navigacija Naslovnica Premium

REFORMA SISTEMA

19.2.2012 04:00

EU predlaže da se duže radi i kasnije ide penziju

Sindikati zemalja na jugu Evrope opiru se kasnijem penzionisanju, jer je njihovim građanima teže, ako ga izgube, naći posao iznad 45. godine života

EU predlaže da se duže radi i kasnije ide penziju
Foto: Vesko Belojević Autor: Ines Sabalić

Privatna kapitalizovana penziona štednja najbolje je rješenje za budućeg penzionera u Evropskoj uniji, stoji u dugoočekivnom velikom predlogu Evropske komisije o reformi penzionog sistema.

Ova reforma ticaće se i Crne Gore nakon primanja u EU. Ali ne samo to, nego će se od zemalja u regionu očekivati da svoje penzione sisteme usklade sa evropskim, koji je već imao nekoliko nacrta. Srbija je već pohvaljena da njena reforma uzima u obzir važne elemente evropske reforme.

U četvrtak usvojenoj “Agendi za primjerene, sigurne i održive penzije“, Evropska komisija nalaže da svaka zemlja sama odredi granicu za penzionisanje imajući u vidu očekivanu životnu dob, a istovremeno sugestija je da se balansira između radne aktivnosti i penzije. Za Evropsku komisiju, glavni zadatak reforme je smanjenje negativnih posljedica starjenja stanovništva na budžete zemalja.

Za Evropsku komisiju, glavni zadatak reforme je smanjenje negativnih posljedica starjenja stanovništva na budžete zemalja.
Reforma je “nezaobilazna za ekonomski rast”, stoji u tekstu o kojem će se sada diskutovati u Savjetu /zemlje članice/ i u Evropskom parlamentu. Ustanoviće se i minimalni standardi za sticanje prava na dodatnu privatnu penziju, ali, i, vrlo značajno, u tom slučaju, zaštita u slučaju bankrota ili insolvencije poslodavca.

Ustanoviće se kod dobre prakse za drugi mirovinski stub, kao i obaveza transparentnosti penzionih prava kod svakog poslodavca. Evropska komisija će kod svake države ispitati i politiku poreskih olakšica, te finansijski pomagati i državama i socijalnim partnerima u sprovođenju reforme.

Adekvatna legislativa

Prvi dio obimnog dokumenta odnosi se na profitabilnost, sigurnost i efikasnost komplementarne penzione štednje. Uzima se u obzir i mobilnost građana na tržištu rada Evropske unije. Dakle, bilo koji građanin EU mogao bi „nositi” svoju penziju iz države u državu EU, kako bi gdje radio. Stvoriće se i adekvatna legislativa.

"Reforma će biti politički prihvaćena ako će je građani smatrati korektnom i poštenom", rekli su autori predloga.
Osim povezanosti očekivanog životnog vijeka sa penzionisanjem, želi se otežati rano penzionisanje, izjednačiti dobi penzionisanja muškaraca i žena, podržati duži radni vijek i smanjiti nenajavljeno neželjeno penzionisanje.

"Reforma će biti politički prihvaćena ako će je građani smatrati korektnom i poštenom", rekli su autori predloga.

Zbog demografskih trendova, za Evropsku komisiju je produženje radnog vijeka očigledna činjenica, a to mišljenje podržavaju brojni, ako ne i svi eksperti.

Od 1960. godine, životni vijek se u prosjeku povećao osam godina, i nastaviće se povećavati do 2050. godine. Ali, ne živi se u svakoj državi EU jednako dugo. Razlika je i do deset godina od zapada do istoka EU, od Francuske do baltičkih zemalja ili čak Poljske.

Njemci ne daju novac za dugove

Kasniji odlazak u penziju je i jedan od uslova koji je njemačka kancelarka Angela Merkel tražila od Grčke u zamjenu za pomoć.

"Ne možemo dolje slati novac za njihove dugove, a da Njemci idu kasnije, a Grci ranije u penziju", rekla je Angela Merkel njemačkim novinarima još prije nekoliko mjeseci.

Takav odnos jedne od nosilaca EU je jako bitan i za zemlje Zapadnog Balkana, jer se na slučaju Grčke uspostavlja model za odnos prema slabijim, južnim državama.

Sindikati zemalja na jugu Evrope opiru se kasnijem penzionisanju, jer je njihovim građanima teže, ako ga izgube, naći posao iznad 45. godine života.

Ova reforma ticaće se i Crne Gore nakon primanja u EU. Ali ne samo to, nego će se od zemalja u regionu očekivati da svoje penzione sisteme usklade sa evropskim, koji je već imao nekoliko nacrta

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 26

  • Lomi 6 godina i 9 mjeseci
    Agendu, tj. delegate u E.Komisiji su platili privatni penzioni fondovi, kao Di-Kej recimo. A zalaganje za "evroatlantske integracije" je politicka fraza koja je palila u tom vremenu jer se time diferencirala politika nase vlasti od politike Milosevica. To je u narodu izgledalo kao moderno, demokratski i kao postene namjere. Prisvojili su je podjednako i opozicionari iz istih razloga. Ali srecom svijest naroda se budi pa zajebite vise i sa EU i sa svim na gomilu! Piši poeziju, dobro ti ide
    • 0
    • 0
  • vladivostok 6 godina i 9 mjeseci
    Najveca birokratija na svijetu je u Brisel i da bi opravdali svoje postojanje samo izmisljaju neke besmislene norme i zakone.Daleko im lijepa kuca!
    • 0
    • 0
  • 328 6 godina i 9 mjeseci
    јесте, Црна Гора мора радити све на испуњивању ЕУ стандарда!!!!
    • 0
    • 0