navigacija Naslovnica Premium

STANJE NA BERZAMA

1.4.2013 10:39

Euro pod pritiskom kiparske krize

Ulagači se plaše da će štediše iz drugih članica eurozone takođe početi da povlače novac iz banaka, u strahu da će se model spašavanja Kipra primjenjivati i u drugim zemljama tog bloka

Autor: BETA

Pod pritiskom kiparske krize i produbljivanja recesije u eurozoni, kurs eura na valutnim tržištima zaronio je polovinom prošle sedmice na najniži nivo u posljednja četiri mjeseca da bi se, kasnije, ipak vratio iznad granice od 1,28 dolara.

Kurs eura, u odnosu na američku valutu, pao je prošle nedjelje 1,3 posto, na 1,2820 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu potonuo 1,5 posto, na 120,75 jena.

I dolar je oslabio u odnosu na japansku valutu, za 0,3 posto, na 94,20 jena.

Polovinom prošle nedjelje kurs eura pao je na samo 1,2750 dolara, što je najniži nivo od novembra prošle godine, jer se ulagači plaše mogućnosti da će model spašavanja Kipra biti primijenjen i na druge članice eurozone koje se nađu u finansijskim problemima.

Kipar će dobiti 10 milijardi eura međunarodne pomoći, ali će morati, između ostalog, da oporezuje neosigurane depozite u bankama veće od 100.000 eura.

Takav model rješavanja bankarske krize predstavlja zaokret od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su troškove sanacije banaka uglavnom snosili poreski obveznici.

"Nakon dogovora paketa pomoći Kipru javila se zabrinutost oko toga što mogu da očekuju druge članice eurozone ako dođu u situaciji da moraju da zatraže finansijsku pomoć", kazao je Nils Kristensen, valutni strateg u banci "Nordea".

Nakon što su gotovo dvije sedmice bile zatvorene, u četvrtak su kiparske banke konačno otvorile vrata klijentima. Međutim, uvedene su nove mjere kontrole kretanja kapitala kako bi se spriječila navala štediša na banke i odliv kapitala u inostranstvo.

Iako je time izbjegnuto masovno povlačenje novca iz kiparskih banaka, pojedini analitičari smatraju da ograničavanje slobodnog kretanja novca na Kipru nije dobar potez za eurozonu u cjelini.

"Privredna i monetarna unija više ne funkcioniše u cijeloj eurozoni. Iako je Kipar mala zemlja, spremnost političara da privremeno obustave prekograničnu konvertibilnost eura je negativan signal za taj blok", kazao je Džordž Saravelos, valutni strateg u "Deutsche" banci.

Pritiske na euro pojačale su i vijesti o rastu troškova italijanskog zaduživanja zbog političke neizvjesnosti u toj članici eurozone, u kojoj ni mjesec dana nakon parlamentarnih izbora nije formirana vlada.

Najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo u Italiji svjedoče o nastavku duboke krize, a ne ohrabruje ni konačni podatak o padu francuskog bruto domaćeg proizvoda krajem prošle godine.

To su samo neki od niza pokazatelja koji ukazuju na produbljivanje recesije u eurozoni.

"Teško je izdvojiti činjenice koje su pozitivne za euro. Trebaju nam dobri privredni rezultati koji bi podstakli jačanje eura, a ulagači strahuju da to nije previše vjerovatno", zaključuje Kristensen.

Na Vol Stritu su prošle nedjelje "S&P 500" i "Dow Jones" indeks dostigli rekordne nivoe, što se najviše treba da zahvale "uljepšavanju portfelja" na kraju tromjesečja, dok su evropska tržišta oslabila pod pritiskom kiparske krize.

Na Vol Stritu je "Dow Jones" prošle nedjelje ojačao 0,5 posto, na 14.578 bodova, dok je "S&P 500" porastao 0,8 posto, na 1.569 bodova, a "Nasdaq" indeks 0,7 posto, na 3.267 bodova.

Nakon što je početkom marta "Dow Jones" dostigao najviši nivo u istoriji, prošle nedjelje i "S&P 500" indeks je postigao rekordnu visinu. Međutim, trgovalo se oprezno, uz mršav obim trgovanja, što je posljedica kiparske krize i neohrabrujućih makroekonomskih podataka.

Prema konačnoj, trećoj procjeni, u posljednjem lanjskom tromjesečju američka je privreda porasla 0,4 posto na godišnjem nivou, više u odnosu na prethodnu procjenu od 0,1 posto, no manje od očekivanih 0,5 posto.

Uprkos nepodsticajnim ekonomskim pokazateljima, berzanski indeksi su porasli jer su menadžeri fondova "uljepšavali" svoje portfelje na kraju kvartala, kupujući dionice koje su u posljednja tri mjeseca zabilježile najbolji rast.

Međutim, na većini evropskih berzi cijene dionica su prošle sedmice pale. Frankfurtski "DAX" indeks skliznuo je 1,5 posto, na 7.795 bodova, a pariški "CAC za 1 posto, na 3.731 bod. Londonski "FTSE" ojačao je za 0,3 posto, na 6.411 bodova.

Iako je na početku prošloge nedjelje postignut dogovor između Kipra i međunarodnih kreditora oko pomoći toj državi u iznosu od 10 milijardi eura, čime je izbjegnut kolaps tamošnjih banaka i mogućnost isključivanja te države iz eurozone, kiparska kriza daleko je od konačnog rješenja.

Najava oporezivanja neosiguranih depozita u bankama iznad 100.000 eura izazvala je bojazan od masovnog odliva kapitala, pa su kiparske banke tek pred kraj prošle sedmice, nakon što su 10-ak dana bile zatvorene, počele da ponovo posluju.

Kako bi spriječilo odliv kapitala, kiparsko ministarstvo finansija izdalo je u međuvremenu uredbu o strogom ograničavanju kretanja kapitala.

Međutim, ulagači se plaše da će štediše iz drugih članica eurozone takođe početi da povlače novac iz banaka, u strahu da će se model spašavanja Kipra primjenjivati i u drugim zemljama tog bloka.

Naime, taj model rješavanja bankarske krize predstavlja radikalno odstupanje od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su račun za bankovne probleme na kraju snosili poreski obveznici i zadužene vlade.

Iako kiparska kriza prošle nedjelje nije znatnije uticala na američka tržišta, i tamošnji su ulagači bili vrlo oprezni.

"Nakon sjajnog tromjesečja, iduća sedmica biće vrlo važna. To bi mogao da bude početak realističnijeg pogleda na probleme koji su i dalje prisutni, a tržište ih je u posljednje vrijeme zanemarilo. U eurozoni se produbljuje recesija, Kipar je u finansijskoj krizi, a kineska privreda raste po nižim stopama nego prije. Idućih sedmica vidjećemo dali je rekord "S&P" indeksa novi čvrsti temelj za daljnji uspon cijena, ili nas čeka dugo očekivana korekcija cijena dionica“, kaže Brus Mekejn, strateg u "Key Private" banci.

Na Tokijskoj berzi "Nikkei" indeks prošle sedmice je porastao 0,5 posto, na 12.397 bodova.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.