navigacija Naslovnica Premium
Božena Jelušić
OBIČNE STVARI
18.7.2016 10:14

Igra prijestola

Od "Igre prijestola" nama najviše odgovara završnica posljednje sezone, kad Sersei razara grad i postaje kraljica

Igra prijestola Budva
Foto: Shutterstock

Crnogorski turizam počiva na pravilu da svaka vrijedna lokacija ima već poznatog budućeg vlasnika ili zakupca, kome se sve prilagođava, pa i sam pejzaž

Zašto "Igra prijestola" nije mogla biti snimljena kod nas na crnogorskom primorju, pita djevojka dok "gugla" na svom "pametnom" telefonu. Valjda si vidjela one scene iz Dubrovnika, a pogledaj Budvu kako je prsla na sve strane, kaže mladić dok izlaze iz krivine na Brajićima. Dubrovnik je i dalje kao iz bajke, nigdje se ne vidi koji je vijek, kao da je vrijeme stalo. U pravu si, kaže djevojka, a sad su napali i Verige, brzo će poć’ i Kotor. Trebalo bi da se ljudi dogovore da im niko ne ulazi u lokal, kad ovako uništavaju pejzaž. Strašno bi ih oštetila, odgovara momak, vazda će biti onih koji će ući. Evo je "Astorija" u Budvi puna, iako mnogi mještani neće da sjednu tamo zbog divlje gradnje na bedemima.

Davno je prošlo vrijeme kada su u Budvi snimani "Dugi brodovi", kada je i ona bila bajkoliko mjesto. Brodovi su otplovili u Dubrovnik, koji u međuvremenu nije poklekao pred interesima za brzom i jeftinom gradnjom za tržište. (Šta bismo tek radili da je nas neko bombardovao i "počistio" teren, teško je i zamisliti.) Budvi je iz vremena "Dugih brodova" ostalo veliko lažno zvono i ružni toponim Ričardova glava. Ostao je i Stari grad, već gotovo izgubljen u haosu jeftinih solitera, pa se i u njemu sve više divlje gradi, zaziđuje, "ukrašava" girlandama…

A u zaštićenom dubrovačkom Arboretumu u Trstenu snimale su se nove sezone "Igre prijestola". Dubrovnik je postao "Kraljev grudobran", glavni grad "sedam kraljevstava". Lokrum i Minčeta magnetski privlače američke turiste kojih nikada nije bilo više. Poneko se ipak buni, jer je snimanje kultne serije, navodno, "gradu donijelo novac, a oduzelo prošlost". I upravo zbog te tvrdoglavosti i takvog osjećaja za vlastitu tradiciju i vrijednosti, danas su mogući i sačuvani Dubrovnik i budući muzej posvećen popularnoj HBO seriji, i obnovljeni svi dubrovački hoteli i astronomske cijene noćenja… Sve je to danas moguće zato što je Dubrovnik ljubomorno štitio svoj kulturni pejzaž.

Crnogorska "igra prijestola" se nastavlja i u obliku takozvane "valorizacije", a pravilo je da svaka vrijedna lokacija ima već poznatog budućeg vlasnika ili zakupca, kome se prilagođava i sam pejzaž. Crna Gora je odavno spremna da uništi i za sitne novce zatre sve svoje kulturne pejzaže od najveće vrijednosti. Trenutno se to događa na prostoru Veriga, gdje niče mamutski privremeni objekat, sličan već mitskom "privremenom objektu" na Svetom Stefanu. Protesti građana doveli su i do "neočekivanog" otkrića da je firma koja ga je izgradila već imala gotov projekat, a dozvole i slične „sitnice“ su pribavljene naknadno.

Sada je čuveni MORT pripremio Predlog Zakona o legalizaciji neformalnih objekata na zaštićenim prostorima, uz sedamnaest amandmana, kojim će vjerovatno biti legalizovano sedamsto lokacija u zoni Morskog dobra. Podsjećanja radi, to bi samo u Budvi značilo legalizaciju divlje gradnje aktuelnog zakupca Svetog Stefana, zatim čuvenog "Torča", zbog kojeg su posječeni borovi pored Vile Manojlović, pa legalizovanje vikendica u vlasništvu brojnih političkih i sudskih moćnika na samoj pjeni od mora… A od divljanja na spomenicima kulture dovoljno je pomenuti dogradnju budvanskih bedema za potrebe „Astorije“. Uostalom njihovi su vlasnici i zakupci od početka znali da će im to kad-tad biti legalizovano. Za medije će biti upriličene reportaže i vijesti o siromasima koje je nužda natjerala da divlje grade. Njima će opštine riješiti stambeni problem i tako sačuvati imidž "socijalne države". Kad je prijesto tvoj, lako je prilagoditi detalje.

