navigacija Naslovnica Premium

Balkanske fasade kao u Bronksu

Šaranje po zidovima smješteno je s onu stranu zakona

Balkanske fasade  kao u Bronksu
Foto: FoNet

Zidovi su prepuni grafita, no ne baš toliko onih koji bi imali umjetničku vrijednost, već običnih žvrljotina našaranih čak i na dimnjacima, roletnama, na vrtoglavim vrhovima nebodera... 

Kao što lice mnogo govori o čovjeku, fasade puno govore o zgradama, gradovima i ljudima u njima. Fasade su lica gradova, a svaki grad ima zidove kakve zaslužuje. Kod nas najčešće imaju ofucana, rošava pročelja, često izbušena i iskrzana još od zadnjeg rata, a neka i od poratne tranzicije tijekom koje se, u velikoj mjeri, zagubila briga za javno dobro. Možemo reći da su nam zidovi uredni koliko su nam uređene države.

Vandalsko šarenilo skriva komunalno sivilo

Prepoznajete li stara lica svojih gradova ispod išaranih i ruiniranih fasada? Zaprljana su iz bijesa i obijesti, a i zbog nemara. Baš kao i autobusna stajališta, kandelabri, žardinjere, semafori, klupe, izlozi, kapije, haustori, kante za smeće... Sve je zašarano. A da nije zašarano, bilo bi samo zaprljano. Ovako, zajedljivo primjećujem, imamo barem vandalsko šarenilo koje skriva komunalno sivilo.
Zidovi među prvima dospijevaju na udar nakupljenog i neiskaljenog bijesa. Zašarana pročelja neslužbena su kvartovska ili gradska kronika, javna knjiga žalbe, urbani spomenar koji su ispisale stotine anonimnih ruku sprejevima, vodootpornim flomasterima, čak i kredama. Često su zidovi podloga za prijeteće poruke pune mržnje odaslane „onim drugima“: pripadnicima manjina, navijačkih skupina ili, naprosto, ekipi iz susjednog kvarta. Zagreb je, recimo, pun takvih zidnih poruka adresiranih omraženom Zdravku Mamiću. Lakše je prebrojati zidove bez ikakave žvrljotine nego naći one na kojima nema psovki i uvreda na njegov račun.

Zašarani zidovi kao turistički vodiči

Te bijesom ili humorom intonirane i sprejom zatefterene poruke mogu čak biti dobra preporuka za upoznavanje Zagreba ili bilo kojeg grada prekomjerno zagađenog grafitima. Tko ima volje iščitavati grafiterski metajezik, može iz njega saznati čak i više zanimljivoga nego što će čuti od lokalnog turističkog vodiča ili pročitati iz kakve turističke brošure. I ne, ta kaotična grafiterska zbrka koja vrišti sa zidova na kojima se gužvaju angažirane parole, bezvezne žvrljotine, brzinski potpisi (takozvani 'tagovi') i čudesne umjetničke slikarije, odavna nisu samo obilježja rubnih dijelova grada i industrijskih zona. Vješti i priučeni grafiteri izveli su desante na gradska središta drsko i otvoreno izazivajući komunalne vlasti na poduzimanje uglavnom neuspjelih akcijskih planova za njihovo suzbijanje.

Šaranje po zidovima smješteno je s onu stranu zakona. U Hrvatskoj se smatra kaznenim djelom oštećenja tuđe stvari, a za što je propisana i kazna zatvora do dvije godine. U slučaju da je šteta znatnija, te ako vandalska žvrljotina potječe iz niskih pobuda i potiče na mržnju, moguća je kazna i do pet godina. Koliko je poznato, dosad je u Zagrebu i Hrvatskoj po toj odredbi kažnjen tek jedan počinitelj. Ljetos je osuđen na osam mjeseci zatvora jer je prije tri godine na nekom zidu nasprejao grafit - pogađate li? - protiv Zdravka Mamića.

'Džaba ste krečili'

Ljutnja obuzima gradske oce jer sve je više turista koji dolaze vidjeti ove naše egzotične krajeve, pa nije red da ih se dočeka s neušminkanim užim i nešto širim središtima gradova. U Zagrebu je, primjerice, gradska vlast donijela Odluku o zaštiti objekata od grafita. Osim uklanjanja samih grafita s pročelja zgrada, ona podrazumijeva i stavljanje tzv. antigrafitnog premaza, a zatim - kad je već šou! - i postavljanje nadzornih kamera. Komunalna vlast sufinancira najveći dio tog projekta, no odaziv je slabašan. Stanari tek tridesetak zgrada u cijelome gradu dali su pristanak. 
Danas svaki veći grad na ovim prostorima ima neki svoj „Berlinski zid“, a svaki opasniji kvart pomalo sliči na Bronx. Zidovi su prepuni grafita, no ne baš toliko onih koji bi imali umjetničku vrijednost ili sadržavali neku duhovitu ili provokativnu poruku, već običnih žvrljotina našaranih čak i na dimnjacima, roletnama, na vrtoglavim vrhovima nebodera... gdje god ima komadića netaknutog zida. Fasade, koje su najčešće ruine, više se i ne vide, a nagrđene bivaju i one friško obojane. Uostalom, svi znamo za onaj grafit "Džaba ste krečili" kojemu se više ne zna ni porijeklo jer je već stotine puta bio citiran. Taj groteskno svjedoči o vremenima na ovim prostorima u kojima nisu samo grafiteri ti koji nemaju obzira ni prema čemu čistom i sređenom, ni privatnom ni javnom!

(Al Jazeera)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.