navigacija Naslovnica Premium
Kersten Knipp
SVIJET U RIJEČIMA
1.11.2016 10:58

Bitka za Mosul

Osmanlijsko ili Otomansko carstvo je odista bilo jedno od najvećih gubitnika nakon I svjetskog rata. Sporazumom iz Lozane su definisane granice Turske, kao nasljednice tog carstva. Mosul , koji je nekada pripadao Osmanlijama, tako je pripao Iraku

Bitka za Mosul Iračka vojska u okolini Mosula
Foto: Reuters

Bitka za Mosul  vraća nas u daleku prošlost. Nedavno je predsjednik Turske Erdogan izjavio da njegova zemlja ne može tu bitku posmatrati skrštenih ruku. Svoju procjenu potkrijepio je istorijskim argumentima: Turska je Sporazumom iz Lozane 1923. morala da prihvati velike gubitke teritorije. Ovim sporazumom je definisan novi poredak u Evropi i na Bliskom istoku nakon I svjetskog rata.

Osmanlijsko ili Otomansko carstvo je odista bilo jedno od najvećih gubitnika nakon I svjetskog rata. Sporazumom iz Lozane su definisane granice Turske, kao nasljednice tog carstva.  Mosul , koji je nekada pripadao Osmanlijama, tako je pripao Iraku.

Bez obzira što je prošlo skoro sto godina od tada, Erdogan to očito ne želi više da prihvati: "Istrajavanje na odlukama iz 1923. bila bi najveća nepravda koja se može nanijeti narodu i državi. Ako se u današnjem svijetu sve mijenja, onda ne možemo istrajavanje na onome što stoji u ugovoru iz 1923. posmatrati kao uspjeh." Stoga, zaključuje on, Turska mora da se angažuje u Mosulu. Ova izjava je izazvala nelagodu u iračkoj vladi koja se odmah zahvalila Turskoj i odbila ponudu  za  njenim vojnim angažmanom na sjeveru Iraka.

Nazad u XVII vijek

Erdoganova istorijska ekskurzija bila je inspiracija još jednom iračkom susjedu, Iranu, da posegne u prošlost. Tako su se u Teheranu prisjetili Ugovora Qasr-e Schirin. Ovaj ugovor ima respektabilnu starost: potpisi na njemu datiraju iz 1639. Ovim ugovorom definišu se granice između Persijskog i Osmanlijskog carstva, uključujući i one na teritorijama koje danas pripadaju Iraku. Taj ugovor je garantovao Persijcima kontrolu i vladavinu nad svetim šiitskim hramovima koji su se nalazili i izvan Persije. I danas se na to Iranu gleda kao na blanko ček  za  stalno miješanje u ono što se zbiva u Iraku. U Iraku, naime, postoji veliki broj šiitskih svetinja.

Ekskurzije u daleku prošlost pokazuju o čemu se ustvari radi kada je riječ o bitkama  za   Mosul  i druge iračke gradove: radi se o novom poretku ne samo u Iraku, nego i u cijelom regionu. Teži se promjeni granica uz pozivanje na istorijske nepravde koje su Bliskom istoku nanijete nakon I svjetskog rata. Odista, dogovor Britanaca i Francuza, definisan Sporazum Sykes-Picot, hladnokrvno se rukovodio samo interesima ove dvije države - ne i interesima Arapa i lokalnog stanovništva.

Logika globalizacije

Ugovor iz Lozane je bio drugačiji. On je definisao granice Turske kao nasljednice Osmanlijskog carstva. Ovo carstvo je bila jedna od sila koje su poražene u I svjetskom ratu. Stoga je  za  Osmanlije ovaj ugovor bio prilično bolan. Ipak, čista avantura je da se na osnovu toga sada traži novi poredak  za  region. Pomjeranja granica bi izazvalo ogromne napetosti. Svijet je danas ustrojen po principu nacionalnih država. Pozivanje na principe koji su vladali prije toga moglo bi izazvati dodatnu destabilizaciju regiona.

Umjesto toga, potrebno je pokazati nešto drugo: sposobnost da se organizuje život u multietničkoj i multikonfesionalnoj državi. Sve drugo suprotstavlja se logici globalizacije. To je, što se uostalom danas pokazuje i u Evropi, vrlo težak zadatak, koji može da se završi i neuspjehom.

Nakon 15 godina rata, Irak je loše pripremljen  za  taj zadatak. Stoga postoji velika potreba, u čemu se slažu i brojni komentatori u arapskim državama, da se zaustavi cijepanje društva na osnovu kulturoloških razlika. Problem nisu granice, nego religiozni i rasistički šovinisti koji ih stavljaju pod znak pitanja.

(Deutsche Welle)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.