U Crnoj Gori, nažalost, nema svijesti o značaju ekskluzivnosti kulturnog i ambijentalnog nasljeđa, koje nas je moglo učiniti zemljom iz bajke. Uz to, "obrazovana" elita je ustoličila pozlaćenu sintetiku, staklo i beton. Sa takvim stanjem svijesti, postalo je samorazumljivo da jedino ukoliko ste povlašćeni investitor, zakupac, prijatelj ili kum, možete da radite i gradite što god hoćete. Kada je, pak, planiranje u pitanju, takvi povlašćeni pojedinci imaju neviđenu moć da valorizuju isključivo sopstvene prostore i biznise. Njihove želje se lako materijalizuju, a građanima, osobito neposlušnima, ostaju zelene površine i saobraćajnice, riječju svi javni prostori koji su potrebni uređenim i urbanizovanim mjestima. Pa nek mještani sada vide kako će zaštititi Buljaricu, kad samo njihovi posjedi u planovima osvanu kao javne ili zelene površine i saobraćajnice.

Koga je moliti, nije ga ljutiti, kaže stara poslovica, pa se tako, evo već dvadeset i pet godina, odvija udvaranje građana "prijestolu". Tako se nastavlja neodrživo planiranje, jeftina gradnja i uništavanje resursa države, osobito na primorju. Pa i to bi bilo razumljivo, ma koliko nakaradno i suludo, da je prihod od turizma značajno iskoračio u odnosu na socijalistička vremena. Pa kad nam kažu da smo "ka’Monako", teško je onima koji znaju nešto o prošlosti a da se ne sjete kakve su, na primjer, nekad bile plate mještana Svetog Stefana i njihovih kolega pristiglih iz Nikšića, a kako su im danas djeca srećna ako dobiju posao i platu daleko ispod vrijednosti prosječne potrošačke korpe.

Primorje se doslovno zatire u korist sve kraće turističke sezone, sve teže ostvarivog prihoda, sve neuhvatljivije sive ekonomije i djelatnosti koje jedna drugi satiru. I ovogodišnja „rekordna“ sezona će se na kraju upakovati u jedva jedan haotični mjesec nesnosne gužve i tarapane, i nekoliko mjeseci "izvlačenja" uloženih sredstava i doslovnu pljačku turista i građana. Tako je i na ostrvu Sveti Nikola, koje bi trebalo da bude izletište i kontakt sa prirodom, sve prekriveno ležaljkama, čak i dijelovi koji nisu izdati u zakup. Kada upitate konobara ko je zakupac i ko mu je poslodavac, on vam mirno odgovara da ne zna i naplati vam komplet ležaljki bez fiskalnog računa. Nema ni znaka o zakupu, a inspekcije radije zalaze u objekte koji mukotrpno rade cijele godine. Taksisti divljaju, ulice i prolazi se zatvaraju kafanskim stolovima, apsurd upotrebe javnog prostora u privatne svrhe povlašćenih postao je sasvim normalna stvar.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 3

  • Ratimir.V. 2 godine i 2 mjeseca
    "Независни" најчешће раде јалову критику режима без да приђу узроцима. Пресмијешно је ко се све назива независан.
    • 0
    • 0
  • Sonnyy 2 godine i 2 mjeseca
    Tako je, ne postoje vise nezavisni intelektualci. Sad neko misli mozda ta sebe da je nezavisan intelektualac ukoliko nije licno uzeo novac. Nezavisnist se gleda u tome da devihacije u drustvu ili u užoj struci koje taj neko primjecuje, treba i da se bori protiv njih, na nacin koji je najprikladniji. Ukoliko to ne radi vec samo gleda, on je zavisan intelektualac
    ( 1 )
    • 6
    • 0
    Ratimir.V. 18.7.2016 17:12
    "Независни" најчешће раде јалову критику режима без да приђу узроцима. Пресмијешно је ко се све назива независан.
    • 0
    • 0
  • Crni andjeo 2 godine i 2 mjeseca
    Prijestola :) A posle stola isto stolica pa dvosed :)
    • 2
    • 1