navigacija Naslovnica Premium

SASTANAK U ŠPANIJI

1.10.2015 11:35

CZIP postao član Evropske unije za prstenovanje ptica (EURING)

Na generalnom sastanku članica, koji se održava svake dvije godine, diskutovano je o radu prstenovačkih šema, načinima vođenja baza podataka, kao i tekućim problemima u radu sa kojima se članice mreže suočavaju

CZIP postao član Evropske unije za prstenovanje ptica (EURING)
Vijesti online
Foto: czip.me Autor: Vijesti online

Centar za zaštitu i proučavanje ptica postao je punopravni član Evropske unije za prstenovanje ptica.

Prije početka prvog organizovanog prstenovanja ptica u Crnoj Gori i nakon obezbjeđivanja prstenova sa jedinstvenom oznakom CZIP Montenegro, CZIP je aplicirao za prijem u članstvo u junu, dok je zahtjev zvanično odobren na generalnom sastanku članica EURING-a održanom u periodu od 22. do 25. septembra 2015. godine u San Sebastijanu u Španiji.

Na generalnom sastanku članica, koji se održava svake dvije godine, diskutovano je o radu prstenovačkih šema, načinima vođenja baza podataka, kao i tekućim problemima u radu sa kojima se članice mreže suočavaju.

"EURING predstavlja koordinaciono tijelo koje upravlja evropskim šemama prstenovanja ptica sa ciljem promocije i unaprijeđivanja naučne saradnje između nacionalnih šema prstenovanja, razvijanja i održavanja visokih standarda prstenovanja ptica, kao i upotrebe podataka dobijenih putem prstenovanju u cilju zaštite ptica i njihovih staništa. Ovi ciljevi se ostvaruju preko zajedničkih projekata, organizovanjem sastanaka i sakupljanjem podataka objedinjenih u nacionalnim izvještajima koji svaka članica dostavlja jedinstvenoj EURING bazi podataka", kazali su iz CZIP-a.

EURING čine 45 prstenovačkih šema, kojoj su se ove godine, osim  CZIP, jedine prstenovačke šeme u Crnoj Gori, pridružile i Austrija i Gruzija. 

Naredni sastanak članica EURINGa biće održan 2017. godine u Kopenhagenu. 

O prstenovanju ptica

Naučno prstenovanje ptica je istraživačka metoda bazirana na individualnom markiranju ptica. Bilo kakav nalaz prstenovanja ptica bilo njihovim hvatanjem u mreži i kasnijim puštanjem na slobodu ili kasniji nalaz prstenovane uginule ptice na terenu može dati dosta informacija o načinu života i ostalom. Ovo je jedna od najefikasnijih metoda za izučavanje biologije, ekologije, ponašanja, pokreta, uspješnosti gniježđenja i populacije ptica.

"Praćenje povratka prstenovanih ptica daje nam mogućnost da definišemo njihove migratorne puteve što nam obezbjeđuje krucijalne informacije za planiranje uspostavljanja sistema zaštićenih područja za ptice. Prstenovanje ptica ima veoma dugu tradiciju: Njemačka od 1903., Mađarska od 1908., Velika Britanija od 1909., Kraljevina Jugoslavija od 1910. godine. Danas nema države u Evropi koja nema Centar za prstenovanje i nije članica EURINGa, evropske unije za prstenovanje ptica", zaključeno je u saopštenju.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.