navigacija Naslovnica Premium

POGLAVLJE 21

22.6.2015 20:10

Trans-evropske mreže

Trans-evropske mreže Ilustracija
otvoreno
Foto: Dragana Koprivica

Poglavlje otvoreno: 22. juna 2015.

Pojam Transevropske mreže (Trans-European Networks - TEN) se odnosi na oblasti transporta, telekomunikacija i energetske infrastrukture, a samo poglavlje se fokusira na uspostavljanje i razvoj moderne infrastrukture koja povezuje nacionalne mreže, povećavajući njihovu interoperabilnost.

Konačni cilj je pospješivanje slobodnog protoka roba, ljudi, usluga i kapitala, kako bi se u cjelosti iskoristilo unutrašnje tržište, osnaživale povezanosti unutar Evropske unije i doprinijelo ekonomskom rastu i stvaranju radnih mjesta u EU. Ideja transevropskih mreža pojavila se zajedno sa idejom zajedničkog tržišta krajem 1980-ih.

Da bi se obezbijedilo slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala, koji su ključna komponenta tržišta bez unutrašnjih granica, od vitalnog značaja je da različite regionalne i nacionalne mreže budu povezane efikasnom infrastrukturom.

Transevropske mreže su, takođe, glavni element za jačanje ekonomske, društvene i teritorijalne povezanosti, što je jedan od ciljeva Unije.

Njihov razvoj može pomoći da se smanje razlike između stepena razvijenosti različitih regiona, jer je izgradnja Transevropskih mreža značajna i za ekonomski rast i kreiranje radnih mjesta.

Međupovezanost i interoperabilnost nacionalnih mreža, kao i pristup takvim mrežama, treba razvijati širom EU, naročito obraćajući pažnju na periferne regione.

Aktivnosti EU u ovoj oblasti obuhvataju usvajanje smjernica, koje regulišu ciljeve, prioritete i uopšteno razvoj Transevropskih mreža.

U okviru tih smjernica se identifikuju projekti od zajedničkog interesa koji mogu biti podržani od strane EU, naročito kroz studije izvodljivosti, kreditne garancije i subvencije kamatnih stopa.

Unija može da pruži i finansijski doprinos takvim projektima u zemljama članicama preko kohezionog fonda.

Takođe, Evropska investiciona banka može da doprinese finansiranju ovih projekata kroz zajmove. Kao što se navodi u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), potpisanom između Crne Gore i EU ,,osim toga, saradnja može podržati razvoj multi-modalne infrastrukture koja je povezana sa glavnim Transevropskim mrežama, naročito jačanje regionalnih veza u Jugoistočnoj Evropi.”

Crna Gora, kao jedna od balkanskih država, predstavlja perifernu oblast, i zato je očito da je razvoj Transevropskih mreža od vitalnog značaja za crnogorsku uspješnu integraciju u strukture EU i njeno unutrašnje tržište.

Politika Evropske unije koja se tiče Transevropskih mreža je usmjerena na razvoj mreža u tri glavne oblasti: transport, energiju i telekomunikacije i njihovu međupovezanost i interoperabilnost.

Transevropske transportne mreže (TEN-T) obuhvataju mrežu puteva, željeznica, riječnih puteva, pomorsku transportnu infrastrukturu, sistem vazdušnog transporta, a takođe i zakonodavstvo, strategije i administrativne kapacitete u svim oblastima.

Što se tiče mogućih investicija, nacionalni organi trebaju da uspostave finansijski plan investicija i budžetsku perspektivu. Ovo može poslužiti kao osnova za razmatranje potreba neophodne infrastrukture i takođe za predviđanje budućeg tempa investicija.

Štoviše, takvi dokumenti mogu biti i pokazatelj za međunarodne finansijske institucije o nacionalnim finansijskim obavezama prije nego što one mobilišu svoju finansijsku pomoć.

