navigacija Naslovnica Premium

STAVITI POD KONTROLU

1.11.2011 13:07

Svjetska banka: Previše novca trošite na penzije i plate

\" Na penzije se troši oko jedna četvrtina budžeta, ali je Vlada već sprovela značajne reforme uključujući i postepeno povećanje starosne granice\"

Svjetska banka: Previše novca trošite na penzije i plate
Foto: Savo Prelević Autor: Mina bussines

Pred Crnom Gorom nalazi se period neophodnog smanjenja javnog duga kao i dugoročna fiskalna konsolidacija koja može da uspije samo ukoliko se stave pod kontrolu najveće stavke budžeta - rashodi za penzije i plate, smatraju predstavnici Svjetske banke (SB).

Oni su u novom izvještaju, pod nazivom Nakon krize: Prema manjoj i efikasnijoj Vladi, naveli da je u narednom periodu neophodno smanjenje budžetskog deficita i javnog duga kao i jačanje finansijske discipline.

“Dugotrajna fiskalna konsolidacija može uspjeti samo ako se rashodi penzijskog sistema stave pod kontrolu.

Na penzije se troši oko jedna četvrtina budžeta, ali je Vlada već sprovela značajne reforme uključujući i postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje na 67 godina”, navodi se u ključnim porukama izvještaja koji je danas predstavljen u Podgorici.

Crna Gora može biti uspješna ekonomija

Šef kancelarije SB na Kosovu, koji je tu funkciju prethodno obavljao u Crnoj Gori, Jan Peter Olters, kazao je da nema razloga da Crna Gora ne pripada uspješnim evropskim ekonomijama.

Na domaćem planu ekonomski rast koče zaostala plaćanja u privatnom sektoru

„Crna Gora ima ogroman potencijal za rast koji, ukoliko se iskoristi, može da pokrene dinamične stope jačanja u decenijama koje slijede“, rekao je Olters koji je i glavni autor izvještaja.

On je ocijenio da je crnogorska ekonomija dobro apsorbovala udare, bez obzira da li se to odnosi na period nakon sticanja nezavisnosti ili ekonomsku krizu koja je nastupila odmah nakon toga.

„Još nijesmo stigli u mirne vode, rizik je znatan i porastao je prošlih mjeseci. Na domaćem planu ekonomski rast koče zaostala plaćanja u privatnom sektoru“, kazao je Olters.

Vlada iscrpila rezerve u krizi

Prema njegovim riječima, situaciju pogoršava i činjenica da se zaostala plaćanja i dalje akumuliraju, ukljućujući i loše kredite u portfolijima banaka.

„Vlada nije u mogućnosti da obezbijedi dodatnu likvidnost za ekonomiju, jer je iscrpila fiskalne rezerve u posljednjoj krizi“, objasnio je Olters.

Sadašnji javni dug na nivou je 44 odsto BDP-a i, prema izvještaju SB, i dalje je pod kontrolom

SB, kako je naveo, preporučuje Crnoj Gori da formalni fiskalni okvir usmjeri na ograničenje udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na oko 35 odsto.

Sadašnji javni dug na nivou je 44 odsto BDP-a i, prema izvještaju SB, i dalje je pod kontrolom.

Olters smatra da su fiskalna održivost kao i konkurentnost i produktivnost u cilju veće efikasnosti i uspješnosti u realizovanju pružanju javnih usluga, dva ključna cilja.

„Što više Vlada troši na penzije i plate to je manji iznos resursa koji ostaju za javne investicije. Smatramo da je neophodno ojačati fiskalni kredibilitet i djelotvorno formirati fiskalni prostor kao potencjalnu zaštitnu zonu“, rekao je Olters.

Zaduživanje samo radi ulaganja

Kada je riječ o zaduživanju, u SB smatraju da je to neophodno samo u cilju daljeg ulaganja.

U SB smatraju da je Crna Gora kada je riječ o penzijama kao jednog od najvećih rizika po budžet, sprovela hrabre reforme kada je podigla starosnu granicu za penzionisanje na 67 godina.

