navigacija Naslovnica Premium

POGLAVLJE 27, JEDNO OD NAJTEŽIH U PREGOVARAČKOM PROCESU

4.9.2018 12:46

Vojinović: U životnu sredinu uloženo više od 200 miliona eura, Crna Gora spremna da pregovara sa EK

„Na osnovu dinamike dobijanja saglasnosti država članica, kao i intenzivne diplomatske komunikacije koju imamo po ovom pitanju, velika su očekivanja da tokom austrijskog predsjedavanja, do kraja godine, ovo poglavlje bude otvoreno“, kazala je Vojinović u intervjuu agenciji MINA

Vojinović: U životnu sredinu uloženo više od 200 miliona eura, Crna Gora spremna da pregovara sa EK Vojinović
Foto: Savo Prelević Autor: MINA business

U Crnoj Gori je, u posljednjih desetak godina, u oblast životne sredine uloženo više od 200 miliona eura, kazala je šefice Radne grupe za poglavlje 27, Ivana Vojinović , navodeći da je država spremna da sjedne za pregovarački sto sa Evropskom komisijom (EK).

Vojinović smatra da je Crna Gora spremna da pregovara sa EK po pitanju, kako je rekla, jednog od najtežih poglavlja u pregovaračkom procesu.

Ona je podsjetila da je u julu 2016. godine EK potvrdila da je Crna Gora ispunila jedino postavljeno mjerilo za otvaranje poglavlja 27, a u martu prošle Savjet ministara EU obavijestio da je svih 28 država članica jednoglasno zaključilo da se Crna Gora smatra spremnom da počne pregovore, čime je pozvana da dostavi Pregovaračku poziciju.

„Na osnovu dinamike dobijanja saglasnosti država članica, kao i intenzivne diplomatske komunikacije koju imamo po ovom pitanju, velika su očekivanja da tokom austrijskog predsjedavanja, do kraja godine, ovo poglavlje bude otvoreno“, kazala je Vojinović u intervjuu agenciji MINA.

Iako poglavlje još nije zvanično otvoreno, prema njenim riječima, sve aktivnosti se sprovode kao da se to već desilo.

„Svjesni smo da primjena EU zakonodavstva u oblasti životne sredine nije lak i jeftin, a ni brz proces, ukoliko želimo da ga obavimo adekvatno. Sa otvaranjem poglavlja samo ćemo nastaviti da, shodno prioritetima, postepeno rješavamo otvorena pitanja u ovoj oblasti i nastojaćemo da ispregovaramo najpovoljnije uslove za Crnu Goru usmjerene ka podizanju standarda u životnoj sredini, sa ciljem da novi procesi u ovoj oblasti unaprijede kvalitet života građana“, rekla je Vojinović.

Ona je kazala da je Crna Gora početkom februara predala Pregovaračku poziciju, na osovu koje je Evropska komisija izradila Nacrt zajedničke pregovaračke pozicije, koji trenutno razmatra 28 država članica EU.

„Od sredine septembra, očekujemo novi talas dobijenih saglasnosti na poziciju. Po završetku tog procesa, iz nadležnih organa EU bićemo obaviješteni i o datumu otvaranja poglavlja“, navela je Vojinović.

Na pitanje da li je zadovoljna dosadašnjim ostvarenim rezultatima u poglavlju životne sredine, ona je odgovorila da je puno urađeno u prethodnom periodu u toj oblasti.

Kako je navela, poseban fokus bio je i ostao na izgradnji modernih postrojenja za upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zajedno sa izgradnjom vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim opštinama.

„Pored osam funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Podgorici, Mojkovcu, Žabljaku, Nikšiću, Herceg Novom, Šavniku i zajedničkog postrojenja za Kotor i Tivat, do kraja godine očekuje se završetak izgradnje postrojenja u Pljevljima i Beranama“, rekla je Vojinović i dodala da su u toku aktivnosti za početak izgradnje sličnih sistema u Podgorici i Danilovgradu.

Ona je objasnila da je donošenjem inoviranog Državnog plana upravljanja otpadom, definisano uspostavljanje četiri centra za upravljanje otpadom u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.

„Pored završene sanacije neuređenih odlagališta na Žabljaku i Cetinju, očekuje se brzi završetak dugo očekivane sanacije deponije Vasove vode u Beranama, Ćafe u Baru, Zaugline u Šavniku“, navela je Vojinović.

U oblasti upravljanja otpadom, dodaje ona, nastaviće uspostavljanje sistema baziranog na selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada, kao i izgradnja transfer stanica, reciklažnih dvorišta i ostale prateće infrastrukture u svim crnogorskim opštinama.

Vojinović je kazala da, poučeni dobrim primjerom sanacije jalovišta u Mojkovcu, u saradnji sa Svjetskom bankom, realizuju projekat vrijednosti 50 miliona eura , čiji je cilj sanacija četiri crne ekološke tačke.

