navigacija Naslovnica Premium

ZAVRŠEN PROJEKAT ISTRAŽIVANJA ISPUSTA OTPADNIH VODA

28.4.2015 14:52

Tivat: JASSPer za čisto more u Boki i Konavlima

Ukupna vrijednost JASPPer-a bila je skoro 600 hiljada eura dobijenih iz fondova bespovratne pomoći EU. Pored doprinosa smanjenju zagađenja prekograničnog morskog akvatorijuma i uspostavljanju saradnje institucija dvaju država na polju zaštite životne sredine, projekat je rezultirao i nabavkom nove vrijedne spercijalne opreme istraživanja koju su dobili HHI i ZHMS i instituti iz Kotora i Dubrovnika

Tivat: JASSPer za čisto more u Boki i Konavlima Sa prezentacije
Siniša Luković
Foto: Siniša Luković Autor: Siniša Luković

Prezentacijom postignutih rezultata i potpisivanjem memoranduma o saradnji u spriječavanju zagađenja mora u prekograničnom području, a koji su parafirali predstavnici opština Tivat, Kotor, Herceg Novi i Konavle, u Tivtu je završen IPA program prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske nazvan JASPPer (Joint Action for Sea Pollution Prevention).

Taj projekat detaljnog sagledavanja stanja podmorskih ispusta otpadnih voda u more da obje strane granice, u protekle dvije godine sproveli su Hrvatski hidrografski institut (HHI) iz Splita i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) u saradnji sa Institutom za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku i Institutom za biologiju mora u Kotoru.

Ukupna vrijednost JASPPer-a bila je skoro 600 hiljada eura dobijenih iz fondova bespovratne pomoći EU. Pored doprinosa smanjenju zagađenja prekograničnog morskog akvatorijuma i uspostavljanju saradnje institucija dvaju država na polju zaštite životne sredine, projekat je rezultirao i nabavkom nove vrijedne spercijalne opreme istraživanja koju su dobili HHI i ZHMS i instituti iz Kotora i Dubrovnika.

„Došli smo do značajnih rezultata koji su nam veoma važni za dalje aktivnosti na zaštiti mora u prekograničnom regionu. Ispred nas je budućnost i nešto o čemu moramo voditi računa – priroda u kojoj živimo i čiji smo mi samo jedan dio, ništa važniji od onih drugih koje čine svijet što nas okružuje. Naša planeta, gledana iz svemira je plavai to dokazuje koliko je more bitno za nas život. Homo sapijens kao još uvijek nesvjesno biće kada je potreba očuvanja prirode u pitanju, najviše je odgovoran za sve ono što se dešava, počev od klimatskih promjena čije posljedice već osjećamo, pa tu svijest moramo steći i prenijeti je na mlade generacije kojima ostavljamo teško breme sa kojim se moraju nositi“, kazao je dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Direktor HHI dr Nenad Leder kazao je da su istraživanja sprovedena modernom opremom, multibim sonarima, sajd-sken sonarima, automatskim stanicama za mjerenje oceanografskih parametara, daljinski upravljanom ronilicom i sondama za sakupljanje uzoraka morskog dna. Fokus je stavljen na sagledavanje stanja ispusta otpadnih voda u Cavrata, odnosno u Traštama. Rezultati do kojih se došlo, pokazali su da je isput u Traštama preko kojeg se u more izliva kanalizacija Kotora i Tivta, u katastrofalnom stanju i da je najvjerovatnije to uzrok povremenih ljetnjih problema sa zagađenjem morske vode i pojavom tzv. „cvjetanja mora“ na popularnom kupalištu Plavi horizont.

„Ispust Trašte koji je dugačak 3,6 kilometara, prekinut je na 1.814 metru dužine podmorskog cjevovoda i dalje bukvalno nema nekih stotinjak metara cijevi do nastavka cjevovoda na oko 1.900 metara dužine. To znači da se sve otpadne vode izlivaju ovdje na oko kilometar ipo od obale, na tek dvadesetak metara dubine, umjesto da budu odvedene oko 3,6 kilometara dalje prema otvorenom moru i ispuštene na dubinu od preko 40 metara. Ranije su analize kolega iz Crne Gorepokazivale da nešto ne štima sa čistoćom mora u zalivu Trašte i evo, sad smo našli što je uzrok“, kazao je Leder.

„Vijesti“ su inače, o ovome pisale prije nekoliko mjeseci a od tada do danas crnogorske vlasti nisu ništa preduzele da se ispust u Traštama popravi.

Leder je kazao da će „ako se želi zaštititi zaliv Trašte, morati sprovesti veliki građevinski radovi u moru“, ali i izgraditi kompneno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Gradnja tog postrojenja je počela, ali ono neće biti završeno do 2017 godine.

Direktor ZHMS mr Luka Mitrović naglasio je da su namjerno odabrali ispust Trašte za analizu, iako nisu očekivali toliko veliko oštećenje na njemu.

„Činjenica da ovdje neprerađena otpadna voda ističe na samo kilometa ipo od obale, u plitkom dijelu zaliva, negativno utiče na kompletan ekosistem zaliva i tu su prisutna i biološka i hemijska zagađenja. U preporukama proisteklim iz projekta JASPPer je i ta da se ispust Trašte hitno mora temeljno sanirati i dovesti u projektovano stanje, da se njegova trasa obilježi bovama kako ga nesavjesni nautičari više ne bi oštećivali sidrima brodova, te da se uspostavi stalan eko-monitoring“, istakao je Mitrović.

More ne zna za granicu

Zamjenik načelnika Opštine Konavle Božo Lasić podvukao je da „more jedno i isto i pod Konavlima i pred Bokom“, te je JASPPer projekat prvi u nizu neophodnih zajedničkih koraka u saradnji na očuvanju tog najvrijednijeg prirodnog resursa i Crne Gore i Hrvatske. 

„Živimo od mora direktno ili indirektno kroz turizam, i svima nama na obje strane granice, je cilj da zaštitimo to naše najveće bogatstvo“, kazala je Lasić.

Koordinator projekta sa crnogorske strane mr Pavle Đurašković istakao je da oštećenje ispusta Trašte nepovoljno utiče na kvalitet morske vode u tom dijelu našeg primorja.

„Evidentirana je umjerena eutrofizacija morske vode i to je signal za povećan oprez i preduzimanje adekvatnih mjera, prvenstveno sanaciju ispusta“, naglasio je Đurašković.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.