navigacija Naslovnica Premium

Dvadeset godina u Evropskoj uniji

EU građanima pruža konkretne prednosti: mir i stabilnost, rast i razvoj, slobodu i mogućnost

Dvadeset godina u Evropskoj uniji Ilustracija
Foto: Shutterstock

Iskustva Austrije, Finske i Švedske povodom 20 godina članstva u EU

Austrija, Finska i Švedska postale su punopravne članice Evropske unije prije dvadeset godina, 1995. U sve tri zemlje bilo je različitih dilema prije nego što je donijeta odluka o kandidaturi za članstvo, ali jedna im je stvar bila zajednička: naime, potreba da se sa izazovima budućnosti u sve globalizovanijem svijetu suoče zajedno, sa većom grupom zemalja koje dijele zajedničke osnovne vrijednosti u svim raznorodnim političkim sferama. Danas je, nakon dvadeset godina članstva u EU, došao trenutak da sumiramo šta je to značilo za naše zemlje i da svoje iskustvo podelimo sa zemljama koje su odabrale isti put u budućnost.

Kada su se Austrija, Finska i Švedska 1995. pridružile Uniji, polazište sve tri zemlje bilo je slično: do 1989. one su bile „periferija zapadne Evrope”. Padom gvozdene zavjese 1989. ta se okolnost posve promijenila. Otvorile su se i granice prema istočnim susjedima i nove mogućnosti. Građani Austrije, Finske i Švedske bili su spremni da te mogućnosti iskoriste i apsolutnom većinom izglasali su da se pridruže evropskoj porodici.

Da li je članstvo u EU ispunilo očekivanja naših građana? Pogledamo li skorašnje ankete koje je sprovela Evropska komisija, čini se da je odgovor potvrdan: u sve tri zemlje jasna većina ima pozitivan stav prema EU, a ogromna većina od 90 odsto ispitanika se čak i „osjeća” Evropljanima. Naravno da su mnogi građani nezadovoljni određenim aspektima evropskih integracija, npr. smatraju da EU više pruža velikim korporacijama nego socijalnim potrebama građana, ili da Evropa premalo čini u oblastima poput spoljne politike i migracija. Jasno je da će Evropa morati da se suoči sa ovim izazovima i na tome intenzivno radimo.

Ali šta evropski projekt čini toliko privlačnim za naše građane, uprkos izvjesnim kritikama? Osim faktora da se osećaju Evropljanima, EU građanima svakako pruža i konkretne prednosti. Te se prednosti mogu podijeliti u tri grupe:

Mir i stabilnost: Mir je najvažniji aspekt evropske integracije. Mir nije samo odsustvo rata, nego i vrijednost koja se mora negovati kroz pravosuđe i povjerenje, a to je upravo srž EU kao zajednice zasnovane na vladavini prava i saradnji. Za mnoge Evropljane ova se prednost podrazumijeva i stoga se često o njoj ni ne govori. Ali ako samo pogledamo mnogobrojna žarišta sukoba u svijetu, spoznaćemo nemjerljive prednosti koje evropski mirovni projekt donosi.

Rast i razvoj: Očekivalo se da će EU pospješiti rast u našim zemljama, što se zaista i dogodilo. U Austriji je nedavna studija pokazala da je zahvaljujući članstvu u uniji rast BDP-a veći za skoro 1 odsto godišnje, a nezaposlenost manja za 0,7 procenata. U Švedskoj su realni prihodi povećani za čitavih 44 odsto, dok je spoljna trgovina doživjela veći rast nego što je iko mogao pretpostaviti. Finska, koja je početkom 90-ih bila u teškoj recesiji, nakon pristupa EU brzo se oporavila i tokom 25 godina iz top 30 evropskih zemalja dospjela u top tri u ključnim sferama poput obrazovanja, inovacija i konkurentnosti.

Sloboda i mogućnosti: Da bi obezbijedila mir i pospješila rast, Unija je u ogromnoj mjeri povećala stepen slobode među zemljama članicama. Sloboda kretanja i slobodan protok dobara pružili su svim Austrijancima, Fincima i Šveđanima velike mogućnosti. Ne samo da bilo gdje u Evropi mogu tražiti posao, već se ta sloboda odnosi i na studente: zahvaljujući programu razmjene studenata Erazmus oko 200.000 studenata iz naše tri zemlje studiralo je negdje drugdje u Evropi. Osim slobode kretanja za ljude, princip slobode odnosi se i na protok dobara. Zahvaljujući zajedničkim regulativama, proizvođači iz naših zemalja svoju robu mogu prodavati bilo gdje na zajedničkom tržištu, a kupci imaju mogućnost izbora gdje će robu kupiti. U sve tri zemlje stopa izvoza zabilježila je izuzetan rast.

Evropska unija nastavila je da se širi i nakon pristupanja naših zemalja: pristupilo joj je 12 zemalja Istočne, Srednje, Južne i Jugoistočne Evrope. Prijemom Hrvatske 2013. godine, Evropska unija jasno je dokazala svoju posvećenost podršci evropske perspektive svih zemalja Zapadnog Balkana. Crna Gora je danas zemlja sa statusom kandidata, a pregovori o pristupu započeti su u junu 2012. godine. Svakako da usvajanje pravila i standarda Evropske unije nije lak zadatak, što su iskusile i Austrija, Finska i Švedska. Za to su potrebne reforme ne samo zakona, nego i pravosudne i političke prakse. Crna Gora se nalazi na dobrom putu, a mi smo spremni da joj pomognemo kako bi postala punopravna članica Evropske unije.

Veoma je pozitivna činjenica da sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, teže da ujedine svoje snage u zajedničkom evropskom okviru. Hajde da zajedno nastavimo tim putem i da narednih 20 godina bude uspješno, ne samo za Austriju, Finsku i Švedsku, već i za Crnu Goru i njene susjede.  

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • Denis3 3 godine i 6 mjeseci
    E ne nego kao u Crnoj Gori Rast,Razvoj,i Mogucnosti? Daj ne mlati Svegati!!!!
    • 1
    • 1
  • BrunoX 3 godine i 6 mjeseci
    rast, razvoj, sloboda i mogućnosti su zakonima ograničeni. Ovo saopštenje je ili propaganda ili ga pisao neko ko nije dugo tamo boravio
    ( 1 )
    • 0
    • 2
    Denis3 10.5.2015 00:25
    E ne nego kao u Crnoj Gori Rast,Razvoj,i Mogucnosti? Daj ne mlati Svegati!!!!
    • 1
    • 1