navigacija Naslovnica Premium

PARARELNI INTERVJU ŠEFA DELEGACIJE EU I GLAVNOG PREGOVARAČA

1.5.2015 22:00

Drobnič i Pejović o izazovima i zatvaranju poglavlja

Portal "Vijesti" će svake večeri objavljivati po dva postavljena pitanja, i odgovore Drobniča i Pejovića. Večerašnja dva pitanja su se odnosila to koja su poglavlja, osim 23 i 24, najveći izazov za Crnu Goru, i koja će se dva poglavlja, osim 25 i 26, najlakše zatvoriti

Drobnič i Pejović o izazovima i zatvaranju poglavlja Drobnič i Pejović
Vijesti online
Foto: eu.me Autor: Vijesti online

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič i glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju EU Andrija Pejović odgovarali su na ista pitanja u okviru projekta Growing Together 3 koji portal "Vijesti" izrađuje uz pomoć Centra za građansko obrazovanje (CGO), a pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Podgorici.

Portal "Vijesti" će svake večeri objavljivati po dva postavljena pitanja, i odgovore Drobniča i Pejovića. Večerašnja dva pitanja su se odnosila to koja su poglavlja, osim 23 i 24, najveći izazov za Crnu Goru, i koja će se dva poglavlja, osim 25 i 26, najlakše zatvoriti. 

1. Koja će dva poglavlja, osim 23 i 24, predstavljati najveći izazov za Crnu Goru? Zašto?

Drobnič:  Kao što znate, određena poglavlja – poput onih koja ste pomenuli u Vašem pitanju ili recimo poglavlje 27 o zaštiti životne sredine – sadrže takozvana mjerila za otvaranje. Ta mjerila se moraju ispuniti prije otvaranja poglavlja. Slično tome, u određenim slučajevima se postavljaju privremena i/ili mjerila za zatvaranje. Ta se mjerila mogu posmatrati kao indikatori zahtjevnosti određenog poglavlja za zemlju. Osim ovih tehničkih aspekata, možemo se osvrnuti i na ona poglavlja koja će iziskivati značajna finansijska sredstva i/ili posebna stručna znanja, koja bi mogla da se pokažu kao izazovna u kasnijim fazama pristupnih pregovora. Ne bismo smjeli ni da zanemarimo poglavlja koja će donijeti mnogobrojne koristi Crnoj Gori, poput poglavlja 11 o poljoprivredi i ruralnom razvoju, ili poglavlja 22 o regionalnoj politici. Važno je da se nastavi sa pripremama u ovim oblastima takođe, kako bi zemlja bila što spremnija da iskoristi sve mogućnosti danom pristupanja. Međutim, postoje i druge oblasti koje ne spadaju ni pod jedno posebno poglavlje – poput oblasti reforme javne uprave – a koje ipak predstavljaju ključne izazove u kontekstu sveukupnog reformskog procesa.

Pejović:  Iz iskustva država iz ranijih proširenja, ali i na osnovu dosad odrađenih analiza za Crnu Goru, znamo da će, kako zbog zahtjevnosti reformi, i to prije svega, obimne pravne tekovine i velikih administrativnih i finansijskih ulaganja, u nastavku pregovaračkog procesa posebno zahtjevna biti poglavlja 1. Sloboda kretanja robe, 8. Konkurencija; 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj i 12. Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor i 27. Životna sredina.

Da bi obezbijedila pristup unutrašnjem tržištu EU, Crna Gora mora u potpunosti uskladiti nacionalno zakonodavstvo s evropskim propisima u oblasti 1. poglavlja - slobode kretanja robe. To podrazumijeva uklanjanje potencijalnih prepreka trgovini, propisivanje tehničkih zahtjeva za sve grupe proizvoda kakvi važe za sve članice EU, kao i obezbjeđivanje kvalitetnog tržišnog nadzora. U pravcu ostvarenja ovih ciljeva, Vlada je u oktobru 2014. usvojila Strategiju Crne Gore za primjenu pravne tekovinu u oblasti slobode kretanja robe za period 2014 – 2018, kao i petogodišnji Akcioni plan za njenu implementaciji, kojim je planirano usvajanje približno 200 propisa u cilju adekvatnog regulisanja svih oblasti koje ovo poglavlje pokriva. S obzirom da se u tom pogledu uvode novine, akcenat će biti i na jačanju administrativnih kapaciteta.  

