navigacija Naslovnica Premium

LOŠ POSAO VRIJEDI

1.8.2011 09:30

Stečajna mafija po nižim cijenama kupuje imovinu propalih preduzeća

Njihova imovina je raspodata, a hale porušene, ili ostavljene da zjape prazne strašeći slučajne prolaznike

Stečajna mafija po nižim cijenama kupuje imovinu propalih preduzeća
Foto: Arhiva Vijesti Autori: Dragana Babović, Mila Radulović

Stečajna mafija nije ekskluzivitet Srbije i Hrvatske, gdje se sudi bivšim sudijama, tužiocu, advokatu, inspektorima i direktorima zbog optužbi da su „po znatno nižim cijenama od tržišnih dolazili do imovine preduzeća u stečaju...“

Istraživanje „Pod lupom“ pokazalo je da su na ovaj način u Crnoj Gori razorene kompletna tekstilna, kožna i mašinska industrija, djelovi turističkih preduzeća, kompanije sa prirodnim monopolima… Njihova imovina je raspodata, a hale porušene, ili ostavljene da zjape prazne strašeći slučajne prolaznike.

Za to još niko nije pravosnažno osuđen, ali postoji nekoliko krivičnih istraga, uglavnom protiv sitnijih igrača.

U toku su i desetine stečajnih postupaka, a ima primjera gdje se još fingiraju napori da se „oživi proizvodnja“, poput pljevaljske “Vektre Jakić“ i ulcinjske Solane, čiji su većinski vlasnici Veselin Barović i Dragan Brković, titulirani kao biznismeni bliski Milu Đukanoviću.

Vlada, koja je u većini slučajeva odgovorna što su kompanije zapale u dugove koji ih i vode u stečaj, osmislila je novu taktiku. Tako su u podgoričkom Privrednom sudu prije dva mjeseca otvoreni predmeti Željezare i Tehnostila na zahtjev radnika, za koje je stečaj inače bauk jer je njegova posljedica gubitak posla.

Kriju aranžman sa Dakom

Šta će biti ishod postupka u Željezari, zavisiće najvjerovatnije i od stava Vlade, koja za sada samo kukavički ćuti.

Kako stečajne procedure ne prolaze bez „zanimljivosti”, to ni Željezara nije izuzetak jer upravnik Veselin Perišić i Privredni sud ignorišu zahtjeve stranaka u postupku da im se omogući uvid u ugovore koje je Željezara sklopila sa nikšićkim biznismenom Miodragom-Dakom Davidovićem, odnosno njegovih aranžmana sa njemačkom kompanijom Šolc.

On je i nakon prve neuspjele privatizacije Željezare bio „spasilac“, ali nikada nije razjašnjeno zbog čega, jer biznismeni ne ulažu novac ako od toga nemaju profit.

On je i nakon prve neuspjele privatizacije Željezare bio „spasilac“, ali nikada nije razjašnjeno zbog čega, jer biznismeni ne ulažu novac ako od toga nemaju profit.
Takođe, nije neinteresantan ni podatak da taj stečaj vodi predsjednik Privrednog suda u Podgorici Dragan Rakočević, jer je njegov prethodnik Veselin Vujošević, prema saznanjima „Pod lupom“, tražio izuzeće „iz ličnih razloga“.

Zajedničko za dva nikšićka preduzeća je i krivični postupak jer je MNSS tužio stečajnog upravnika zbog odbijanja njihovih potraživanja od oko 96 miliona, dok se po zahtjevu tužioca u Višem sudu u Podgorici vodi istraga o navodnim zloupotrebama u Tehnostilu čiji su vlasnici odnijeli čak i opremu iz nekadašnjeg pogona Željezare.

Zamjenik specijalnog tužioca Dražen Burić rekao je za „Pod lupom“ da je istraga otvorena protiv predsjednika i članova borda: Sergeja Vasiljevića Zonenka, Davida Ruvinoviča Segala, Borisa Georgijeviča Janovskog, Miodraga Mrvoševića i bivšeg direktora Ljubiše Đurkovića.

Oni su, navodi tužilac u pisanom odgovoru, pod sumnjom za neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i zloupotrebu ovlašćenja u privredi.

U izvještaju Uprave policije dostavljenom Skupštini piše da su „odgovorna lica preduzeća 'Technosteel HVT', osumnjičena zbog pričinjene materijalne štete za preduzeće od 1.600.000 eura i za državni budžet, po osnovu neplaćenih javnih prihoda, 164.000 eura“.

„Pod lupom“ je ostao uskraćen za odgovor Višeg suda o fazi u kojoj se ovaj postupak nalazi.

Hranu platili radnim knjižicama

I dok će se klupko ovdje tek rasplitati, za beransku ciglanu “Rudeš”, koja je drugi put u stečaju, sve je kao na dlanu. Vlasnik podgoričkog građevinskog preduzeća „Katel“ Petar Đurišić je ciglanu kupio 2005. za 254.000 eura, iako je, prema bilansu rađenom godinu ranije, ciglana imala nepokretnu imovinu vrijednu 1,52 miliona i pokretnu od 263 hiljade eura.