Dalje, sve nove investicije u zemljama kandidatima za članstvo trebaju biti u skladu sa ekološkim direktivama, što između ostalog znači da primjenjuju Procjenu uticaja na životnu sredinu (Environmental Impact Assessment - EIA) i Stratešku procjenu uticaja životne sredine (Strategic Environmental Assessment - SEA), uz sprovođenje infrastrukturalnih projekata i strategija, kao i da uključuju učešće javnosti tokom obrade takvih projekata. Usklađenost transportnih mreža, administrativnih mjera, bezbjednosnih uređaja itd. sa standardima EU mora biti dostignuta kako bi se omogućila međupovezanost sa susjednim zemljama.

Što se Crne Gore tiče, prema Izvještaju o napretku za 2011, može se primijetiti ograničeni napredak u oblasti TEN-T. Dalji napori su potrebni posebno u jačanju putnih i željezničkih veza, koje su nedovoljno razvijene. Takođe, treba unaprijediti kapacitete za pomorski i vazdušni saobraćaj kako bi se zemlja uspješno izborila sa povećanim zahtjevima u ovim sektorima. Dalje, investicije će biti neophodne da se ispune standardi EU, što podrazumijeva ne samo investicije u infrastrukturu, već i u jačanje administrativnih kapaciteta. Usklađivanje crnogorskog zakonodavstva je važno i za potencijalno odobravanje finansijske pomoći EU u oblasti Transevropskih mreža. Posljednje, ali ne i najmanje važno, regionalna saradnja je od vitalnog značaja u oblasti TEN-T. Crna Gora učestvuje u sprovođenju Memoranduma o razumijevanju o razvoju Osnovne regionalne transportne mreže Jugoistočne Evrope i u aktivnostima Transportne opservatorije Jugoistočne Evrope. Međutim, i dalje postoji potreba da se uloži više napora u pravcu zajedničkog razvoja projekata od regionalnog interesa sa susjednim zemljama.

U oblasti Transevropskih energetskih mreža (TEN-E), može se zapaziti napredak u Crnoj Gori, posebno u unaprijeđenju međusobnih dalekovoda za električnu energiju.

Novi dalekovod za vezu sa Albanijom je počeo da radi, a takođe je u novembru 2010. potpisan sporazum između Crne Gore i italijanske kompanije Terna, koji se tiče podvodnog dalekovodnog kabla sa Italijom.

Tokom procesa planiranja linije koja povezuje Lastvu sa Pljevljima organizovana je javna rasprava o nacrtu detaljnog prostornog plana i nacrtu strateškog uticaja na životnu sredinu.

U maju 2011. Crna Gora je potpisala Memorandum o razumijevanju i saradnji sa Transjadranskim gasovodom o istraživanju mogućnosti na tržištu prirodnog gasa, što se može posmatrati kao jedini napredak u oblasti gasa.

U oblasti gasa, međupovezanost sa susjednim zemljama nije još razvijena a to će zahtijevati dalji napor u budućnosti. Sljedeće pitanje koje treba riješiti je razvijanje alternativnih izvora energije, generalno potrebnih u EU, što bi dovelo do daljih zahtjeva vezanih za transport energije takvih izvora i povezivanje na postojeću mrežu.

Transevropske telekomunikacijske mreže obuhvataju oblast razvoja elektronskih usluga od javnog interesa. Predstavljaju ih dva programa.

Prvi, eTEN, završen 2006. koji je pokrivao teme kao što su eVlada, eZdravlje i eUčenje. U periodu 2007-2012 djeluje Program konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Programme - CIP), pod kojim može biti podržano i razvijanje eUsluga. Govoreći o Crnoj Gori uopšte, postoji samo mali napredak u oblasti Transevropskih mreža.

Što se tiče Transevropskih transportnih mreža, mora biti uložen veliki napor u jačanju putne i željezničke povezanosti. U oblasti prenosne energetske infrastrukture, mora se osigurati međupovezanost sa susjednim zemljama, a to se naročito tiče infrastrukture gasa.

Funkcionalna međupovezanost je, takođe, važna i za otvaranje tržišta energije.

Transportne mreže u EU pomažu da se dostigne održiva pokretljivost i time poveća kako evropska konkurentnost tako i dobrobit građana i građanki Evropske unije.

Usklađivanje crnogorskih transportnih mreža sa onima u EU je od vitalnog značaja za uspješnu integraciju u strukture Evropske unije, kad je u pitanju realizacija zajedničkih projekata i funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.

Eliška Veselá

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.