navigacija Naslovnica Premium
NEKO DRUGI
5.2.2018 10:41

Euro je Pijemont federalne Evrope

Euro je poput bunkera u kojem postoje samo ulazna vrata

Euro je Pijemont federalne Evrope Ilustracija
Foto: Shutterstock

Euro je poput bunkera u kojem postoje samo ulazna vrata. Kad uđeš, vrata se zabrave, a jedini način da izađeš jeste da silom probiješ zid. Ono što članice eurozone drži na okupu nije svijest o dobicima od eura, nego strah od eksplozije ako požele izaći iz bunkera

Skupina njemačkih i francuskih ekonomista zatražila je nedavno da se Europska monetarna unija institucionalno dogradi. Svjesni su, očito, da bi sljedeća kriza mogla dovesti do propasti eura jer ta valuta nema države. Institucionalnu dogradnju zatražio je i novi predsjednik euroskupine Mario Centeno, koji koordinira rad 19 članica eurozone. 

Koliko je “dogradnja eura” postala politički hitna, pokazuje i novi članak američke ekonomistice Kathleen R. McNamara, koja tvrdi da euro nije samo “generator rizika” za Europsku uniju. Zbog svoje političke nedovršenosti i zbog gubitka legitimiteta dok se širi populizam, euro i EU prijete da će “pokvariti” i potkopati “globalni financijski poredak”.

Međutim, teško je vjerovati da će članice Europske unije srljati u dogradnju eura, jer to znači stvaranje europske federalne države i dodatno odricanje od nacionalnog suvereniteta. Tvorci eura, prije četvrt stoljeća, nisu skrivali da žele federaciju. Euro su zamislili kao sredstvo za postupno stvaranje “sve tješnje” Unije. Političari o tome uglavnom šute. Ako se odricanje od nacionalne valute pokaže pogrešnim, nema mogućnosti za popravak. Euro je zamišljen kao jednosmjerna ulica jer postoje samo pravila za ulazak, a ne i za izlazak iz njega. To je svojevrsni Pijemont za kovanje “sjedinjenih europskih država”.

Zapravo, euro je poput bunkera u kojem postoje samo ulazna vrata. Kad uđeš, vrata se zabrave, a jedini način da izađeš jest da silom probiješ zid. Euro je, naime, pridonio čvrstom povezivanju financijskog sustava Europske unije, a kajganu je teško vratiti u jaja. Ono što članice eurozone drži na okupu nije svijest o dobicima od eura, nego ponajprije strah od eksplozije ako požele izaći iz bunkera. Upravo je strah od kolapsa grčkog financijskog sustava i gospodarstva bio  razlog zašto je grčka vlada 2015. pokleknula pod nehumanim diktatom iz Bruxellesa i Berlina. Nije se usudila izaći iz eurozone, iako su to predlagali i njemački ministar Wolfgang Schäuble te ekonomist Hans-Werner Sinn. Očito, euro je poprimio represivnu funkciju poput vojske i policije, jer služi za discipliniranje neposlušnih članica, a jakima omogućuje kontrolu nad slabima. To je skrivena, razorna moć eura.

Kamo vodi dogradnja eura i Unije, predočio je ovih dana njemački ministar Sigmar Gabriel koji je sumnjičave Nijemce uvjeravao da se trebaju pomiriti s budućim “gubitkom svoga glasa” u Europi, jer svoju suverenost trebaju podrediti nadnacionaloj europskoj državi. Možemo zamisliti koliko će to “obradovati” sve narode, osobito Hrvate. Za razliku od Nijemaca, koji su najbrojniji u EU, Hrvati čine samo jedan posto stanovništva, pa će njihovi interesi uvijek biti preglasani. Ako se budu bunili, onda im Frankfurt - gdje je sjedište Europske središnje banke - može zatvoriti financijsku slavinu i dotok eura, dok god ne pokleknu poput Grčke.

Možda se takav razvoj događaja i neće ostvariti. Puno toga ovisi o putu kojim će krenuti nova njemačka vlada. Izvjesno je, međutim, da se Europska unija pretvara u tvorevinu kakvu Hrvati ni u snu nisu očekivali, kada su na referendumu glasovali za EU. 

(novilist.hr)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.