navigacija Naslovnica Premium

KAKO ĆE PONAVLJANJE KRITIKA IZ RANIJIH IZVJEŠTAJA UTICATI NA EVROPSKI PUT CRNE GORE

12.1.2016 16:10

Sve pluseve potire nekoliko minusa

Tipične primjere predstavljaju navodi o borbi protiv korupcije, posebno one na visokom nivou i neistraženim napadima na medije, te zaplijeni imovine stečene kriminalom i nekažnjivosti ratnih zločina gdje je Brisel praktično u ovogodišnji izvještaj kopirao navode iz prethodnih nekoliko izvještaja

Sve pluseve potire nekoliko minusa

To što Evropska komisija (EK) iz godine u godinu u izvještajima o napretku za Crnu Goru ponavlja da nije napravljen pomak u određenim stvarima ili čak citira kritike iz prethodnog/prethodnih izvještaja umanjuje vrijednost pozitivnih rezultata koji su napravljeni u svim drugim poglavljima.

Takve ocjene se najčešće odnose na oblasti iz poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbijednost).

Tipične primjere predstavljaju navodi o borbi protiv korupcije, posebno one na visokom nivou i neistraženim napadima na medije, te zaplijeni imovine stečene kriminalom i nekažnjivosti ratnih zločina gdje je Brisel praktično u ovogodišnji izvještaj kopirao navode iz prethodnih nekoliko izvještaja.

Tako se navodi da se “finansijske istrage i oduzimanje imovine još uvijek sistematski ne primjenjuje”.

„Crna Gora u narednoj godini treba da ojača nezavisnost, odgovornost i ukupnu efektivnost pravosudnog sistema, da uspostavi bilans rezultata u istragama, procesuiranju i ključnim presudama u slučajevima korupcije, posebno onim koji se odnose na korupciju na visokom nivou, kao i da ojača kapacitete za vođenje finansijskih istraga“, ocjene su EK koji su se mogle čuti i ranijih godina.

Dalje, navodi se da u istragama ratnih zločina “crnogorsko tužilaštvo mora demonstrirati proaktivniji pristup”, da su “sudske odluke koje su do danas donijete sadržale pravne greške i nedostatke u primjeni međunarodnog humanitarnog
prava”.

“Komisija podsjeća da do sada nijesu podizane optužnice za komandnu odgovornost, saučesništvo i pomaganje i podsticanje i da Crna Gora, takođe, mora da osigura da žrtve ratnih zločina imaju pristup pravdi i obeštećenju, stoji u posljednjem Izvještaju EK o Crnoj Gori.

Što se tiče slobode izražavanja za koji je Crna Gora dobila najnižu ocjenu, EK navodi da „i dalje zabrinjavaju primjeri napada na medije tokom izvještajnog perioda, iako ih je manje nego u prethodnim godinama“.

„Slučajevi nasilja nad medijima i dalje su neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika 2004. Potrebno je identifikovati ne samo izvršioce već i nalogodavce ubistva i implementirati preporuke Komisije za praćenje istraga napada na novinare. Nedostatak profesionalnih i etičkih standarda, uz nedostatak efikasne
samoregulative ne doprinosi unaprijeđenju slobode medija“, poručeno je iz EK.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič smatra da proces evropske integracije predstavlja „izazovan zajednički napor koji zahtijeva od svih aktera da zadrže fokus na zajedničkim ciljevima“.

On je dodao da proces obično dugo traje, izrazito je tehničke prirode, i da će biti zaključen u vremenu koje je pred nama.

„Kvalitetne reforme u veoma složenim sektorima, poput vladavine prava, ne mogu se ostvariti preko noći. Nedostaci će i dalje biti prisutni nekoliko godina prije nego se ostvari konkretan napredak“, naglašava Drobnič.

Drobnič je podsjetio da je u ovogodišnjem Izvještaju, EK zaključila da je Crna Gora nastavila da ostvaruje napredak kada je riječ o političkim i ekonomskim kriterijumima, te da je unaprijedila svoju sposobnost preuzimanja obaveza koje proizilaze iz članstva u EU.

Što se tiče konkretne teme, Drobnič podsjeća:

„EK je navela da bi Crna Gora trebalo da obezbijedi kvalitetno trajno oduzimanje imovine stečene kriminalom, te da bi tužilaštvo trebalo da pokaže proaktivniji pristup u ispitivanju neriješenih navoda o ratnim zločinima. Od Crne Gore se očekuje i da uradi više po mpitanju borbe protiv nekažnjivosti za ratne zločine, i da efikasno istraži, krivično goni, sudi i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima. Kada govorimo o slobodi medija, Crna Gora bi trebalo da se fokusira na rješavanje starijih slučajeva nasilja nad medijima, uključujući i ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista "Dan", te na otkrivanje ne samo neposrednih počinilaca, već i onih koji stoje iza napada“, pojasnio je Drobnič za Evropski puls.

