navigacija Naslovnica Premium

VISOKI NAPON U DŽEPU

14.1.2011 08:59

Sindikalci kod Lukšića osudili najavljenu cijenu struje

EPCG i Elektroprenos su tražili da im RAE odobri 376,2 miliona eura regulatorno dozvoljenog prihoda koji se održava na predstojeće cijene i tarife.

Predstavnici sindikata nakon razgovora sa premijerom Igorom Lukšićem rekli su novinarima da ne prihvataju poskupljenje struje i da traže da se vlada pozabavi tim pitanjem.

"Izaći ćemo sa inicijativom prema Socijalnom savjetu, da se otvori to pitanje", rekao je  predsjednik Unije nezavisnih sindikata Srđa Keković, nakon konsultacija sa Lukšićem.

Sindikalci su tražili da nova Vlada pokloni više pažnje socijalnim pitanjima i osudili najavu da struja poskupi.

Struja za domaćinstva, ukoliko bi Regulatorna agencija za energetiku u potpunosti prihvatila zahtjeve Elektroprivrede (EPCG) i Crnogorskog elektroprenosa, poskupjela bi skoro duplo i dostigla bi 13,24 do 13,84 centa po kilovat-satu.

Konačne cijene koje će važiti od 1. aprila zavisiće od troškova koje RAE prizna preduzećima.

EPCG i Elektroprenos su tražili da im RAE, kako je objavljeno na sajtu Agencije, odobri 376,2 miliona eura regulatorno dozvoljenog prihoda koji se održava na predstojeće cijene i tarife. To je 65 odsto više u odnosu na odobreni prošlogodišnji iznos za pokrivanje troškova energetskim preduzećima.

Prema tim zahtjevima, prosječna cijena struje bi “porasla” sa sadašnjih 7,4 centa za 79 odsto za domaćinstava sa dvotarifnim brojilima, kojih je u Crnoj Gori najviše, a 73 odsto za jednotarifne potrošače sa osam centi.

Cijene ne sadrže porez na dodatu vrijednost, kao ni one što EPCG traži.

Cijena struje za KAP porasla bi 53 odsto

Za kategoriju sa 0,4 kV napona koja podrazumijevaju mala preduzeća, sjedišta izvršne vlasti, advokatske kancelarije, markete... zahtijeva se poskupljenje od 22 do 45 odsto. To bi izazvalo skok cijene za te potrošače do 13,1 i 15,84 centa po kilovat-satu, umjesto 10,74 i 10,93 centa koliko sada plaćaju.

RAE je objavila da bi po onome što traže energetska preduzeća prosječna cijene za domaćinstva, ostalu potrošnju prvog i drugog stepena (takozvana mala privreda) i javnu rasvjetu bila 62 odsto veća u odnosu na sadašnje.

Direktnim potrošačima - Kombinat aluminijuma, Željezari, Željeznici cijena bi u odnosu na važeće porasla 53 odsto.

RAE je objavio da energetska preduzeća traže da potrošačima sa desetokilovoltnog napona prosječna cijena bude veća 69 odsto u odnosu na aktuelnu, a 66 odsto za kupce sa 35 kV, a tu spadaju srednja i veća preduzeća iz industrijske zone. Za javnu rasvjetu se traži da cijena poskupi oko 22 odsto.

- Agencija nastavlja detaljnu analizu zahtjeva, cijeni opravdanost zahtijevanih troškova i utvrdiće regulatorno dozvoljeni prihod najkasnije do 28. februara. Nove cijene i tarife primjenjivaæe se od 1. aprila – najavljuje RAE.

Cijena za korišćenje distributivnog sistema zahtijevana je u iznosu “od 18,66 eura po kilovatu na mjesečnom nivou, što predstavlja povećanje za oko 106 odsto u odnosu na odobrenu za 2010”.

Prema zahtjevu Elektroprenosa, “cijena za korišćenje prenosne mreže bi mjesečno iznosila oko 3,3 eura po kilovatu, što bi značio skok od 43 odsto u odnosu na sadašnju”.

RAE treba da ukalkuliše umanjenje

Traženo je i da poskupi struja iz domaćih izvora na 52,8 eura po megavat-satu i da se prizna veća uvozna cijena.

EPCG bi i da joj regulator poveća stopu povrata na investicije sa 4,9 odsto na 10,76 za operatora distributivnog prenosa, što je više za 12,6 miliona eura nego 2010. kao i da se povrat Snabdijevanju računa po 11,6 odsto ili da bude veći za 245 hiljada od dosadašnjeg.

Crnogorski elektroprenos zahtijeva odobravanje regulatornog prihoda od 34,1 milion za 2011, što je za 32 odsto više nego prošle godine.

Traženi su troškovi poslovanja od 19,65 miliona, za oko pet miliona veći od onih u prošloj godini.

"Ovom povećanju najviše doprinose varijabilni troškovi koji su u odnosu na 2010. veći za preko tri miliona eura ili za oko 66 odsto, trošak zarada i „ostalih ličnih primanja“ koji je veći za preko milion eura, odnosno skoro 25 odsto" objavila je RAE.

Značajnije povećanje je traženo kod povrata na investicije, odnosno da im se za to odobri 7,7 miliona eura. CGES je tražio i priznavanje korekcije po osnovu razlike između odobrenog i ostvarenog prihoda za 2009. u iznosu od tri i po miliona.

RAE kroz naredne cijene treba da ukalkuliše umanjenje od 19,5 miliona eura, koliko se duguje potrošačima po osnovu preplaćene struje u 2009. Upravni sud, kada je poništio odluke RAE za prošlogodišnje (važeće) cijene struje, upozorio je na nezakonito odobreni povrat na investicije energetskim preduzećima.

Agencija nije mijenjala odluke, pa je grupa građana iz nevladinog sektora opet tužila, da Upravni sud poništi aktuelne cijene kroz koje potrošaèima nije vraćen cjelokupan dug iz 2009.

Za izgubljenu i ukradenu struju traže 32 miliona

EPCG je tražila da joj RAE dozvoli da potrošači sa 24,15 miliona eura plate gubitke u distributivnim mrežama, koji podrazumijevaju i krađu struje. To bi predstavljalo povećanje od 73 odsto u odnosu na prošlogodišnje od oko 14 miliona.

Taj drastičan teret za potrošače traže, bez obzira na to što su se i sami pohvalili da su krađu struje u 2010. smanjili za skoro četiri puta u odnosu na 2009. godinu.

Elektroprenos je tražio 7,6 miliona eura za varijabilne troškove (dozvoljeni iznos koji preduzeće ubira od potrošača za pokrivanje gubitaka u mreži). Prošlogodišnje gubitke u prenosnom sistemu su potrošači platili četiri i po miliona eura, koliko je RAE odobrila.

Cijena gubitaka u prenosnom sistemu zatražena je u iznosu od 1,74 eura po isporučenom megavat-satu, što je veće za 55 odsto u odnosu na cijenu odobrenu za 2010.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.