navigacija Naslovnica Premium
OVOZEMALJSKI FILOZOFI
7.2.2018 11:33

Kako vratiti povjerenje u vođe

Društvo i država plaćaju visoku cijenu kada građani ne vjeruju državnom ili privatnom sektoru

Kako vratiti povjerenje u vođe Donald Tramp na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu
Foto: Reuters

Kako se to često događa, neformalni razgovori na nedavno završenom godišnjem okupljanu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu neizbježno utiču na Edelmanov barotmetar povjerenja, godišnje ispitivanje javnog mnjenja o povjerenju u biznis, medije, vlade i nevladine organizacije. Učesnici foruma u Davosu su lideri u ovoj oblasti, a rezultati nedavne ankete imaju otrežnjujući efekat. 

U 2017. godini 71% ispitanika u cijelom svijetu smatralo je da vladini zvaničnici ne zaslužuju povjerenje ili ga samo djelimično zaslužuju, a 63% anketiranih se takođe negativno odnosi prema direktorima komercijalnih  organizacija. To ne treba da čudi. U desetinama zemalja ljudi izražavaju svoje nezadovoljstvo stanjem stvari preko društvenih mreža, protesta, birajući šta će da kupe  ili preko glasačke kutije. 

Društvo i država plaćaju visoku cijenu kada građani ne vjeruju državnom ili privatnom sektoru. Nepovjerenje vodi ka političkoj polarizaciji, širenju zabrinutosti zbog nesigurne budućnosti kao i do nedefinisanosti u unutrašnjim poslovima i međunarodnim odnosima. A ti simptomi pojačavaju gubljenje povjerenja, stvarajući tako začarani krug.

Očigledno je da se građanima mora dati mogućnost da očekuju više od svojih lidera. Vezano za to, kao dekani Harvard Kennedy School i Harvard Business School, trudimo se da našim studentima usadimo vrijednosti efikasnog liderstva. Učimo ih da liderstvo nije vezano za oportunizam ili za pobjedu po bilo koju cijenu. Ono je vezano za dostizanje zajedničkog blagostanja i  unošenje promjena u svijet koji nas okružuje. 

Najefikasniji lideri u biznisu brinu se ne samo o dobiti ili pobjedi nad konkurentima, isto kao što  najuspješnije čelnike vladine ne brine samo pobjeda na sljedećim izborima ili pojavljivanje u udarnim vijestima. U bilo kojoj oblasti efikasan lider bdi nad interesima svih kojima služi i pridržava se  niza osnovnih vrijednosti.  

Ako ljudi na vlasti budu stremili takvom vidu principijelnog liderstva, kako na poslu tako i u svom sopstvenom životu, onda će se vratiti povjerenje u biznis, vlade i građanske institucije u čitavom svijetu. Ali oni takođe moraju razmotriti glavne uzroke problema.

Prije svega, ljudi ne vjeruju da lideri uvijek govore istinu. Da bi se to promijenilo, efikasan rukovodilac mora pokazati da on ili ona više od svega cijene istinu i činjenice. Kada neko cijeni istinu, onda on tjera sebe da donosi odluke na zdravim osnovama, ne rukovodeći se ličnom korišću. Kada postoji iskušenje da se podlegne interesu, onaj koji hoće da bude lider mora imitirati po svojoj istinoljubivosti čuvene ljude kakvi su Voren Bafet i Vinston Čerčil. 

Osim poštenja, efikasno rukovodstvo mora uvažavati ljude, nezavisno od porijekla ili prethodnog iskustva. Razumljivo je da ljudi gube iluzije kada vide da ih vlada ili poslovni ljudi ne cijene, naročito ako je razlog nepoštovanja pol, rasa, religija, seksualna orijentacija ili nacionalna pripadnost. Da se to ne bi dešavalo, lideri u državnom i privatnom sektoru moraju usredsrediti svoju pažnju na formiranje organizacija čiji su principi različitost i inkluzija.  

Osim toga, uvažavanje ljudi predstavlja sposobnost da se saslušaju njihove tačke gledišta i ne govori isključivo o svojoj, čak i kada niste saglasni sa sagovornikom. Iz toga proizilazi da je vješt lider onaj koji podržava slobodnu razmjenu mišljenja, učestvuje u diskusijama s ciljem da se dostigne uzajamno razumijevanje i koji ostaje  spreman na kompromise. Čak i kada bude donesena odluka koja se nekome neće sviđati, taj čovjek želi da bude saslušan i na to ima pravo. 

Zadatak vođe je da nađe načine da radi s ljudima koji imaju različite stavove, a da se pritom ne odrekne svojih osnovnih principa. Primjer za takav stil upravljanja je Robert Zimer, predsjednik Univerziteta u Čikagu, koji poziva na slobodno i otvoreno izražavanje mišljenja, čak i kada  se iznose nepopularne ili neprijatne ideje. On je u University of Chicago Magazine 2016. godine napisao: “Univerzitete ne treba gledati kao na hramove komfora, već kao na retorte za protivrječne ideje”.

Najzad, uspješno liderstvo označava odlično i odgovorno servisiranje svojih klijenata ili birača; tako je radio Majkl Blumberg dok je bio gradonačelnik Njujorka. Kada ljudi ne osjećaju da njihove vođe rade u njihovom interesu ili zadovoljavaju njihove stvarne potrebe, onda gube povjerenje u njih. Da bi se povjerenje vratilo, vladini zvaničnici moraju da naprave i štite pouzdane građanske institucije i političke strukture koje služe društvenim interesima, a kompanije su dužne da se brinu o efektivnosti svog rada za sve zainteresovane strane. 

Shodno tome, rukovodioci moraju tražiti način da pomognu onima koji se osjećaju beskorisnim i izostavljenim na  ekonomskom ili društvenom planu. Dobar primjer je Year Up, brzo rastuća neprofitna organizacija koju je 2000. godine formirao diplomac Harvard Business School, Džerald Čertavian. Year Up pomaže siromašnoj gradskoj mladeži da stiče navike koje su potrebne za sticanje visokog obrazovanja i građenje profesionalne karijere. 

Uspjeh ovakvih programa pokazuje da lideri, kada se usredsrede na stvaranje mogućnosti za ljude koji su bili izloženi nepravdi,  mogu doprinijeti formiranju koherentnijeg društva i pomoći velikom broju ljudi da da svoj doprinos ekonomskom rastu. Gledajući naprijed, vlade korporacije i strukture građanskog društva moraju u središte svoje misije staviti rukovođenje zasnovano na vrijednostima. 

Elmendorf je dekan i profesor Javnih poslova na Harvard Kennedy School, 

Nohria je dekan Harvard Business School

Copyright: Project Syndicate, 2018.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.