navigacija Naslovnica Premium
Bernd Rigert
EVROPA KOD KUĆE I VANI
4.9.2018 10:43

Kadrovski loto u Briselu

Sljedeće godine promijeniće se kompletna garnitura u vrhu Evropske unije. To kod mnogih budi ambicije. Kako bi mogla da izgleda kadrovska kombinatorika?

Kadrovski loto u Briselu Ilustracija
Foto: Shutterstock

Diplomate, činovnici i novinari polako se vraćaju u Brisel nakon ljetnje pauze. Posao se polako zahuktava. Šta ima ljepše nego se uz kafu pozabaviti sam sobom. U Brisel trenutno kuva od glasina i špekulacija o tome ko će dobiti koju super-funkciju u evropskim institucijama.

Naredne godine u maju bira se Evropski parlament. Nakon toga, u oktobru će biti imenovan novi predsjednik Evropske centralne banke. Potom se u novembru bira nova Evropska komisija i njenih 28 komesara. U decembru će biti imenovanje novog predsjednika Savjeta EU koji predstavlja zemlje-članice Unije. Za tako važnu funkciju, koja će evropsku politiku određivati godinama, interna izborna kampanja u punom je jeku. Zvanično - evropski političari i činovnici prave se kao da se ništa ne dešava.

Niko ništa tačno ne zna

Više faktora igra značajnu ulogu kada je riječ o dobijanju pozicija. To su stranačka pripadnost, rod, starost, iskustvo u rukovođenju, nacionalnost, nivo prepoznatljivosti u zemljama-članicama, stav prema zajedničkoj valuti evru i druga načelna pitanja EU.

Institut za istraživanje „Votewatch“ još tokom proljeća sproveo je anketu među 1.000 pripadnika briselskog centra moći o tome koji bi kandidat mogao imati najviše šansi. Rezultat: pregovarač za Bregzit Mišel Barnije (Francuz) mogao bi da bude novi predsjednik Evropske komisije, Manfred Veber (Njemac) predsjednik Evropskog parlamenta, predsjednik Bundesbanke Jens Vajdman (Njemac) mogao bi da bude unapređen u predsjednika Centralne evropske banke, a premijer Holandije Mark Rute - postaće Savjet EU.

Ta prognoza međutim, kako smatraju neki u Briselu, ima dosta manjkavosti:

1. Barnije ima 67 godina i suviše je star: on takođe nema vremena da završi pregovore o Bregzitu.
2. I Veber i Vajdman su Njemci, a prema načelu proporcionalnosti između malih i velikih država, jedna zemlja ne može da dobije dvije čelne funkcije.
3. Niko od pomenutih nije žena, a i to je veoma važan faktor; njemačka kancelarka Angela Merkel, koja igra važnu ulogu u briselskoj kadrovskoj vrtešci, navodno uzaludno pokušava da pridobije

Francuskinju Kristin Lagard koja je na čelu MMF-a, i da je dovede na neku od funkcija u EU; francuski predsjednik Emanuel Makron bi navodno želio da dansku komesarku Margrete Vestager dovede na neku od najviših pozicija.

Iza kulisa

Novinari u Briselu relativno su složni u procjenama da Njemačka i Francuska - kao dvije preostale evropske sile - žele da sebi osiguraju veliki komad kolača. Francuski predsjednik Makron je možda bacio oko na mjesto direktora Centralne evropske banke, odnosno volio bi da tu postavi nekog svog Francuza. Njemačka kancelarka bi mogla da pokuša da svog vjernog saradnika Petera Altmajera (trenutno ministar privrede Njemačke, čovjek koji, pored njemačkog, tečno govori još i engleski, francuski i holandski) instalira na mjesto predsjednika Evropske komisije.

Mogli, željeli, htjeli? Ni Makron, ni Merkelova se o tome do sada nisu oglašavali. Njemačke novine već danima pišu da se smanjuju šanse Jensa Vajdemana da iz Centralne banke Njemačke pređe na funkciju direktora Centralne evropske banke. Njega inače bije glas da je „jastreb“ u politici novca. On bi, ako dođe, brzo okončao politiku jeftinog novca i niskih kamata Italijana Marija Dragija - ali za takvu promjenu nisu ni Grčka, ni Italija, ni Španija.

Posebno je komplikovan izbor novog predsjednika Evropske komisije. Aktuelni predsjednik Žan-Klod Junker (Luksemburg) ne želi više da ostane na toj funkciji. Za nju sada ima mnogo zainteresovanih.

Pored toga, partija čiji bi bio kandidat morala bi da pobijedi na evropskim izborima. Najveća poslanička grupa u novom parlamentu ima pravo na mjesto šefa/šefice Evropske komisije. Tu osobu će birati 28 šefova država i vlada EU, a parlament kandidata smije samo da prihvati ili odbije kandidata, ali ne smije da ga predlaže.

A šta će se desiti ako na izborima za Evropski parlament 2019. godine pobijede populisti i evroskeptici partije iz Italije, Njemačke, Švedske? Šta će biti ako oni dobiju znatno veći broj mjesta u parlamentu? Mogu li posvađani šefovi država i vlada EU uopšte da se usaglase oko kandidata za čelne pozicije EU?

Kadrovski paket dogovara se za period 2021-2027. godina. Pregovori o njemu će, prema mišljenju odlazećeg evropskog komesara za budžet Gintera Etingera, biti veoma teški. Nije isključeno da će Italija, Mađarska ili Poljska svoje zahtjeve u sporu oko budžeta vezati za pitanje personala. A možda će Njemačka kao najveći neto-platiša u kasu EU, pokazati svoju moć i povući kočnicu u kadrovskoj kombinatorici.

Manfred, ko?

Igra oko EU-izbora 2019. ima mnogo nepoznanica. „Biće teško zadržati pregled nad situacijom“, kaže jedan diplomata iz Brisela. Još će teže biti evropskom građaninu da shvati ko tamo nastupa i protiv koga. Imena kandidata široj javnosti su nepoznata. Ko još poznaje bavarskog CSU-političara Manfreda Vebera koga bi u septembru konzervativci mogli da istaknu kao glavnog njemačkog kandidata?

Ukoliko to naravno bude odgovaralo kancelarkinoj računici…

Moj predlog za četiri najviše funkcije u EU bi bio: predsjednica Evropske komisije Angela Merkel (Njemačka), šef Centralne evropske banke Benoa Ker (Francuska), predsjednik Parlamenta Gaj Verhofštat (Belgija) i predsjednica Savjeta EU Dalija Gribauskaite (Litvanija). Garancije ne dajem, kao i obično.

DEUTSCHE WELLE

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • vukosav 2 mjeseca i 2 nedjelje
    t
    • 0
    • 0