navigacija Naslovnica Premium

"GRAĐANI TO NEĆE MOĆI DA PRIMIJETE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU"

4.1.2018 12:09

Đurović: Crnoj Gori predstoji rovovska bitka za suštinsko zatvaranje ekonomskih poglavlja

“Tek će primjena tih novih propisa postepeno postati primjetnija, što bi trebalo da doprinese da nam ekonomski i pravni sistem bude uređeniji, stabilniji i kompatibilniji sa evropskim zemljama”, kazala je Đurović u intervjuu agenciji Mina-business

Đurović: Crnoj Gori predstoji rovovska bitka za suštinsko zatvaranje ekonomskih poglavlja Đurović
Foto: Savo Prelević Autor: MINA business

Crnoj Gori narednih godina predstoji rovovska bitka za suštinsko zatvaranje ekonomskih pregovaračkih poglavlja, što građani neće moći značajno da primjete u svakodnevnom životu, ocijenila je profesorica Gordana Đurović.

“Tek će primjena tih novih propisa postepeno postati primjetnija, što bi trebalo da doprinese da nam ekonomski i pravni sistem bude uređeniji, stabilniji i kompatibilniji sa evropskim zemljama”, kazala je Đurović u intervjuu agenciji Mina-business.

Đurović, koja je i predsjednica Crnogorske pan-evropske unije, navela je da se građanima, da bi to razumjeli, čitav pregovarački proces mora objektivno i jednostavno približiti.

“Ušli smo u fazu integracija u kojoj građani ne mogu, po automatizmu, podržavati proces samo ako percipiraju neku globalnu korist, već ga sve više moraju i razumijeti, da bi ga mogli zaista i podržati. Ako nema dovoljno dinamičnih debata i javnih tribina o suštini pregovaračkog procesa, građanima će on biti sve dalji i teško će moći da povežu dužinu procesa pregovora sa jasnim, budućim koristima”, smatra Đurović.

Ona je dodala da bi, shodno tome, trebalo da budu objavljene sve pregovaračke pozicije za sva otvorena pregovaračka poglavlja.

“Dobro je i što se konačno ušlo u proces pripreme novog programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU), koji prelazi period ove godine. Ne zbog toga što raste broj EU propisa sa kojima se usaglašavamo, već što će pregovori svakako trajati duže i treba napraviti plan rada i poslije ove godine”, saopštila je Đurović.

Na pitanje da li smatra da efikasnost procesa evropskih integracija Crne Gore treba da bude mjerljiva po broju otvorenih i zatvorenih poglavlja, prije nego po stvarnim beneficijama koje će građani imati od svih novih propisa, Đurović je odgovorila da otvaranje, samo po sebi, ne govori mnogo o stepenu spremnosti za članstvo.

“To nam tek govori zatvaranje nekog poglavlja, i to samo onog koji je značajnim djelom dio korpusa zajedničkih evropskih politika”, poručila je Đurović.

Ona je podsjetila da pregovori u pristupanju EU traju već šest i po godina. Otvoreno je 30 poglavlja, od kojih su samo tri privremeno zatvorena.

“Nalazimo se u ne baš zahvalnoj situaciji istovremenog pregovaranja o mnogo važnih pitanja, pa nije lako usaglašavati pregovore o tranzicionim periodima, a ni buduću finansijsku poziciju Crne Gore kao nove članice EU”, poručila je Đurović.

Prema njenim riječima, neka ekonomska poglavlja otvorena su već više od četiri godine, pa se dešava da su, na početku data mjerila za zatvaranje nekog poglavlja, već formalno prevaziđena.

“Na primjer poglavlje o javnim nabavkama otvoreno je u decembru 2013. godine, i jedno od mjerila odnosi se na efikasnu primjenu Strategije razvoja sistema javnih nabavki od 2011. do 2015. godine, a mi već imamo novu Strategiju za period do 2020. godine”, kazala je Đurović.

Ona je navela da je slična situacija i kod Poglavlja 22, o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instumenata, gdje Crna Gora treba da se usaglašava sa razvojnom strategijom Evropa 2020, koja ističe za dvije godine.

“Dok se mi budemo približili zatvaranju pristupnih pregovora, biće vjerovatno neka nova Evropska komisija i nova razvojna strategija EU biće definisana, pa ćemo se morati njoj prilagođavati”, rekla je Đurović.