„Započeti su radovi na lokaciji Brodogradilišta, a početkom naredne godine počeće sanacija deponije Gradac (rudnik „Šuplja stijena“) i deponije Maljevac (TE „Pljevlja“). Radi se i na izradi koncepta za lokaciju KAP. Završetkom navedenih projekata, u Crnoj Gori biće riješen višedecenijski problem istorijskog industrijskog zagađenja“, istakla je Vojinović.

Nakon uspostavljanja državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha sa sedam mjernih stanica, od 2014. godine podaci o kvalitetu vazduha dostupni su u realnom vremenu na web-stranici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. Kroz IPA instrument u toku je osavremenjavanje mreže kroz, između ostalog, nabavku 3 nove mjerne stanice.

Ona je rekla da je krajem marta potpisan Ugovor o izradi idejnog rješenja ekološke rekonstrukcije Termoelektrane „Pljevlja“ koja, kako je navela, nakon 36 godina rada postrojenja, predstavlja najznačajniji ekološki poduhvat.

„Paralelno, radiće se i na rekonstrukciji i izgradnji sekundarne mreže za potrebe toplifikacije, kao trajnog rješenja zagađenja vazduha u Pljevljima“, dodala je Vojinović.

Ona je ukazala da je , kao rezultat uloženih napora da se očuva raznolikost biodiverziteta, trenutno zaštićeno oko 13 odsto crnogorske teritorije, uz tendenciju daljeg povećanja zaštite, dok je, kada se uzme u obzir i međunarodna zaštita, gotovo 20 odsto teritorije je pod zaštitom.

„Od posebne važnosti su započeta intenzivna terenska mapiranja staništa i vrsta na odabranim lokacijama, vezano za uspostavljanje Natura 2000 mreže, što je jedan od preduslova za zatvaranje Poglavlja 27“, naglasila je Vojinović.

Na pitanje šta vidi kao najveći problem u ovom poglavlju, Vojinović je kazala da je poseban izazov obezbjeđivanje finansijskih sredstava potrebnih za dostizanje visokih standarda zaštite životne sredine.

Procjena je da je do 2035. godine Crnoj Gori neophodan iznos od 1,429 milijardi eura, a prema njenim riječima, najveći finansijski teret od 841 miliona tiče se izgradnje i održavanja postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava.

„Da bi sistem upravljanja otpadom funkcionisao kao u državama članicama EU, i obuhvatao selektivno sakupljanje otpada na nivou svih opština, da bi bile ispunjene zahtijevane stope reciklaže pojedinih frakcija otpada, riješeno pitanje tretmana opasnog otpada i niz drugih zahtijeva, potrebno je ulaganje od 368 miliona eura“, navela je Vojinović.

Kako je rekla, projektovano je da industrija i država u cilju dostizanja standarda kvaliteta vazduha u skladu sa propisima EU, treba da investiraju 130 miliona eura, a vezano za uvođenje nove i efikasnije tehnologije u energetske i industrijske sisteme, kao i uvođenje sistema daljinskog grijanja u kritičnim zonama.

„Predviđa se i ulaganje od 33 miliona eura u zaštitu prirode, u najvećem dijelu za uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000, upravljanje zaštićenim područjima i uopšte zaštitu biljnih i životinjskih vrsta, posebno rijetkih i ugroženih“, kazala je Vojinović.

Pored obezbjeđivanja finansijskih sredstava, kako je istakla, izazov je i način na koji se kao građani ophodimo prema životnoj sredini.

„Čvrsto sam uvjerena da nas nevjerovatno lijepa priroda Crne Gore smještena na svega nekih 13 hiljada metara kvadratnih mora podstaći na odgovorniji odnos prema njenom očuvanju. Jedino će promjena navika i shvatanje da neodgovorno ponašanje i uništavanje prirodnih resursa ostavlja trajne ožiljke u životnoj sredini i ugrožava zdravlje, uticati na sprječavanje uništavanja prirodnih resursa“, rekla je Vojinović

Kada je riječ o problemima koji se potencijalno mogu javiti prilikom zatvaranja Poglavlja 27, ona je kazala da je, pored toga što je poglavlje izuzetno ambiciozno, postavlja visoke standarde i nastoji da preoblikuje dosadašnji način tretmana prirodnih resursa, jasno da je ispunjavanje obaveza iz najzahtjevnijeg Poglavlja 27 dugoročan proces koji, shodno iskustvima iz ranijih talasa proširenja EU, prelazi projektovani datum ulaska u EU.

