navigacija Naslovnica Premium
Stevo Muk
ALTERNATIVE
8.3.2012 09:54

Istraga, a parlamentarna!

Parlamentarna većina treba da shvati kako je parlamentarna istraga, poput drugih mehanizama nadzora vlade, dobra prilika za samu vladu da reafirmiše i argumentuje svoju politiku pred poslanicima i javnošću

Istraga, a parlamentarna!
Foto: Boris Pejović

Donijeta je odluka o sprovođenju prve parlamentarne istrage od obnove nezavisnosti. Druga - prva bješe ona o pisanju „Nacionala“ o švercu duvana i umiješanosti istog ovog za kojeg se sumnja da je u centru afere „Telekom“.

Raduje nas što je ovakva odluka donijeta i smatramo da njeno sprovođenje ima značajan potencijal za unapređenje parlamentarnog nadzora u Crnoj Gori. U ovom trenutku je manje važno kako je donijeta odluka i što je sve bilo u političkoj igri. Uloga SDP je od najvećeg značaja u pokretanju mehanizama parlamentarnog nadzora, na što smo i ranije ukazivali i što se pokazalo i ovog puta. Raduje nas ako je i više puta ponovljeni poziv Instituta Alternativa i drugih nevladinih organizacija makar malo doprinio otvaranju parlamentarne istrage.

Ranije smo ukazivali da se ustavna mogućnost predlaganja i sprovođenja parlamentarnih istraga u Crnoj Gori gotovo nije koristila. Ovaj kontrolni mehanizam nije sprovođen u posljednjih deset godina, a od usvajanja važećeg Poslovnika Skupštine, kojim su uređene parlamentarne istrage, samo dva puta je predloženo njihovo otvaranje.

U Crnoj Gori je bio prisutan nedostatak političke volje parlamentarne većine za pokretanjem parlamentarnih istraga i nepovjerenje opozicije u mogućnost njihovog realizovanja. Osim toga, opozicija nije djelovala jedinstveno u iniciranju ovog mehanizma.

Anketni odbor bi se u sprovođenju parlamentarne istrage mogao suočiti s poteškoćama u prikupljanju podataka zbog: neprecizno definisanih istražnih ovlašćenja; nemogućnosti pristupa tajnim podacima; izostanka zakonske obaveze državnih funkcionera, službenika i drugih lica da budu saslušani pred Odborom pod prijetnjom sankcije za neodazivanje i lažno svjedočenje. Za razliku od Crne Gore, gdje su parlamentarne istrage uređene Poslovnikom, u velikom broju zemalja Evropske unije regulisane su zakonom, i to najčešće posebnim Zakonom o parlamentarnim istragama.

Utvrđivanje posebnog zakonskog okvira za ovaj kontrolni mehanizam ima za cilj njegovo jačanje, kao i garantovanje apsolutne obaveznosti poštovanja odredbi kojima se uređuje. Usvajanjem takvog zakona u Crnoj Gori regulisale bi se pojedinosti djelokruga i djelovanja anketnog odbora, kao i kaznene odredbe, te omogućilo adekvatno sprovođenje ovog mehanizma u praksi.

Parlamentarne istrage su “pogodne” za ispitivanja problema koji imaju snažnu političku dimenziju, jer su posljedice koje “proizvodi” ovaj kontrolni mehanizam prvenstveno političke. Važan cilj sprovođenja parlamentarnih istraga je, dakle, utvrđivanje političke odgovornosti državnih organa, ali i tendencija ka pružanju sistemskog odgovora na društveni problem koji je bio povod za otvaranje istrage.

Takvi ciljevi parlamentarne istrage postižu se tako što se anketnim odborima/istražnim komisijama koji ih realizuju daju posebna, odnosno, veća ovlašćenja od onih koja imaju „stalni“ odbori u parlamentu.

Tako npr. u Italiji i Portugaliji komisija za istragu raspolaže s istim ovlašćenjima i ograničenjima kao i pravosudni organi tokom sprovođenja istražnih radnji. Ova veća ovlašćenja su zapravo istražnog karaktera i odnose se na prikupljanje podataka, ispitivanje svjedoka, podnošenje zahtjeva za dostavljanjem dokumentacije koja je značajna za istragu.

Propisi kojima se uređuje vođenje krivičnog postupka mogu se primjenjivati prilikom prikupljanja ovog materijala, kao što je to slučaj u Njemačkoj, dok u Danskoj ministar pravde može da imenuje specijalnog istraživača koji učestvuje u pribavljanju dokaza tokom istrage. Značajan broj evropskih zemalja ima poseban zakon o parlamentarnim istragama. U zemljama koje nemaju takav zakon, ovaj kontrolni mehanizam je regulisan drugim zakonima, kako bi se osiguralo poštovanje zahtjeva komisije za istragu/anketnog odbora.

Za učestalije sprovođenje parlamentarne istrage potrebna je promjena odnosa parlamentarne većine, ali i intenzivniji i jedinstveniji zahtjevi opozicije i javnosti. Parlamentarna većina treba da shvati kako je parlamentarna istraga, poput drugih mehanizama nadzora vlade, dobra prilika za samu vladu da reafirmiše i argumentuje svoju politiku pred poslanicima i javnošću.

Odbijanjem zahtjeva opozicije za korišćenjem nadzornih mehanizama parlamentarna većina doprinosi utisku da želi sakriti činjenice koje joj ne idu u prilog. S druge strane, parlamentarna opozicija treba, prije nego posegne za parlamentarnom istragom, u punoj mjeri da iskoristi „mekša“ poslanička prava. Moguće da bi neka vrsta političkog dogovora kojim bi opoziciji bilo dopušteno otvaranje parlamentarne istrage najmanje jednom tokom godine ili tokom jednog zasijedanja – konačno omogućilo da i ovaj mehanizam parlamentarnog nadzora postane stvarnost.

Prilikom sprovođenja parlamentarne istrage izvjesno je da će se naići na brojne prepreke i ograničenja u pravnom okviru. Parlamentarne istrage je potrebno zakonski urediti, i to posebnim Zakonom o parlamentarnim istragama, koji bi regulisao djelokrug anketnog odbora, njegovo obrazovanje, organizaciju i funkcionisanje, budžet, način sprovođenja istrage, način izvještavanja Skupštine.

Definisanjem ovlašćenja za istragu po uzoru na krivični postupak anketni odbor bi dobio pouzdanije metode da dođe do potrebnih informacija. Zakon treba da obuhvati i kaznene odredbe koje će se odnositi na nedostavljanje informacija, neodazivanje na poziv za svjedočenje odnosno neistinito svjedočenje.

Odobravanjem posebnog budžeta anketnom odboru neophodno je obezbijediti samostalnost i nezavisnost u radu. Izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka treba predvidjeti dostupnost tajnih podataka anketnom odboru Skupštine koji sprovodi parlamentarnu istragu.

Izmjenama i dopunama Ustava treba smanjiti potreban broj poslanika za podnošenje prijedloga za otvaranje parlamentarne istrage. Cilj je da se omogući veći broj inicijativa i češće javno izjašnjavanje o inicijativima od opšteg značaja, što predstavlja dobru uporednu praksu.

stevomuk@gmail.com

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.