Prema njenim riječima, i pet strukturnih i investicionih fondova EU, kojima se Crna Gora prilagođava - Kohezioni fond, Evropski socijalni fond, Evropski fond za regionalni razvoj, Evropski poljoprivredni fond za regionalni razvoj i Evropski fond za pomorstvo i ribarstvo, pravljeni su za finansijsku perspektivu koja se završava 2020. godine.

“To znači da ćemo morati da se prilagođavamo novoj finansijskoj perspektivi EU, kada budemo završavali pregovore. A ta nova pravila kohezije se tek pripremaju, i tek treba da se o njima odlučuje. Kada ih EU usvoji, vjerovatno tek početkom 2020. godine, njima ćemo se morati prilagođavati”, rekla je Đurović.

S obzirom da, kako je navela, Crna Gora ne može računati da će postati članica EU sa početkom nove finansijske perspektive, 1. januara 2021. godine, mnogi ekonomski aspekti pregovaranja će se morati prilagoditi budućem budžetskom ciklusu EU, pa će to uticati i na sama mjerila za zatvaranje.

“Možemo dobiti i neka dodatna mjerila zbog tih novih okolnosti. Zbog dužine pristupnog procesa, dolazi nam čitav niz novih propisa EU, ali i čitav set novih ekonomskih i finansijskih dokumenata, kojima ćemo se tek morati prilagođavati. To će dodatno usložiti proces pregovaranja i uticati na njegovu dužinu, dubinu, obuhvat i kvalitet ispregovaranog”, ocijenila je Đurović.

Crna Gora je pred kraj prošle godine otvorila poglavlja 2 i 3 koja se odnose na slobodu kretanja radnika i pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga.

Prema riječima Đurović, sama činjenica da su ta poglavlja otvorena tek poslije pet godina pregovora, govori o stepenu spremnosti Crne Gore za te oblasti, njihovoj osjetljivosti kod politike pristupanja, kao i o povezanosti tih politika sa opštom politikom konkuretnosti crnogorske ekonomije danas i u srednjoročnoj perspektivi.

"Za članstvo u ovim poglavljima moramo se dobro pripremiti, jer ona prvenstveno znače oštriju konkurenciju u ekonomiji", poručila je Đurović.

Ako se, kako je kazala, pogleda ugovor o pristupanju Hrvatske, države članice najmanje dvije, a najviše pet godina, mogu primjenjivati nacionalne mjere pristupa tržištu rada, dok je krajnji rok za slobodno kretanje radnika na tržuštu EU čitavih sedam godina.

Đurović je objasnila da nova država može tražiti i ranije da se preispitaju ti rokovi.

"Međutim, činjenica je da se danom pristupanja, ne stiču odmah mogućnosti slobodnog zapošljavanja svih profesija, u svim državama članicama. Prvo se priznaju takozvane regulisane profesije, kao na primjer doktori, zubari, farmaceuti, inženjeri, arhitekti, veterinari, medicinske sestre i babice, a tek kasnije druga zanimanja", objasnila je Đurović.

Pojedine zemlje, kako je navela, mogu tražiti određene prelazne rokove za pristup tržištu, za konkretna zanimanja.

"To je bio slučaj sa zahtjevima Njemačke i Austrije, kada je Hrvatska pristupala. Iako sve navedeno upućuje da neće biti baš tako lako zapošljavati se svuda po Evropi, odmah po pristupanju, to ipak ne znači da treba to pitanje zanemariti", rekla je Đurović.

Značajniji odliv kvalitetnih, obrazovanih i stručnih kadrova, prema njenim riječima, potencijalni je problem za crnogorsko društvo, iako može biti atraktivan izazov za pojedince.

Đurović je, kada je u pitanju pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, saopštila da je Crna Gora zemlja koja se fokusira na nevidljivi izvoz – turizam, dok joj je onaj »vidljivi« izvoz, posebno izvoz robe na evropsko tržište, daleko od toga da bude snažan zamajac budućem privrednom razvoju, rastu i zapošljavanju.