Oni ipak smatraju da se problemi penzionog sistema mogu riješiti ograničavanjem nivoa penzija, njihovom indeksacijom, kao i u određenoj mjeri ograničavanjem priliva novih korisnika.

U SB smatraju da je Crna Gora kada je riječ o penzijama kao jednog od najvećih rizika po budžet

U izvještaju se navodi da ukupna primanja zaposlenih u državnoj administraciji predstavljaju osnovni rizik po ukupnu fiskalnu održivost jer iznose 13 odsto BDP-a, što je oko tri odsto više od susjednih zemalja zapadnog Balkana.

„Dodatni problem stvaraju pritisci da se poveća broj zaposlenih u javnoj upravi djelimično i zbog izazova vezanih za evropske integracije“, rekao je Olters.

Na pitanje da prokomentariše loš životni standard penzionera, kao i sve veće zahtjeve za povećanje zarada zaposlenih i štrajkove, Olters je kazao da je potrebno da se poveća rast i produktivnost kako bi se povećale plate i penzije.

„Izvještaj SB se ne zasniva samo na kontrolisanje budžeta i rashoda već se bavi i davanjem ulaznih informacija kako da se poveća kolač koji će se dijeliti za plate i penzije“,objasnio je Olters.

Iz SB su ocijenili da je privredni rast ključan i da svi počev od Vlade privatnog i finansijskog sektora treba da urade svoj dio posla

On smatra da je ključni fokus da se razmotre sve moguće reforme koje će pomoći povećanju produktivnosti i to najprije stranim direktnim investicijama.

Iz SB su ocijenili da je privredni rast ključan i da svi počev od Vlade privatnog i finansijskog sektora treba da urade svoj dio posla.

Oni smatraju i da je važno da se struktura budžeta pomjeri više prema privrednom rastu jer će u tom kontekstu biti dovoljno prostora i za povećavanje penzija i zarada.

Ljudi žive više, pa i da rade više

Direktor za Crnu Goru i regionalni koordinator za jugoistočnu Evropu, Džejn Armitidž, kazala je da ključna preporuka izvještaja nije da se smanji nivo penzija već da se obezbijedi da se ljudi ne penzionišu rano sa 50 ili 55 godina.

„Uz činjenicu da duže žive, očekivanje je da će ljudi i raditi više. Crna Gora je hrabra i lider je u odnos na mnoge države u Evropi u tome što je podigla nivo starosnih uslova za penziju“, rekla je Armitidž.

Crna Gora je hrabra i lider je u odnos na mnoge države u Evropi u tome što je podigla nivo starosnih uslova za penziju

U izvještaju SB navode se i preporuke Crnoj Gori u sektoru obrazovanja gdje je zaključeno da u toj oblasti Crna Gora troši koliko i ostale zemlje u regionu, ali ne postiže uporedive rezultate.

Ocijenjeno je da je potrošnja sektora zdravstva u Crnoj Gori u odnosu na prihod po stanovniku iznad prosjeka, ali da takođe proizvodi i nadprosječne rezultate.

Iz SB su ocijenili da potrošnja za socijalnu pomoć trenutno ne predstavlja fiskalni rizik, ali da je i važno da se postojeći programi finansiraju na adekvatan način kao i da se omogući njihovo proširenje ukoliko dođe do povećanja potražnje

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 35

  • милогад 6 godina i 10 mjeseci
    tako je...prvo bi trebalo sve penzinere pobiti! tu bi se moglo sto ustedjet a onda jedan broj zaposlenih otpustiti u zdrvastvu, skolstvu..a preostalim zaposlenima smanjiti toliko da mole da prezive i divota bozj, samo POSLANICIMA povecati jer oni predstavljaju NAROD!oni uzivaju za nas i nase dobro!!!
    • 0
    • 0
  • Hag1 6 godina i 10 mjeseci
    Slaba procjena jer mi u stvari najviše trošimo na domaće tajkune, poslanike, ministre i njihove strane partnere koji sve dobro naplate od narodne sirotinje !
    • 0
    • 0
  • Osman 6 godina i 10 mjeseci
    najbolje zatvorsku kaznu od 10-15 godina ko zivi preko 67 i rijesen problem
    • 0
    • 0