navigacija Naslovnica Premium
Dejan Peruničić (EU Vijesti)
NOVA PRAVILA ZA OTPAD
4.5.2015 00:24

Plastične kese odlaze u istoriju Crna Gora još tapka u mjestu

Iako je više puta najavljeno da će stupanjem na snagu Uredbe nemilosrdnom trošenju plastičnih kesa u Crnoj Gori doći kraj, njena primjena je tada odložena

Plastične kese odlaze u istoriju Crna Gora još tapka u mjestu
Foto: European parliament

Evropska unija je odobrila nova pravila u ograničavanju upotrebe plastičnih kesa, kojima je zemljama članicama  dozvoljeno da uvedu dodatne poreze ili potpuno zabrane jednokratnu upotrebu plastičnih kesa, a plan je da se smanji upotreba plastičnih kesa za 80 odsto do 2025. godine

Nova pravila u borbi protiv plastičnih kesa usvojena su na osnovu izvještaja Margrete Auken, članice Evropskog parlamenta  (Zeleni/EFA, DK), koja je to ocijenila kao "istorijski proboj u rješavanju problema plastičnog otpada." 

Prema podacima njemačke Savezne agencije za životnu sredinu, svaki građanin EU koristi u prosjeku skoro 200 plastičnih kesa godišnje, a oko osam milijardi  završi na otpadu, dok podaci Evropske komisije govore da se godišnje u EU podijeli gotovo 100 milijardi kesa u supermaketima i drugim radnjama, koje se pritom koriste samo jednom i to oko 20 minuta.  Nova pravila, u praksi, znače da se smanji broj plastičnih kesa do 90 po osobi godišnje do kraja 2019. i ne više od 40 kesa po osobi do 2025. godine ili da se potpuno stavi tačka na njihovo korištenje.

Rješavanje problema kesa u Crnoj Gori, kojima su zatrpane obale rijeka i brojne deponije, međutim, tapka u mjestu i pored propisa donesenih još prije pet godina. Prvi propis koji se konkretno bavi tom problematikom, Uredba o kriterijumima, visini i načinu plaćanja posebne naknade za upravljanje otpadom tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine, stupio je na snagu 1. januara 2010. godine. 

Iako je više puta najavljeno da će stupanjem na snagu Uredbe nemilosrdnom trošenju plastičnih kesa u Crnoj Gori doći kraj, njena primjena je tada odložena. 

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma nemaju podatak kolika je potrošnja kesa i kolika je količina koja završi na otpadu.

“Nije neophodno posebno obrazlagati da je zagađivanje plastičnim kesama ekološki problem, s obzirom na to da znamo da je za razgradnju plastičnih kesa, koje su se uglavnom do sada koristile, potrebno nekoliko stotina godina. Radi se ne samo o problemu zagađenja životne sredine, već i o negativnom vizuelnom uticaju. Teško je procijeniti koliko se plastičnih kesa upotrijebi dnevno u Crnoj Gori, ali planiramo da uspostavimo sistem evidencije tokova otpada, što treba da obezbijedi mogućnost preciznog praćenja i na taj način utvrđivanja koje su to količine plastičnih kesa koje postaju otpad”, kazao je savjetnik u Ministarstvu Igor Jovanović.

On je pojasnio da je Uredba donijeta na osnovu Zakona o upravljanju otpadom i njom je propisana obaveza koju proizvođač i uvoznik ambalaže, vozila, guma, električnih i elektronskih proizvoda, baterija i akumulatora i ulja izmiruje u vidu naknade. 

Igor Jovanović

“To znači da je odgovornost na onome koji proizvod stavlja prvi put u promet, a ne na onome ko kupuje taj proizvod”, kazao je Jovanović.

Naknade su određene u zavisnosti od vrste otpada i njegovog uticaja na životnu sredinu. Tako, na primjer, naknada je značajno veća za kese proizvedene od dugoraspadajuće plastike (kese koje su do skoro bile jedine u upotrebi), u odnosu na kese urađene od materijala (biološki materijali ili aditivi) koji obezbjeđuju kratak period razgradnje (prosječno od šest do 18 mjeseci). 

“Razlika u visini naknade za kese je tolika da stimuliše proizvođače i uvoznike da za tržište proizvode ili obezbjeđuju kese koje imaju kratak period razgradnje. Na primjer,  naknada za kese od dugoraspadajuće plastike iznosi jedan euro po kilogramu, a naknada za kese koje imaju kratak period razgradnje je 100 puta manja, odnosno 0,01 euro po kolgramu”, kazao je Jovanović.

On tvrdi da u Crnoj Gori veliki supermarketi uglavnom koriste kese koje imaju kratak period razgradnje, dok je za manje trgovačke radnje primjetno da se njihova upotreba stalno povećava.

