navigacija Naslovnica Premium
Gojko Perović
15.9.2016 10:48

Hram u Baru

Toga 25. septembra „ostatak svijeta“ naći će se „preko puta“ Bara. Ne kao opozicija, ili suprotna strana... nego kao publika koja će moći da gleda i uživa, u tako veličanstvenom zajedništvu ljudi sa Bogom i u tako rijetkom i dragocjenom zajedništvu ljudi sa ljudima...

Hram u Baru
Foto:

Dvadeset petog septembra ove godine biće osvećen Saborni hram Svetoga Jovana Vladimira u Baru, povodom hiljadite godišnjice (1016-2016) mučeničkog stradanja ovog svetog kralja

Postojanje grada Bara, i naše istorijsko prisustvo u njemu, svakako jeste drevna tema, i seže do samih početaka kolektivnog pamćenja ovog naroda. Koliko su Bar i Sloveni sudbinski vezani, pokazuje nam i činjenica da su nam podjednako nepoznati kako predslovenska istorija ovog grada, tako i istorija Slovena prije njihovog dolaska pod Rumiju. Kao da su postali svjesni sebe, kao da su progledali, i ovaj grad i ovaj narod, tek kad su se sreli. Jezikom romantike, reklo bi se da su „stvoreni jedno za drugo“. A opet, možda je i najveći kvalitet slovenskog bitisanja u Baru, upravo taj, što smo ovdje na pragu morske pučine, naučili da ne živimo sami, da bivamo dobri gosti, i još bolji domaćini, drugima - koji žive pored nas, sa kojima smo se ovdje, na obali Jadrana, upoznali.

Prije ravno hiljadu godina, na području ovog grada nastajala je istorija jednog od prvih slovenskih kraljevstava. U odnosu Vizantije prema zetskom kralju Svetom Jovanu Vladimiru, prepoznajemo obrise političkog uvažavanja posebnosti i sposobnosti ovog naroda. Poslije toga, kroz kult kralja-mučenika, koji se iz Zete širio po cijelom Balkanu, vidimo da je naš kralj, i njegov jevanđelski odnos prema politici, postao model, obrazac za druge. Kasnije, kraljevska titula Vojislavljevića i autonomija crkvene jedinice sa sjedištem u Baru, predstavljale su priznanje Evrope da na ovim prostorima živi jedan zreo narod. Danas, stojimo u redu za dobijanje tog priznanja, kao da protekli milenijum nije značio ništa. Ni nama, ni Evropi.

U svemu tome grad Bar je predstavljao prozor, otvoren i prozračan,  kroz koji je zapadni svijet gledao na ove naše krajeve, preko koga je komunicirao sa nama. Pa ipak, na njihovom zapadnom (latinskom, italijanskom ) jeziku (a to se onda odnosi i na sistem poimanja, razmišljanja),  ova naša lijepa luka, nikada nije bila ništa više nego (tamo neki) „grad preko puta Barija“ (Antibaris, Antivari ). To se čak odrazilo i na našu srednjovjekovnu terminologiju, kojom smo italijansku luku nazivali „Veliki Bar“, što će reći - onaj pravi Bar, kojega je naš grad, samo manja kopija. Kao da je ono, što našem Baru presudno određuje identitet,  to što se on nalazi naspram Barija.

Ova igra riječi, odnosno igra imena,  predstavlja zanimljivu sliku mentaliteta malog naroda koji živi u susjedstvu velikog. I to ne bi trebalo da rađa neke negativnosti i komplekse kod nas. Prosto, treba znati svoje mjesto u realnom svijetu. Tako je i mentalitet ovdašnjeg pravoslavnog svijeta, koji je manje-više uvijek gajio izvjesni (ne)opravdani antagonizam prema Zapadu, ovom odnosu „dva Bara“ na Jadranu, pristupao bez protivljenja. Ponajprije zato, što se pamtilo i znalo, da se u Bariju čuvaju mošti Svetog Nikole, jednog od najpoštovanijih svetitelja u pravoslavlju i cijelom hrišćanskom svijetu. Otuda je naš Bar često bio samo mjesto sa koga se najbrže i najlakše moglo doći do Svetog mjesta, na suprotnoj obali mora.

