navigacija Naslovnica Premium

POGLAVLJE 9

22.6.2015 20:00

Finansijske usluge

Finansijske usluge Ilustracija
otvoreno
Foto: Dragana Koprivica

Poglavlje otvoreno 22. juna 2015.

Finansijske usluge su od velike važnosti za dobro funkcionisanje unutrašnjeg tržišta Evropske unije.

Tokom ovog poglavlja pregovara se o tome da buduća članica Unije uskladi svoje propise sa područja finansijskih usluga sa propisima koji važe u EU i da počne da ih primjenjuje.

Ti propisi se odnose na bankarstvo, osiguranje i reosiguranje, penzione fondove, tržište hartija od vrijednosti i investicione usluge i infrastrukture finansijskih tržišta.

Osim uređivanja poslovanja navedenih subjekata, ovo poglavlje tretira i nadzor nad finansijskim uslugama, zaštitu potrošača finansijskih usluga, kao i uređivanje načina saradnje tijela zaduženih za nadzor finansijskog tržišta.

U ovom momentu, Crna Gora je u pojedinačnim oblastima koje obuhvataju finansijske usluge ostvarila različit stepen usklađenosti sa evropskim zakonodavstvom i primjenom istog.

Tako se može reći da je Crna Gora napredovala u oblasti bankarstva, dok je još posla čeka u oblastima osiguranja, penzionih fondova, infrastrukture finansijskih tržišta, kao i na tržištu hartija od vrijednosti i investicionih usluga. Kada je riječ o bankarstvu, jedan od prvih zahtjeva EU je tzv. Bazel II koji je Crna Gora usvojila.

Ti zahtjevi se odnose na osnovni kapital koje banke moraju izdvajati kako bi bile u mogućnosti da odgovore na potencijalne finansijske i operativne rizike. Bazelski standardi nijesu pravno obavezujući, već su izraz dobre prakse, potvrđene od strane supervizorskih kuća iz raznih zemalja svijeta, koje su se složile da će primijeniti ove standarde u svojim zemljama.

Osim Bazela II, Crna Gora je u maju 2011. usvojila propise čiji je cilj usklađivanje sa Direktivom o kapitalnim zahtjevima, a koja su vezana za sopstvena sredstva, ublažavanje kreditnog rizika, veliku izloženost, rizik neizvršenja obaveze druge ugovorne strane i pitanja matične zemlje/zemlje domaćina.

Crna Gora je za sada napredovala i u realizaciji aranžmana finansijske stabilnosti koji su u skladu sa acquis-em EU i najboljom praksom EU.

U septembru 2010. osnovan je Savjet za finansijsku stabilnost, kao konsultativno tijelo za finansijsku stabilnost i poboljšanje okvira za saradnju između tri regulatorne institucije: Centralne banke, Agencije za nadzor osiguranja i Komisije za hartije od vrijednosti.

Saradnja tijela zaduženih za nadzor finansijskih tržišta je od velike važnosti u EU, jer ona mora biti usmjerena na efikasnu realizaciju zajedničkog cilja, a to je očuvanje stabilnosti finansijskog tržišta. Po pristupanju Uniji i crnogorske nadzorne institucije će direktno učestvovati u pripremi propisa koji uređuju jedinstveno finansijsko tržište EU.

U tom kontekstu, napredak je ostvaren i kod nadzorne uloge Centralne banke, u obliku poboljšanja njene interne organizacije i administrativnih kapaciteta, kao i u razmjeni informacija sa drugim nadzornim organima, ali će morati napraviti dodatne korake na ovom polju da bi zadovoljila standarde Unije.

Određeni napredak je ostvaren i u šemi za zaštitu depozita, pa je u 2012. garancija za depozite iznosila 35.000 eura, s tim da će se postepeno povećavati do 50,000 eura do 2013, ali Zakon o zaštiti depozita još uvijek nije u potpunosti usklađen sa acquis-em.

Primjera radi, jedan od zahtjeva EU je da ne mogu biti zaštićeni depoziti u slučaju sudske odluke da su ostvareni na osnovu kriminalnih aktivnosti.

Takođe, u ovom trenutku, crnogorsko bankarstvo nije usklađeno sa evropskim u propisima koji regulišu institucije koje se odnose na elektronsko poslovanje, tako da će tokom pregovora vjerovatno biti riječi i o usvajanju i primjeni ovog akta koji će donijeti bolju zaštitu onima koji svakodnevno koriste bankovne kartice.