„Nedostatak odlučujućeg napretka u određenim oblastima će sigurno umanjiti vrijednost inače pozitivnih rezultata ostvarenih na području usvojenog zakonodavstva, uspostavljanja novih i jačanja postojećih institucija“, zaključio je Drobnič.

Državni sekretar i Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Andrija Pejović tvrdi da je ovogodišnji izvještaj o napretku „najbolji koji smo dosad dobili“ što, kako kaže, „pokazuje da predano i posvećeno radimo na ispunjavanju svih obaveza koje prozilaze iz pregovaračkog procesa.“

„Istovremeno, uz notifikovani ostvareni napredak u svim oblastima, Izvještaj ukazuje na izazove i pruža smjernice u pravcu daljeg kvalitetnog planiranja i sprovođenja aktivnosti iz pregovaračkog procesa. Vlada Crne Gore i pregovaračka struktura pažljivo analiziraju sve preporuke iz godišnjih izvještaja o napretku i u skladu sa tim se kreiraju politike i smjernice za nastavak reformi“, obrazložio je Pejović za Evropski puls.

Prema njegovim riječima, „svjesni potrebe da se oblast oduzimanja imovine stečene vršenjem krivičnih djela reguliše na pravi način, u septembru je donijet Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.“

„Zakon će biti osnov za formiranje tijela ili odsjeka koji će se striktno baviti oduzimanjem, ali i staranjem o oduzetoj imovini, što je upravo trebalo doraditi u odnosu na prethodna zakonska rješenja. Sa 40 miliona privremeno oduzete imovine, u dva slučaja Šarić i Kalić, Crna Gora je pri vrhu u Evropi po vrijednosti oduzete imovine po glavi stanovnika. Ova oblast je jedna od definisanih u privremenim mjerilima za 23. i 24. poglavlje. EK je svakako konstatovala potrebu daljeg rada na ovom polju i stvaranja dodatnih rezultata kako bi se pokazalo da nova zakonska i institucionalna rješenja daju konkretne učinke“, ističe Pejović.

Po njemu „kad je riječ o istragama ratnih zločina, Crna Gora je, u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina, u prethodnom periodu preuzela niz aktivnosti koje pokazuju posvećenost ovoj oblasti.

„Ostvarena je saradnja s tužilaštvima država u okruženju sa kojima se kontinuirano razmjenjuju podaci i informacije, a u cilju procesuiranja mogućih počinioca krivičnih djela ratnih zločina. I ovdje se, naravno, posao ne može završiti brzo i potrebno je vrijeme kako bi se proces priveo kraju“, naveo je on.

U pogledu slučajeva napada na medije, glavni pregovarač je podsjetio da je Vlada formirala Komisiju za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama prijetnji i nasilja nad novinarima i ubistava novinara.

„Komisiji su omogućene prostorije, uvid u tajne podatke, a Vlada je do sada razmatrala dva izvještaja. Pored ovoga nadležni organi kontinuirano sprovode aktivnosti za prevenciju slučajeva nasilja nad novinarima, a svi predmeti koji su započeti pred sudom su okončani makar prvostepenom presudom. Postoji konsenzus pravosudnih organa da daju prioritet ovakvim slučajevima, ranije je dekriminalizovana kleveta i uvreda, a sudovi primjenjuju praksu Evropskog suda za ljudska prava u određivanju odštete u građanskim postupcima. Posljednjim izmjenama Krivičnog zakonika stvorena je mogućnost da se ne pokreće krivično gonjenje za novinare koji počine krivično djelo povrede privatnosti, ako su takvim djelovanjem otkrili izvršenje određene grupe krivičnih djela“, naveo je Pejović.

Pejović je naglasio da „za sve tri pomenute oblasti ne mogu se naći rješenja u toku samo jedne godine“.

„Riječ je o procesu i potrebi da sistem stvara rezultate na dužim i održivim osnovama, tako da će ova pitanja biti prisutna i u budućim izvještajima kao bitna za dalji napredak Crne Gore kako bismo pokazali stalnu posvećenost vladavini prava“, zaključio je Pejović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Legiša 2 godine i 6 mjeseci
    Mitja Drobnič je tu da ne vidi. Debela apanaža za zatvaranje očiju.
    • 2
    • 0