„Neke nove države članice EU (Rumunija, Bugarska i Hrvatska) koje su se pridružile 2007, tj. 2013, još realizuju obaveze iz ovog poglavlja u dodijeljenim prelaznim rokovima. Na nama je da odgovorno radimo i kvalitetno ispunjavamo obaveze u rokovima dogovorenim sa EK“, navela je Vojinović.

Ona je rekla da je u posljednjih desetak godina u infrastrukturnu izgradnju i razne programe i projekte u oblasti životne sredine, na državnom i lokalnom nivou, uloženo više od 200 miliona eura.

Kako je navela, zbog prirode obaveza iz Poglavlja 27 (na primjer u oblasti kvaliteta vazduha i industrijskog zagađenja), određene aktivnosti finansira privatni sektor.

Imajući u vidu ovu dinamiku ulaganja i ispunjavanja obaveza, Vojinović smatra da potrebna finansijska sredstva neće premašiti prvobitne projekcije.

„Naime, kako bismo ravnomjerno rasporedili finansijska ulaganja i smanjili potencijalno opterećenje na poreske obveznike, predvidjeli smo faznu realizaciju investicionih i infrastrukturnih ulaganja za Poglavlje 27. Iako obezbjeđivanje finansijskih sredstava nije jednokratno, već tokom dužeg vremenskog perioda, nastojimo da uključimo sve raspoložive izvore finansiranja“, istakla je Vojinović.

Prema njenim riječima, polazište je da se svaka aktivnost finansira iz onog izvora koji neće stvoriti dodatni finansijski teret na državni i opštinske budžete u smislu generisanja novog zaduživanja.

Kako ova oblast podrazumijeva brojne kapitalne investicije u infrastrukturu otpada i otpadnih voda, unaprijeđenje tehnoloških procesa u industriji, Vojinović je rekla da su dominantni finansijski povoljni kreditni aranžmani, IPA, donacije, te sredstva iz državnog i opštinskih budžeta.

„Konačno, sa članstvom u EU, Crna Gora će postati korisnica strukturnih fondova, koji su mnogo veći od sada raspoloživih IPA sredstava i na koje će naša država moći da računa za brojne zahtjevne aktivnosti iz Poglavlja 27“, ukazala je Vojinović.

Ona je rekla da se trenutno radi na uspostavljanju Eko fonda koji će kao posebno pravno lice prikupljati sredstva od subjekata ( „zagađivača“) i aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu, i namjenski ih plasirati isključivo u finansiranje programa i projekata u oblasti životne sredine.

Sva investiciona i ostala ulaganja u oblast životne sredine, dodaje Vojinović, nužna su i opravdana.

„Zapravo ovdje ne govorimo o troškovima, već isključivo o dugoročnim investicijama u unaprijeđenje uslova javnog zdravlja i kvaliteta života građana Crne Gore, kao i konkurentnosti cjelokupne privrede. Spriječavanje zagađenja je često skupo, međutim, otklanjanje zagađenja kada je šteta već učinjena neuporedivo je skuplje“, ocijenila je Vojinović.

Ona je kazala da su za pregovore sa EK u poglavlju 27 potrebni kvalitetni kadrovi na svim nivoima, državnom i lokalnom, bilo da je riječ o poslovima izrade zakonodavstva, implementacije obaveza, inspekcijske kontrole i pravosudnih funkcija.

„Nastavićemo sa jačanjem kapaciteta i izgradnjom usko profilisanih i specijalizovanih kadrova, posebno u dijelu inspekcijskog nadzora i službenika zaduženih za IPA-u, kao i u dijelu izgradnje kapaciteta na lokalnom nivou“.

Snažni kapaciteti u administraciji i izgrađeni institucionalni sistem koji već imamo u ovoj oblasti, od velike su važnosti u pregovorima sa Evropskom komisijom.

„Snažno vjerujem u kadrovski potencijal Crne Gore u ovoj oblasti i sa mobilizacijom svih onih koji imaju potrebna znanja, stručnost i vještine i da će naša priča u poglavlju 27 biti uspješna“, zaključila Vojinović.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove Evropske unije. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 8

  • brooklyn 2 nedjelje
    Poštovana gđce Vojinović,ovo oko 200 milja €,možda...u Disneyland-u.A vala i VI 20 tisuća € u sređivanje "spoljašnosti",a opet ništa-u pamet.Ali..nema veze,prcaj tu platu od 1500 € ,putuj i boli te pcka😪
    • 10
    • 0
  • CPC_i_DRUGE_BAJKE 2 nedjelje
    200 milona € a smeca na sve strane.Pa da ima i T od tuzioca u ovoj zemlji neko bi morao da zavrsi iza resetaka.Pa da je deseti dio tog novca ulozen,ne bi nam korita rijeka ljeti licila na deponije.
    • 8
    • 0
  • IzJedneOd4Nahije 2 nedjelje
    I u tebe bi se ulagalo gospodjo draga
    • 8
    • 0