"To je ekonomska slika Crne Gore. Zbog naše slabe izvozne orjentacije i niskog nivoa konkurentnosti ekonomije, ovo poglavlje više ide u korist evropskim kompanijama i evropskim pružaocima usluga da nastupaju na našem tržištu, i budu još 'direktnija' konkurencija crnogorskim firmama i uslužnom sektoru, nego što ćemo mi agresivno izaći na EU tržište", tvrdi Đurović.

To znači da će, pristupanjem, biti minimalne barijere da na crnogorskom tržištu rade pod istim uslovima i »evropski« pružaoci usluga kao što su advokati, trgovci, građevinari, turističke kompanije i pojedinci - pružaoci turističkih usluga, poreski savjetnici, revizori, sudski tumači, posrednici, detektivi, agencije za zapošljavanje, geodete i instruktori vožnje.

Komentarišući koja ekonomska poglavlja će Crnoj Gori biti najteža za otvaranje, Đurović je kazala da je poglavlje koje se odnosi na konkurenciju i državnu pomoć, koje još nije ni otvoreno, za mnoge države članice bilo jedno od najtežih i otvaralo se među poslednjima, što je slučaj i sa Crnom Gorom.

“Za pregovore u tom poglavlju veoma je važna i perspektiva završetka pristupnih pregovora, kako bi se tačno moglo definisati koje su obaveze koje moramo ispuniti prije potpisivanja pristupnog ugovora, a koje u periodu ratifikacije, kao i da li ima prostora za neki tranzicioni period po ostvarivanju punopravnog članstva”, dodala je Đurović.

Prema njenim riječima, poglavlja saobraćajne i energetske infrastrukture takođe su veoma važna, ali su tu investicije izuzetno visoke i one odlažu ispunjavanje EU Agende povezivanja.

“Posebnu pažnju moramo posvetiti regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih fondova, jer od njih zavisi naša ukupna budžetska i finansijska pozicija u EU, kao i spremnost da znamo i umijemo pristupiti strukturnim i investicionim fondovima EU. Ako uđemo nedovoljno spremni za evropsku politiku kohezije, odložiće se pristup EU fondovima za mnoge važne projekte”, poručila je Đurović.

Ona je saopštila da je životna sredina, uz veterinu, sanitarnu i fitosanitarnu politiku, najveći i najzahtjevniji dio evropske pravne tekovine i predstavlja veliki administrativni i finansijski izazov za crnogorske kapacitete da te propise preuzmu u pravni sistem i sprovodu ih.

Kada su u pitanju dalje aktivnosti u procesu pristupanja EU, Đurović je ocijenila da će ovogodišnja integraciona godina biće veoma izazovna i donijeće dosta novina.

“Dobijamo već u februaru najavljenu strategiju proširenja, čije konture se već prepričavaju po briselskim krugovima. Najavljuju da će biti dosta kritika za balkanske zemlje kandidate i potencijalne kandidate, pa tek onda slijede neke buduće povlastice i perspektive, bremenite nizom uslova koje moramo ispuniti”, kazala je Đurović.

Ona je podsjetila da se u martu, odnosno aprilu, već sprema novi izvještaj o poglavljima 23 i 24.

“Otvoreno je pitanje da li ćemo do tada, u zadovoljavajućem obimu, ispuniti ta privremena mjerila, sa kojima “živimo” od oktobra 2013. godine, i koja smo “adaptirali” u februaru 2015. godine, i već stiže vrijeme za novu “adaptaciju”, kako bi mjere bile precizne i progres mjerljiv”, rekla je Đurović.

Na proljeće stiže i prvi proljećni izvještaj o zemljama.

“Ovi će se izvještaji odraziti svakako i na našu javnu scenu i kvalitet političkog dijaloga u zemlji. Sa druge strane, pregovarački proces će nastaviti da se realizuje postepeno, prelazeći u plan o zatvaranju poglavlja”, saopštila je Đurović.

Prema njenim riječima, dio koji već određeno vrijeme nedostaje jeste finansijska i ekonomska analiza procesa pregovaranja.

"Dobro bi bilo da se i time počnemo ozbiljnije baviti. Država koja pregovara proces pristupanja EU već šestu godinu mora da zna da odgovori na pitanje koliko nas je to do sada koštalo, a koliko ćemo još morati investirati, da bi smo postali punopravna članica EU. Jer članstvo u EU nije samo korist, to je i dugoročna investicija", zaključila je Đurović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.