Politika zaštite konkurencije, koja je predmet 8. poglavlja, zauzima jedno od najznačajnijih mjesta u procesu pristupanja EU. Efikasno sprovođenje pravila tržišne konkurencije doprinosi unapređenju ekonomije, razvoju i rastu broja privrednih društava, unapređenju ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, privlačenju novih investicija i povećanju proizvodnje i izvoza. U okviru ovog poglavlja, u nastavku procesa nas očekuje dalji rad na usklađivanju pravila državne pomoći s evropskim propisima, kao i unapređenju nezavisnosti rada Komisije za kontrolu i dodjelu državne pomoći.

U okviru 11. poglavlja je potrebno prije pristupanja EU crnogorsku poljoprivredu adekvatno pripremiti za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike. U tom smislu je veoma važno da crnogorski poljoprivrednici razmišljaju na evropski način i krenu s organizovanjem poljoprivrednih kooperativa tamo gdje je to neophodno za bolji rad i pristup evropskim fondovima. Svakako, ono što je poseban zahtjev u ovom poglavlju jeste uspostavljanje agencije za plaćanje, kao tijela koje će predstavljati sponu između crnogorskih proizvođača, države i institucija EU i preko kojega će se finansirati projekti u oblasti poljoprivrede i podrška poljoprivrednim proizvođačima.

Kada je u pitanju 12. poglavlje, Crna Gora treba da osigura pravilan prenos i primjenu pravne tekovine EU, što s obzirom na veliki obim propisa iz ovog poglavlja predstavlja poseban izazov za male administracije poput crnogorske. Takođe je neophodno dalje jačanje administrativnih kapaciteta u nadležnim tijelima, a posebno u onim zaduženim za kontrolu. Za svaku zemlju kandidata dodatan uslov u ovoj oblasti se odnosi na potrebne investicije u pravcu obezbjeđivanja svih instrumenata za efikasno sprovođenje evropskih politika bezbjednosti hrane. Ovdje, prije svega, mislim na  izgradnju graničnih inspekcijskih mjesta za protok robe biljnog i životinjskog porijekla, koji moraju biti u potpunosti operativni danom kad Crna Gora postane vanjska granica EU, zatim na opremanje laboratorija i uspostavljanje postrojenja, odnosno sistema za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla.

U sklopu 27. poglavlja nas očekuje dosta rada jer je ovo poglavlje veoma kompleksno i sastoji se od deset podoblasti. Poseban fokus u ovoj oblasti će biti na jačanju administrativnih kapaciteta. Imajući u vidu da se oko tri četvrtine propisa iz ovog poglavlja primjenjuju na lokalnom nivou, posebna pažnja će biti posvećena unapređenju kapaciteta zaposlenih u lokalnim samoupravama, kako bi sve crnogorske opštine bile u stanju da primijene evropske standarde u oblastima poput upravljanja otpadom, vodama i drugim podoblastima ovog poglavlja.

Takođe, ovo poglavlje će predstavljati i značajan izazov sa stanoviša troškova. Tako na primjer, Crna Gora će morati da obezbijedi značajna finansijska sredstva za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, za monitoring kvaliteta vazduha, kao i za uspostavljanje mreže Natura 2000.

Naravno, treba podsjetiti da je ovo poglavlje svim državama predstavljalo veliki izazov u procesu pristupanja EU. Tako je, kad je riječ o troškovima, Sloveniju usklađivanje s propisima EU u ovoj oblasti koštalo 2,7 milijardi eura. S druge strane, Hrvatska je osigurala značajna prelazna radoblja kako bi uspostavila sisteme upravljanja otpadom, izgradila sisteme za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i smanjila industrijsko zagađenje.

