navigacija Naslovnica Premium

PROBLEMI IZRAŽENIJI

18.6.2014 21:18

Privrednici međusobno duguju skoro pola milijarde eura

Međusobni dug privrednika sa 177 miliona na kraju 2009. dostigao 493 miliona u maju 2014.

Privrednici međusobno duguju skoro pola milijarde eura
Marija Mirjačić
Foto: Shutterstock Autor: Marija Mirjačić

Problem nelikvidnosti privrede postaje sve izraženiji, a brojni pokušaji države, banaka i privrednika da doprinesu njegovom rješavanju nijesu urodili plodom.

To potvrđuju i podaci Centralne banke (CBCG) o međusobnim dugovanjima privrednika koja su sa 177,1 milion na kraju 2009. godine dostigla 492,6 miliona eura na kraju maja ove godine.

Osim dugovanja, rastao je i broj preduzeća čiji su računi blokirani i to sa 12.254 na kraju 2009. godine na 13.632 na kraju prošlog mjeseca.

Privrednici su više puta isticali da su međusobna dugovanja mnogo veća od onih koja su zvanično prijavljena, a njihovi su zahtjevi bili da država spriječi vlasnike firmi koje su u blokadi nekoliko mjeseci ili godina da osnivaju nova preduzeća. Tražili su da se objave imena onih čiji su računi blokirani da bi se zaštitile zdrave kompanije.

Država je izašla u susret pa je prošle godine usvojila Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja kojim je vlasnicima firmi koje su u dugovima, sa blokiranim računima i neizmirenim porezima, zabranjeno da osnivaju nove firme dok ne izmire sve dugove. Objavljena je i lista firmi čiji su računi blokirani. Kada se imaju u vidi podaci CBCG o sve većoj nelikvidnosti stiče se utisak da te mjere nijesu dale značajnije rezultate. Kao bitni faktori u pokušaju da se riješi ovaj problem redovno se pominju bolja ekonomska situacija na globalnom tržištu, priliv stranih investicija, novi plasmani banaka, ali i poboljšana efikasnost pravosudnog sistema - prije svega brže sprovođenje prinudne naplate i stečajnog postupka.

Ekonomski analitičar Zarija Pejović za „Vijesti“ je kazao da bi u rješenje problema trebalo uključiti Evropsku banku za obnovu i razvoj i Evropsku centralnu banku (ECB) koja je u cilju pojačanja likvidnosti najavila niže kamatne stope.

„Važna je uloga Investiciono razvojnog fonda (IRF) koji može da pomogne u rješenju dužničko povjerilačkih odnosa. Ali, država mu mora obezbijediti više novca da bi doprinio smanjenju nelikvidnosti. Uz to, potrebno je i da država i opštine uredno izmiruju obaveze koje imaju prema privredi“, predložio je Pejović.

I u Ministarstvu finansija navode da je nelikvidnost značajan problem privrede, koji je dodatno usložnjen usljed dugogodišnjeg uticaja ekonomske krize, te da Vlada „posvećeno radi na njegovom prevazilaženju”.

„Najvažniji zadatak države u tome je kreiranje stabilnog i podsticajnog ambijenta što podrazumijeva očuvanje fiskalne i finansijske stabilnosti, nastavak reformi, deregulaciju privrede i dalje unapređenje poslovnog ambijenta“, rekli su u Ministarstvu.

U tom Vladinom resoru odobravanje subvencija za poljoprivrednike, socijalno ranjive kategorije stanovništva, poreske podsticaje za nerazvijenije opštine i obezbjeđivanje garancija za razvojne projekte navode kao doprinos premošćavanju problema nelikvidnosti

„Ublažavanju problema značajno je doprinijelo i uvođenje usluge faktoringa (otkup potraživanja) u finansijski sistem. Posebno je važno naglasiti da je najveća opasnost po likvidnost privrede usporavanje ili obustava plaćanja od strane države kao najvećeg poslodavca i naručioca. Zato je redovno izvršavanje svih budžetskih obaveza praksa koju poštujemo i kojom se znatno poboljšava likvidnost građana i privrednih subjekata“, istaknuto je iz Ministarstva finansija.

Banke koče ili nedostaju pravi projekti

Unija poslodovaca (UPCG) smatra da je ključni problem koji uzrokuje nelikvidnost visina postojećih kamatnih stopa.

“Ograničavajuća politika banaka doprinijela je u značajnoj mjeri ukupnoj nelikvidnosti privrede. Čini se da je IRF jedna od rijetkih institucija koje imaju sluha za stanje u privredi“, istakli su u UPCG. Pejović je naveo da je bankarski sektor suočen sa visokim nivoom nenaplativih kredita (oko 433 miliona eura), te da je zbog toga oprezan u izdavanju novih kredita. Predlaže da se IRF transformiše u razvojnu banku. „ Banke su u pravu kada kažu da nedostaju profitabilni projekti. Niska konkurentnost privrede, proizvodi na nivou sirovina, odsustvo znanja i tehnologija proizilaze iz neznanja na nivou malih i srednjih preduzeća“, ocijenio je Pejović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 4

  • Fileo' 4 godine i 3 mjeseca
    Ta unutrašnja potraživanja, nelikvidnost, su malo veća... Iznose makar dvije milijarde! Tu ne spadaju sudska potraživanja i sporovi.
    • 0
    • 0
  • 71vesko 4 godine i 3 mjeseca
    ha ha ha ha ha....e kako je dobar...bravo argument...e svaku ti gidinu hebem kako si duhovit...ha ha ha...a sto se ne mogu prestati smijati ha ha ha. aj jos jedan ali nemoj da je ovako smijesan...ha ha ha...e djaole jedan...ha ha ha..
    • 0
    • 0
  • Kriminalac 4 godine i 3 mjeseca
    bitno je da glasaju. zrelo naprijed
    • 0
    • 0