Dalje, crnogorsko bankarstvo ne poznaje finansijske konglomerate, vjerovatno zbog malog tržišta, pa stoga nema ni mjera za nadzor istih, što je obavezno prema propisima EU i dilema je kako će se Unija postaviti prema ovom pitanju tokom pregovora.

Crna Gora nije ostvarila značajan napredak iz oblasti osiguranja i penzija, kao o oblastima o kojima će biti riječi u okviru ovog poglavlja. Naime, u oblasti osiguranja tek se obavljaju pripremne aktivnosti za izmjene i dopune Zakona o osiguranju i Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, u cilju usklađivanja sa acquis-em EU.

Primjera radi, Crna Gora je pripremila Nacrt Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, po kojem će znatno biti povećani iznosi koje osiguravajuća društva moraju platiti za osuguranje u slučaju štete. Tako je, recimo, predviđeno da najniža osigurana suma za štetu zbog smrti, povrede ili narušenog zdravlja po jednom štetnom događaju bude 750.000 eura za autobuse i teretna vozila ili 550.000 eura za motorna vozila.

Nacrtom je predviđeno da ove odredbe počinju da važe od momenta kada Crna Gora postane članica EU. Evropsko zakonodavstvo u ovom dijelu obezbjeđuje da odštetni zahtjevi budu prilično visoki i da se efikasno naplaćuju od osiguravajućih društava. Kada su u pitanju vrste osiguranja, Crna Gora je jasno razdvojila životno i neživotno osiguranje, ali u okviru njih ne prepoznaje različite klase osiguranja što od nje zahtijeva EU jer acquis – om je predviđeno postojanje široke palete različitih vrsta osiguranja.

Trenutno, Agencija za nadzor osiguranja nema dovoljno ljudskih resursa koji bi adekvatno pokrili ovu oblast. Primjera radi, u Agenciji nije zapošljen nijedan aktuar (stručno lice koje primjenjuje statističke metode, teoriju vjerovatnoće i finansijsku matematiku na pitanja osiguranja, ulaganja sredstava osiguranja i finansijskog upravljanja).

Za sada, ne postoji ni ovlašćena institucija koja obučava aktuare, pa se oni moraju obučavati po zemljama regiona i tamo polagati ispite za sticanje licence aktuara. Generalno, crnogorsko tržište osiguranja pokazuje jako nizak nivo razvoja, što ilustruje i činjenica da ne postoje ni pravila koja se odnose na osiguranje i sredstva elektronske trgovine, niti trgovina na daljinu ugovorima o osiguranju.

Dodatno, poslovima osiguranja se u Crnoj Gori za sada ne mogu baviti osiguravajuća društva iz EU koja bi u Crnoj Gori otvorila filijale bez statusa pravnog lica, a sa sjedištem ostala u inostranstvu.

Tokom pregovora, EK će zatražiti da se ova pitanje zakonski riješe. Kada je riječ o penzionim fondovima po zapošljenju, Crnoj Gori predstoji usklađivanje sa acquis-em koje u suštini podrazumijeva da država nametne poslodavcu obavezu uplaćivanja sredstava u tzv. fond za zapošljene i to od bruto plate zapošljenog, čime se elimiše problem neplaćanja doprinosa.

U oblastima tržišta hartija od vrijednosti i investicionih usluga Crna Gora je ostvarila mali napredak. Tako, recimo, za sada ne postoji zakonska regulativa o šemama za obeštećenje investitora i agencijama za kreditni rejting.

Članstvo u EU imaće pozitivne efekte kako za građane i građanke, tako i za preduzetnike, ulagače i generalno sve učesnike na finansijskom tržištu. Ponuda novih vrsta usluga povećaće konkurenciju i inovativnost, posebno kada je riječ o ponudi osiguravajućih kuća i banaka.

Posebna pažnja biće posvećena osiguranju zaštite potrošača i njihovog informisanja o uslugama koje pružaju finansijske institucije, počevši od kredita, osiguranja ili ulaganja na tržištima hartija od vrijednosti i investicionih usluga.

Iako je zbog ekonomske krize tendencija u svim članica EU da se starosna granica za odlazak u penziju povećava, u Uniji ne postoji jedinstvena granica godina života i rada za odlazak u penziju, već svaka država to određuje za sebe.

Primjera radi, žene u Slovačkoj stiču pravo na penziju sa 55 godina starosti, dok je u Finskoj ta granica 68 godina.

doc. dr Jelena Žugić

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.