2. Koja će se dva poglavlja, osim 25 i 26, najlakše zatvoriti? Zašto?

Drobnič: Na osnovu Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo, te Izvještaja o napretku koji su uslijedili, a naročito na osnovu informacija koje je Komisija prikupila tokom procesa analitičkog pregleda crnogorskog zakonodavstva, Savjet EU, djelujući jednoglasno na predlog Komisije, postavlja mjerila za privremeno zatvaranje, i u određenim slučajevima, i otvaranje, pojedinačnih poglavlja. U zavisnosti od poglavlja, precizno formulisana mjerila se odnose na zakonodavno usklađivanje sa evropskom pravnom tekovinom, kao i na zadovoljavajući bilans rezultata u sprovođenju ključnih elemenata pravne tekovine EU, čime se pokazuje postojanje adekvatnih administrativnih i pravosudnih kapaciteta. U određenim slučajevima ta mjerila takođe podrazumijevaju i ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naročito onih koja odražavaju i obaveze iz pravne tekovine EU.

U tom kontekstu, kao što sam rekao u prethodnom odgovoru, ona poglavlja gdje je acquis – odnosno pravna tekovina – "tanji" i gdje je Crna Gora više napredovala u stepenu usklađenosti nacionalnog zakonodavstva, su u neku ruku lakša za zatvaranje. Ipak, teško je u ovom trenutku jasno identifikovati koja su to poglavlja.

Pejović:  Prije svega moram reći da nema lakih poglavlja. Svako od trideset i tri poglavlja u kojima pregovaramo s EU ima svoj značaj u ukupnom skoru i svoju specifičnu težinu.

Svakako da, osim zahtjevnijih poglavlja, postoje i ona za koja je Evropska komisija ocijenila da su u velikoj mjeri usklađena s pravnom tekovinom EU i da ne predstavljaju veliki izazov za Crnu Goru u pregovaračkom procesu. To se odnosi, uzmimo ih za primjer, na poglavlja 7. Intelektualna svojina, 20. Preduzetništvo i industrijska politika i 21. Transevropske mreže.

Kad je riječ o 7. poglavlju, Crna Gora je uspostavila adekvatan zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu prava intelektualne svojine, koji kroz pregovarački proces dodatno usavršavamo kroz izmjene i dopune zakona iz ove oblasti. Bitno je istaći da smo potpisivanjem 19 međunarodnih ugovora regulisali zaštitu prava intelektualne svojine. Takođe, naša država je članica najvažnijih međunarodnih organizacija iz ove oblasti, kao što su Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu i Svjetska trgovinska organizacija, a takođe smo i pridružena članica Evropske patentne organizacije.

U pogledu 20. poglavlja, ostvareni su značajni rezultati, kako u dijelu usklađivanja s zakonodavstvom EU, tako i u njegovoj primjeni. Do potpunog usklađivanja s pravnom tekovinom u ovom poglavlju imamo obavezu donošenja Strategije industrijske politike što je planirano do kraja ove godine.

21. poglavlje, Trans-evropske mreže je specifično zbog toga što je pravna tekovina obuhvaćena njim primjenjiva od dana pristupanja EU. Dotad, Crna Gora nije u obavezi da svoje propise usklađuje s propisima iz ovog poglavlja, ali mora imati strategijski pristup razvoju saobraćajnih i energetskih mreža koje će jednog dana postati dio trans-evropske mreže. U tom pravcu, Vlada je usvojila Strategiju razvoja energetike Crne Gore do 2030, a u narednom periodu planirane su i izmjene i dopune Strategije razvoja saobraćaja. Osim toga, Crna Gora je potpisnica Memoranduma o razumijevanju za razvoj regionalne saobraćajne mreže u jugoistočnoj Evropi. Na osnovu tog Memoranduma, zemlje Zapadnog Balkana uspostavljaju saradnju i doprinose realizaciji najznačajnijih regionalnih projekata u oblasti saobraćaja.

Crna Gora intenzivno radi na pripremi zakonodavnog i institucionalnog sistema i jačanju administrativnih kapaciteta, kako bismo danom pristupanja bili spremni primijeniti propise EU o razvoju trans-evropskih mreža. Ovo posebno ima značaju u svjetlu pregovora o Ključnoj transportnoj mreži na Zapadnom Balkanu.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • incredibile 3 godine i 6 mjeseci
    Neko je primašio temu jer mi se sa ovakvim zaposlenim u inspekcijskim organima trudimo da ukinemo slobodan protok robe zbog nepismenosti pojedinih i glavnih inspektora
    • 3
    • 0
  • Vistimir Medjunogović 3 godine i 6 mjeseci
    Kad bi dotični imali vezu sa realnošću i znali gdje se nalaze..
    • 2
    • 0