošljavanje, na kraju decembra bilo je skoro 35.000 nezaposlenih (15 odsto) i ta cifra je tokom 2013. uvećana za oko 4.000. To što većina poslodavaca izbjegava da zapošljava za stalno, što je zakonska obaveza za radnike koji su kod njih dvije godine sa ugovorima na određeno, izaziva otpuštanja.

Damjanović je rekao da je ključni izazov u 2014. zaustavljanje negativnih ekonomskih trendova uz stvaranje uslova za brže zapošljavane, ali ne na riječima, već aktivnim državnim politikama
Najavljena su i otpuštanja iz preopterećene javne administracije. Đukanović je tokom kampanje za oktobarske parlamentarne izbore obećao 40.000 novih radnih mjesta, da bi kasnije korigovao izjavu da se radi o novim ugovorima o zaposlenju.

„Zabrinjavajuće je visoko učešće mladih u broju nezaposlenih i onih koji na posao čekaju duže od dvije godine. Kod 20 odsto veoma siromašnih porodica nezaposlenost njihovih članova iznosi 40 odsto“, upozorila je SB.

Damjanović je rekao da je ključni izazov u 2014. zaustavljanje negativnih ekonomskih trendova uz stvaranje uslova za brže zapošljavane, ali ne na riječima, već aktivnim državnim politikama.

“Dakle ne 'fiktivno' volontiranje i rad na određeno, već stvarni rast zaposlenosti pogotovo mladih školovanih kadrova i to, prije svega, u privatnom sektoru. Smatram da ključne ekonomske mjere moraju biti u toj funkciji jer će rast zaposlenosti doprinijeti pozitivnim pomacima na drugim poljima”, naglasio je Damjanović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 3

  • Immortel 4 godine i 8 mjeseci
    Gospodo iz Vijesti,ako vas tako mogu nazvati, zasto niste objavili vijest da je u 2014 ukinuta taksa EUROpoEURO na mobilnim mrezama,kao i taksa na strujnim brojilima? Jedva ste cekali da se uvedu takse da bi imali sto da napisete,a sad kad su se ukinuli ne pisete nista?!
    • 0
    • 0
  • serdar janko 4 godine i 8 mjeseci
    jos jedna etapa prezivljavanja super ..srecna nova...spasice nas elektroprivreda policija i i zvuci iz krize....
    • 0
    • 0
  • apsolutista 4 godine i 8 mjeseci
    a ono bi valjalo da posle dugo vremena naiđe bar jedna godina koja neće bit gora od prethodne.
    • 0
    • 0