Novi vlasnik se obavezao da u naredne dvije godine investira 715.000 eura, kao i da pet godina ne mijenja djelatnost firme. Međutim, od jedine ciglane u Crnoj Gori ostale su ruševine, radnici su postali socijalni slučajevi, a crepovi i cigle se uvoze iz Novog Pazara...

Đurišić je, tvrde iz sindikata sada razrušene fabrike, prozvedene blokove odvozio u Podgoricu, a onda je sam sa sobom sklopio ugovor koji je bio uvod u novi kolaps “Rudeša”.

Đurišić je, naime, 2008. od svoje matične firme -“Katel“ za 225 hiljada eura kupio polovni bager koji, prema tom aranžmanu, vrijedi skoro koliko i ciglana. Onda je njegova beranska firma (kupac) iznajmila mašinu njegovoj podgoričkoj kompaniji (prodavcu) za 4.000 eura mjesečne naknade. Ugovore su potpisali Petar Đurišić i tadašnja direktorica ciglane preimenovane u „Opeka“ Slavica Knežević.

Iako je Vlada obaviještena da novi vlasnik poštuje obaveze, on ne samo da nije investirao, nego je samom sebi, preko matične firme „Katel”, ciglanu lane uveo u stečaj zbog 9.000 eura duga na ime radničkih obroka.
"Bager nikada nije ni stizao do Berana, a Đurišić njegovo iznajmljivanje nije platio, pa duguje 80.000 eura", kaže za „Pod lupom“ predsjednik sindikata ciglane Veselin Radičević.

Iako je Vlada obaviještena da novi vlasnik poštuje obaveze, on ne samo da nije investirao, nego je samom sebi, preko matične firme „Katel”, ciglanu lane uveo u stečaj zbog 9.000 eura duga na ime radničkih obroka.

"Ako je on nama uveo stečaj za 9.000 eura, zašto mi ne možemo njemu za 80.000 eura", pita Radičević čiji predlog nije naišao na razumijevanje stečajnog upravnika Radojice Grbe.

Predsjednik sindikata kaže da su bivši vlasnik i Grba „prodali i metalnu konstrukciju, odnosno 2 tone bakra”, što je prijavio Privrednom sudu, ali mu je rečeno da oni nemaju ništa s tim.

Problematične aranžmane Petra Đurišića radnici su prijavili specijalnom tužiocu, koji ih je u septembru prošle godine obavijestio kako „ne postoje sumnje da je Đurišić izvršio krivično djelo za koje ga oni mogu goniti”, pa su spisi dostavljeni ODT Berane.

Grba je, inače, sa Rajkom Dragašem, po podacima MANS-a iz bjelopoljskog Privrednog suda, bio jedan od najangažovanijih stečajnih upravnika na sjeveru, a posao je uglavnom dijelio sa sudijom Zoranom Ašaninom.

Njega teza o tome da je dio stečajne mafije koja po sjeveru rasprodaje preduzeća i njihovu imovinu, nije uznemirila.

"Uzroci pokretanja stečaja su van domašaja sudija i upravnika. Po ocjeni kolega na seminarima ja sam dobro odradio neke postupke, poput pljevaljskog 'Građevinara', pa su tražili da uzmem i one koje su oni dobili", objasnio je Grba za “Pod lupom” činjenicu da se njegovo ime pominje kod AD Prevoza, Petoljetke, Šumarskog preduzeća...

"Kod mene nije bilo štrajkova, a vodio sam, pored Željezare, jedan od najtežih stečaja 'Vunko'", kaže on.

Upravnik dodaje da je za ciglanu dobio „potpuno čiste papire od bivšeg vlasnika, a da je sve ostalo stvar krivičnog postupka, koji je u toku pred osnovim tužiocem“.

Prije Grbe u Beranama je bio angažovan Vuk Božović, koji je odradio prvi stečaj u ciglani 2005, a zatim je jedno vrijeme bio njen izvršni direktor, što je potvrdio Veselin Radičević.

Kod Veska sve po starom

Slična karijera nasmiješila se i Rajku Dragašu, koji je vodio stečaj pljevaljske “Korporacije Jakić“ kada je ona prodata Draganu Brkoviću. Nakon što je cijena kompanije sa 9,5 spala na 6 miliona, podgorički biznismen se upisao kao njen vlasnik i postavio Dragaša za izvršnog direktora.

On je 1993. bio stečajni upravnik „Optela”, kojeg je četiri godina kasnije opet zadesila ista sudbina, pa ga je za oko dva miliona kupila „Vektra“ – gdje je tada bio zaposlen Dragaš.

Kada je Dragan Brković kupio “Optel“ i „Jakić“, stečajni sudija je bio Zoran Ašanin.

Ime sudije Ašanina je prije nekoliko godina, dok su imuniteti sudija bili u rukama poslanika, često bilo na dopisima komisiji koja je dozvoljavala njihovo krivično gonjenje. „Pod lupom” je iz parlamenta obaviješten da u arhivi postoji jedinio podatak da je 2005. odbijen zahtjev pljevaljskog tužioca da se skine imunitet Ašaninu jer nije tražio od stečajnog upravnika „Sky centra Durmitor” Veselina Peruničića da mu dostavlja izvještaje o aktivnostima, čime je nanijeta šteta od 30.000 eura.