U novijim vremenima, skrnavljenja i obesvećenja, švercersko-trgovački mentalitet je izobličio ove sakralne pojmove i predstave, ali je i on sačuvao tu gradaciju značenja imena, po kojoj je crnogorski Bar samo „odskočna daska“ do italijanskog Barija. Mada, u tim novijim vremenima, koja ne pamtimo po mnogo čemu dobrom, ima i jedna lijepa istorijska epizoda, koja u našim očima podstiče veličanje italijanske luke u odnosu na ovu našu. Ona se tiče fudbala. Samo tu epizodu ne priznaju kao značajnu navijači „Partizana“. A priznali ili ne priznali, svi znaju o čemu se radi... i to je nama „zvezdašima“ dovoljno.

I evo, 25. septembra, bukvalno za koji dan, „nakon svih ovih godina“, dobijamo pravu priliku, da Bar doživimo kao grad koji ima svoj puni identitet, duhovni i kulturni. Da vidimo neka njegova svojstva, koja nema ni velika italijanska luka. Velelepni Hram Svetoga Jovana Vladimira na Topolici, građen prethodne dvije decenije www.hrambar.com, biće osvećen tokom bogosluženja koje će predvoditi Njegova Svetost patrijarh jerusalimski g. Teofil. Prvi put u istoriji, patrijarh Jerusalima dolazi u Crnu Goru! Dolazi da blagoslovi i ukrasi 1000. godišnjicu, jednog spomena, jedne bogate tradicije. Toga dana, Bar će stajati pravo naspram Svete Zemlje, odakle dolazi visoki gost.

Uz ovog poglavara prve crkve u istoriji hrišćanstva, u osvećenju Sabornog Hrama u Baru će učestvovati patrijarh srpski g. Irinej i arhiepiskop albanski g. Anastasije, uz učešće predstavnika svih pomjesnih pravoslavnih crkava. Biće prisutni i predstavnici rimokatoličke crkve, kao i naši vjekovni susjedi, komšije i prijatelji vjerujući muslimani.

Od toga dana, Bari i Bar, neće gledati jedan na drugog, samo preko svojih pristaništa za razne brodove i barke, nego će se vidjeti i prepoznavati sa visočijih kota, sa uzvišenijih, duhovnih tačaka... sa vrhova katedrale Svetog Nikole i hrama Svetog Jovana Vladimira. Dvije bogomolje, dva umjetnička i građevinska poduhvata.... dva izraza, jedne te iste civilizacije.

Toga 25. septembra „ostatak svijeta“ naći će se „preko puta“ Bara. Ne kao opozicija, ili suprotna strana... nego kao publika koja će moći da gleda i uživa, u tako veličanstvenom zajedništvu ljudi sa Bogom i u tako rijetkom i dragocjenom zajedništvu ljudi sa ljudima...

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (16 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 26

  • TruSho1 2 godine i 1 mjesec
    G. Perovic i slicni neka brinu o crkvi, ovakvim proslavama i sl. Nego, nisam primjetio zabrinutost Vas drustveno odgovornih u temi gdje je vlada potpisala smrtnu presudu nasoj obali, pocetak istrazivanja vezanih za ekploataciju nafte, ali ste toliko drustveno odgovornii nasli ste vremena da ucite crkvu da ona treba da gradi vrtice i bolnice!?!
    • 6
    • 0
  • Pozoriste u drzavi 2 godine i 1 mjesec
    oskar1 ---Ja se nadam da ce postaviti srpsku zastavu visine bar 20 metara :-).
    • 6
    • 0
  • Đ.Pavle 2 godine i 2 mjeseca
    Skole i vrtiće gradi država...u nasem slučaju DPS SDP..Skole i druge državne ustanove..univerziteti koje su leglo i glavna baza diktature DPSa koja unisti ovaj narod i drzavu..Dje te uce da budes vojnik Milov i odreknes se očeva,bližnjih,predaka i pljunes na tradiciju svoju i slijepo klicas,aplaudiras NATOu..kao jedinoj vjeri i tvojoj buducnosti..od Avganistana do Somalije i Sirije.Osvijestite se..vidite da su vam Sektasi DPS CIA mozak isprali da ste zaboravili na zrtve predaka za ovaj krs????
    • 11
    • 1