Jovanović je najavio da će taj problem biti riješen kroz novi Zakon o upravljanju otpadom, i da će novo rješenje biti donijeto u naredna dva mjeseca.

“U zemljama EU sprovode se mjere za smanjenje upotrebe kesa na "izvoru", tako da planiramo da u narednom periodu promijenimo i odnos kako krajnjih korisnika tako i trgovačkih radnika. Za ostvarenja ciljeva propisanih u Zakonu koji se odnose na ambalažni otpad opštine imaju veoma važnu ulogu, jer 80 odsto otpada je iz domaćinstava i zato je naročito važno unaprijediti komunikaciju sa građanima", kazao je Jovanović.

Italija i Luksemburg zabranile, u Hrvatskoj bilo i hapšenja

U Italiji i Luksemburgu plastične kese su zabranjene. Mnogi ukazuju na primjer Irske, koja je postepeno smanjivala upotrebu plastičnih kesa. Trenutno po komadu naplaćuje porez od 22 centa, zbog čega je broj plastičnih kesa opao za 90 odsto. Prosječan stanovnik Irske koristi još samo 18 plastičnih kesa godišnje, a istovremeno se novac od poreza koristi za informisanje građana.

U Danskoj, gdje se plastične kese naplaćuju, njihova upotreba opala je na samo četiri kese godišnje po osobi. Radi poređenja, taj prosjek u Poljskoj, Portugaliji i Slovačkoj je 466 kesa po osobi. Jedan Njemac koristi sedamdesetak plastičnih kesa godišnje.

U  Hrvatskoj je upravo reciklaža plastičnog otpada izrodila brojne afere i dovela do hapšenja Vinka Mladinea, šefa Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojeg optužuju za prevare vrijedne desetine miliona kuna.

Biorazgradive kese (ne)štete

Jovanović je naveo da Crna Gora kroz primjenu stimulativnih, odnosno, destimulativnih mjera pospješuje proizvodnju i uvoz kesa koje imaju kratak period razgradnje, koji u mnogo manjoj mjeri zagađuju životnu sredinu u odnosu na kese koje su se do sada uglavnom koristile. Većina većih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori upravo koristi takve kese.

U EU se odavno vodi polemika i o stvarnoj prednosti biorazgradivih kesa. Za razliku od „starih“ kojima je period razlaganja u prirodi nekoliko desetina, pa i stotina godina, razgradiva kesa može se razložiti za nekoliko godina, pa čak i nekoliko mjeseci. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se biorazgradive kese se razbijaju u mikro-čestice i dok daju utisak da ne zagađuju okolinu, oni to čine nevidljivo, jer završe u hrani i zemlji.

Prema novim pravilima, Evropska komisija treba da podese specifikacije o označavanju i nađe načine ograničavanja biorazgradivih kesa. 

Poslanici Evropskog parlamenta ističu da se plastične kese tanje od 50 mikrona, a takve se najviše koriste u EU, rjeđe koriste više puta nego deblje kese i postaju smeće mnogo brže. Te kese takođe više zagađuju prirodnu sredinu.

Najviše truju obojene kese

U svijetu se za proizvodnju plastičnih kesa potroši četiri odsto svjetske proizvodnje nafte. Plastične kese koje su danas najčešće u upotrebi proizvode se od najjednostavnijeg polimera – polietilena, a kao sirovina se koristi sirova nafta, prirodni gas i drugi petrohemijski derivati. Uz to, veliki dio zagađenja su obične plastične kese sa kojima se srećemo svaki dan. Oko 80 posto tih kesa potiče iz deponija na kopnu.

Da bi se proizveo kilogram polietilena, u atmosferu se ispusti dva kilograma ugljendioksida. Kese od obojene plastike štetne su i opasne i zbog toga što u sebi sadrže toksične materije i idealni su prenosnici bakterija.

Najopasnije su takozvane ultra tanke kese. Uz navedeno, na stotine morskih životinja svakodnevno umiru tihom i teškom smrću, zato što ovaj otpad rijekama dospijeva u mora i okeane.

Članak je nastao u okviru projekta "Growing Together 3 - informacije o EU kroz informativne veb portale" koji finansira Evropska unija. U članku nisu nužno izneseni stavovi Evropske unije. 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (6 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 13

  • doko 3 godine i 6 mjeseci
    Mi smo Ekoloska drzava i kese su kod nas ukras prirode
    • 5
    • 0
  • 2pac 3 godine i 6 mjeseci
    zivjela plastika i hemija zivio rak i leukemija
    • 3
    • 0
  • zarko13 3 godine i 6 mjeseci
    A otkud onda po drvecu ekoloske lijepe nase?
    • 3
    • 0