Zbog navodnih zloupotreba, Ašanin je bio suspendovan šest mjeseci, što je za „Pod lupom“ potvrdio i predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić.
Ašaninovo ime našlo se i u zahtjevu 52 bivša radnika “Korporacije Jakić” koji su, kako su objavili mediji, od Skupštine tražili da formira komisiju koja će ispitati poslovanje “Jakića“ u periodu stečaja.

Oni su izrazili sumnju da je tada napravljen milionski gubitak i da su Rajko Dragaš i Zoran Ašanin zloupotrijebili službeni položaj. Nema podataka da li je tim povodom nešto urađeno.

Zbog navodnih zloupotreba, Ašanin je bio suspendovan šest mjeseci, što je za „Pod lupom“ potvrdio i predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić.

Da od stečaja koristi nemaju firme, povjerioci, radnici, a ni država, svjedoče primjeri „Vektre Jakić“ i ulcinjske Solane. U prvoj je on okončan, pa se evo Brković već pet godina sprema da počne sa proizvodnjom drvenog namještaja i opreme.

Ali to državu nije zabrinulo, pa mu je dala koncesije nad pljevaljskim šumama na 30 godina. I dok se radnici jedva dovijaju, a on ih šeta od Pljevalja do još jedne firme koju je kupio - HTP Boka, najveći crnogorski koncesionar izvozi oblovinu u Bosnu, o čemu je „Pod lupom“ već pisao.

Ni Barović ne haje za Solanu

Ni Veselin Barović kao većinski vlasnik Solane, koja je pod hipotekom zbog milionskih kredita kod CKB i Prve banke, baš na haje za njenu sudbinu.

Stečajni upravnik Milorad Iković odbio je da za „Pod lupom“ komentariše nezvaničnu informaciju „Vijesti“ da je ona pred zatvaranjem, jer većinski vlasnik nije uplatio 100.000 eura potrebnih za berbu soli. “Solana ima određene probleme, ali više podataka o tome ima Privredni sud,” jedino je što je on htio da kaže.

Barović, kao i ranije, ćuti. On nije potvrdio ni demantovao spekulacije da je Solanu u stvari kupio zbog ogromnog kompleksa zemljišta u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Ali, činjenice upućuju na takav zaključak: U Prostornom planu od 2008, zemljište Solane je iz industrijskog preimenovano u građevinsko, pa piše da je ona među kompleksima koji će biti pretvoreni u turističku zonu.

Kvadratni metar je Barovića koštao oko 30 centi, a kada je 2008. njegova namjena promijenjena, cijena kvadrata dostigla je 100 eura.
Kvadratni metar je Barovića koštao oko 30 centi, a kada je 2008. njegova namjena promijenjena, cijena kvadrata dostigla je 100 eura. Kad se tome doda da ne haje za Solanu, zaključak se sam nameće.

Takav model prenijet je i na većinu ostalih firmi koje je preuzeo Barovićev “Eurofond”. Princip je jednostavan: privatizuješ, obavežeš se na investicije, ne ulažeš, uvedeš stečaj, oslobodiš se radnika...

I “Izbor Bar” je u stečaju, sa imovinom pod hipotekom, pa je nedavno oglašena prodaja nekretnina. Za dvije nekretnine u Podgorici bivši “Servis import” (sada u sklopu Izbor Bar) vodi dugogodišnji spor protiv “Industrija importa”, koji je pravni sljedbenik “Industrija inpexa”.

U prvom postupku Vrhovni sud je presudio u korist „Inpeksa”, a u ponovljenom Barovića. Advokat koji zastupa „Industriju inpex” je u žalbi Apelacionom sudu jednu stranicu ostavio bijelu.

"Prethodno prazna stranica nije tehnička greška. Ako je i greška, manja je od presude. Ako nije greška, svi dobro znamo zbog čega je učinjena. Ako znamo, jasno je zašto ćutimo. To nije od straha da pišemo, već zato što vidimo da je to uzalud. Neka praznina progovori, ako može, da upozori, zabrine i pozove višu sudsku instancu da ne poklekne. Biće dovoljno", poručio je advokat vijeću Apelacionog suda.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 31

  • 7 godina i 1 mjesec
    Da li će neko ove ljude moći u zatvor da pošalje? Pomozi nam Bože.
    • 0
    • 0
  • 7 godina i 1 mjesec
    Ovo je sve mafija lupezi lopovi hostapleri to tereaba sve poslati u spuz nego je i tamo prebukirano moraju da se prosire kapaciteti mozda bi mogao meko od ovih novokomponovanih gradjevinaca nadzidati zgrade bez gradjevinske i upotrebne pozdrav svim gladnim glasajte i dalje propast
    • 0
    • 0
  • 7 godina i 1 mjesec
    da izborove akcije nema vise da znate
    • 0
    • 0